Skladištenje, agregacija i berza struje postaju ključ energetske tranzicije regije

Energetska tranzicija Zapadnog Balkana više nije pitanje tehnologije, već fleksibilnosti sistema da apsorbuje brze promjene u proizvodnji i potrošnji električne energije. Sa sve većim udjelom obnovljivih izvora energije (OIE), povlačenjem dijela termoenergetskih kapaciteta i pojavom izraženih cjenovnih oscilacija, elektroenergetski sistemi suočavaju se s novim zahtjevima stabilnosti i upravljanja mrežom, kaže za Bloomberg Adriju Ervin Leko, stručnjak za tržište električne energije i programski direktor Balkan Solar Summita.

Agregacija resursa, sistemi za skladištenje energije i fleksibilni modeli priključenja postaju ključni alati za ubrzanje energetske tranzicije bez ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja.

"Istovremeno, rast potrošnje električne energije, podstaknut razvojem data centara, vještačke inteligencije i e-mobilnosti, stvara nove izazove, ali i prilike za optimizaciju potrošnje i integraciju viškova energije iz obnovljivih izvora. Za zemlje Zapadnog Balkana to znači potrebu za modernizacijom tržišnih pravila i infrastrukture", ističe Leko.

Ove teme biće u fokusu četvrtog po redu Balkan Solar Summita, koji se ove sedmice održava u Banjaluci. Tim povodom, Leko za Bloomberg Adriju odgovara kako fleksibilnost sistema, novi pristupi priključenju i uspostava berze električne energije mogu da ubrzaju energetsku tranziciju i pozicioniraju Bosnu i Hercegovinu kao ravnopravnog učesnika regionalnog tržišta.

Kakvu ulogu agregacija i sistemi za skladištenje danas imaju u stabilnosti mreže, fleksibilnosti tržišta i bržoj integraciji obnovljivih izvora energije?

Suštinsko pitanje energetske tranzicije danas glasi: da li imamo dovoljno fleksibilnosti da je sprovedemo onako kako je planirano? Integracija velikog broja OIE, povlačenje djela termoelektrana i sve češća pojava negativnih cijena i velikih cjenovnih spreadova jasno pokazuju da je potreba za fleksibilnošću veća nego ikada. Fleksibilnost nije nova pojava u energetici, ali je u novim tržišnim i tehnološkim okolnostima postala ključni preduslov za održivu tranziciju.

Kombinacija agregacije i skladištenja će svakako unaprijediti fleksibilnost sistema, smanjiti troškove balansiranja i omogućiti veći prodor OIE u regionu Zapadnog Balkana.

Ervin Leko (Lična arhiva / ustupljena fotografija)

 

Koliki je značaj novih modela priključenja i fleksibilnih ugovora za bržu realizaciju projekata i smanjenje zagušenja mreže?

Zagušenje prenosne mreže i dugo čekanje na priključak postali su najveća prepreka za brži razvoj obnovljivih izvora energije kako kod nas u regionu, tako i širom svijeta. Kao odgovor, razvijaju se inovativni, fleksibilni modeli priključenja koji napuštaju tradicionalni princip "sve ili ništa".

Takvi modeli omogućavaju potencijalnim proizvođačima brži pristup mreži uz prihvatanje rizika povremenog ograničenja proizvodnje. Ovo predstavlja ogromnu promjenu u odnosu između proizvođača i operatora sistema, zahtijevajući nove ugovorne strukture, sofisticirane alate za predviđanje i transparentne mehanizme kompenzacije. Samit treba odgovoriti da li Balkan može primijeniti ove globalne lekcije kako bi ubrzao tranziciju bez kompromitovanja sigurnosti sistema.

Rast potrošnje električne energije zbog data centara i e-mobilnosti je sve izraženiji. Kako to utiče na stabilnost mreže?

Eksplozija vještačke inteligencije, cloud računarstva i ubrzana elektrifikacija transporta stvaraju nove energetske gigante - data centre i električna vozila. Svakako u konačnici to predstavlja izazove i mogućnosti koje se mogu i moraju iskoristiti za poboljšanje stabilnosti i održivosti mreže.

Pravovremenim planiranjem potrošnje data centara, optimizacijom takve potrošnje u vremenu kada je energija jeftinija ili kada je ima viška iz OIE, kvalitetnim skladištenjem energije i dodatnom integracijom energije iz obnovljivih izvora mnogo se može postići da bi se osigurala stabilnost sistema.

Bili ste član prvog Tehničkog komiteta za izradu Mrežnog kodeksa i tržišnih pravila za elektroenergetski sistem BiH, gdje se danas nalazi bh. tržište električne energije?

Davno je to bilo kada je nas nekoliko sjelo i napravilo prvi mrežni kodeks i prva tržišna pravila u BiH. Od tada do danas se dosta toga izvršavalo, napredak je bio postepen, mnogo je registrovanih trgovaca danas u BiH. Posljednjih godina čekala se Odluka na državnom nivou šta i kako dalje sa tržištem energije u BiH, sada napokon znamo da je donijeta Odluka o formiranju berze električne energije u Bosni i Hercegovini, čijim će početkom rada BiH biti ravnopravna zemljama u regionu, budući da je jedina bile bez berze.

Svojim geografskim položajem, energetskim kapacitetima i svojom mrežom BiH ima jedne od najboljih uslova za berzu električne energije, tako da će to u konačnici osigurati jedno transparentno tržište, gdje će svakako krajnji potrošač biti najsretniji, a takođe berza će, pored ostalog, dodatno pomoći i u rješavanju CBAM problematike.