Ulaganja u elektroenergetske mreže, gdje je Energoinvest među konkurentima

Elektroenergetska mreža ima strateški važnu ulogu u izazovima koje donose energetska tranzicija i digitalizacija. Detaljnije, kablovska tehnologija ključna je komponenta infrastrukturnih mreža za prijenos energije i telekomunikacije. Ključni izazovi koje postavljaju američki plan "Build Back Better", koji je uvela administracija Joea Bidena, te Evropski zeleni plan također usmjeravaju na važnost razvoja infrastrukture, čime se otvaraju značajne prilike za kompanije koje projektiraju i izgrađuju distribucijsku mrežu.

Megatrend energetske tranzicije i elektrifikacije definitivno ide na ruku kompanijama unutar tog sektora. Ekonomske strategije vodećih ekonomija: Kine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) usmjerene su na tri glavna pokretača: energetsku tranziciju, digitalizaciju i elektrifikaciju društva.

Evropska komisija objavila je EU Akcijski plan za energetsku mrežu, koji prepoznaje da su međusobno povezane i otporne energetske mreže okosnica unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i ključne za ostvarenje klimatskih ciljeva.

Očekuje se da će u EU potrošnja električne energije porasti za približno 60 posto do 2030. te se ističe potreba za ulaganjima od 584 milijarde eura u elektroenergetske mreže tokom ovog desetljeća, kako bi se odgovorilo na zastarjelu infrastrukturu, omogućila dekarbonizacija i zadovoljile buduće energetske potrebe. Plan naglašava potrebu za anticipativnim ulaganjima i dugoročnim planiranjem.

Industrijske procjene prema Bloombergu navode da je za distribucijske mreže potrebno između 375 milijardi EUR i 425 milijardi EUR ulaganja do 2030. Evropska komisija ukupno procjenjuje da je u ovom desetljeću za elektroenergetske mreže potrebno 584 milijarde EUR ulaganja.

Istražujemo mogu li na tome profitirati kompanije regije poput Dalekovoda i Energoinvesta, u odnosu na konkurente, francuski Nexans Transmission, italijanski Prysmian i danski NKT.

Energoinvest bilježi najveći rast

Ukupno, od početka 2022. godine do 19. 1. 2026. najveći cjenovni rast su ulagačima donijeli upravo Energoinvest iz BiH s rastom od 220 posto, uz italijanski Prysmian plus 174 posto i danski NKT plus 169 posto. U prošloj godini, uz najave velikih ulaganja u evropsku elektroenergetsku mrežu, cijeli sektor je bio u fokusu ulagatelja, uz gotovo svugdje prisutan dvocifreni rast. Ipak, u 2025. godini najviše su rasli Energoinvest iz BiH, plus 145 posto i Dalekovod plus 137 posto.

Dalekovod je ovdje zanimljiv jer još uvijek nije s cijenom dionice iznad ostvarene vrijednosti u 2021. godini, zbog toga se moramo prisjetiti turbulentne prošlosti Dalekovoda, bez obzira na ugovorene poslove zbog lošeg vođenja doveden je u predstečajnu nagodbu zbog koje se morala dogoditi dokapitalizacija i povećanje broja dionica. Blago se oporavljao kroz 2024. godinu, da bi dobio puni zamah ulaskom Končara u vlasničku strukturu, odnosno otkupom 75 posto dionica kompanije. Komplementarnost poslovanja s Končarom stvara izuzetne prednosti za Dalekovod u snažnom investicijskom ciklusu u elektroenergetski sistem globalno.

Tržišna kapitalizacija

Kod isticanja regionalnih kompanija koje se bave projektiranjem i izgradnjom dalekovoda važno je napomenuti veličinu tržišne kapitalizacije, ali i poslovanja. Naime, teško je staviti u istu tablicu firmu poput italijanskog Prysmian SPA, koji je na 30. 9. 2025., gledajući dvanaest mjeseci unazad, imao prihode od 19,3 biliona eura u usporedbi s Dalekovodom koji je na 258 miliona eura.

Ključna razlika, osim u veličini, prilikom usporedbe sa spomenutim evropskim kompanijama je i u činjenici da evropski konkurenti polažu i podvodne kablove, a Energoinvest je i distributer prirodnog plina u BiH. Segmentiranost poslovanja i prisutnost u nekoliko djelatnosti više je obilježje nego specifičnost, što je posebno došlo do izražaja kod izgradnje vjetroelektrana na moru te su njihove knjige narudžbi za razdoblje do 2028., odnosno 2030. godine, od pet do sedam puta veće u odnosu na njihovu prodaju, dok je kod Dalekovoda to jedva dvostruko.

Očekuje se veća potražnja za kablovima

Da se radi o visoko cikličnoj industriji ne treba posebno napominjati, dok je prethodnih godina na tržište znatno utjecala izgradnja vjetroelektrana na sjeveru Evrope i u Americi, u ovoj godini očekuje se nastavak ugovaranja modernizacije visokovoltažne (HV) mreže na kontinentu. To bi značilo i potražnju za HV kablovima te očekujemo snažniji zamah narudžbi u 2026/27., uz novi vrhunac 2028., dok su američke carine, koje su pokrenule spiralu na tržištu industrijskih metala, poremetile pravce dobave te snažno podigle cijene bakra i aluminija i unose dodatnu neizvjesnost.

Očekujemo veću potražnju za niskonaponskim (LV) kablovima na godišnjem nivou: evropsko tržište stanogradnje trebalo bi se oporaviti, potaknuto smanjenjem kamatnih stopa. Veća potrošnja u nestambenom sektoru, potaknuta bržom izgradnjom podatkovnih centara, također pridonosi tom trendu.

Ni tržište telekomunikacija ne treba zanemariti, oporavak potražnje za telekomunikacijskim kablovima trebao bi se nastaviti. Odgođena potrošnja u SAD‑u trebala bi se realizirati, a konsolidacija industrije donekle bi mogla poduprijeti cjenovnu snagu. Vidimo i potencijal za inovacije proizvoda, s uvođenjem hollow core optičkih vlakana za primjenu u podatkovnim centrima.

I dok konkurenti Dalekovodu, Nexans Transmission, Prysmian i NKT imaju ugovorene značajne poslove u Americi, Dalekovod je "Pure European Play" barem temeljem dostupnih informacija o ugovorenim poslovima. Slično je i kod Energoinvesta, po završetku poslova u Africi i novostečenim referencama u konstrukciji dalekovoda ostaju poslovi u Evropi.

Ujedno, zahvaljujući tehničkoj stručnosti i dugogodišnjem iskustvu u podmorskoj instalaciji kablova, Prysmian, Nexans i NKT imaju oligopol u većini evropskih projekata prijenosne elektrodistribucijske mreže koji se odnose na ugradnju podmorskih kablova za međudržavne interkonekcije, kao i za "offshore" vjetroelektrane.

Kod Prysmiana, podmorski elektroenergetski projekti čine oko 70 posto ukupne knjige narudžbi u segmentu prijenosa, dok se preostalih približno 30 posto odnosi na HVDC (visokonaponske istosmjerne) kablovske projekte.

S druge strane, kod Nexansa više od 90 posto knjige narudžbi čine podmorski projekti, dok se gotovo cijela knjiga narudžbi u vrijednosti 10 milijardi eura za NKT-ov segment Solutions odnosi na podmorske projekte - uključujući 55 posto udjela na interkonekcijama i 40 posto na "offshore" vjetroelektranama.

Iako se tu radi o milijardama eura, a Dalekovod ima ekspertizu za radove na kopnu, možemo utvrditi da je njegova pozicija kada je riječ o  ugovorenim poslovima u odnosu na veličinu poslovanja ipak konkurentna.

Najveći rizici: Snažan rast cijene industrijskih metala

S druge strane, najveći rizik za kompanije proizlazi iz snažnog rasta cijene industrijskih metala, posebno bakra i aluminija za ovu industriju predstavlja veliku opasnost, kao i poremećaji u sistemima nabave koji su uzdrmani uslijed nestabilnosti tržišta Sjedinjenih Država i poruka američke administracije o uvođenju carina.

Specifično za Dalekovod, s obzirom na to da nemaju dominantnu proizvodnju kablova, već konstrukcija, možda mogu prenijeti cijenu bakra i aluminija na kupce te tu sačuvati maržu, ipak bez obzira na ostvareni rast moramo prepoznati da je "skup" prema odabranim multiplikatorima u odnosu na svoje evropske konkurente.

Konsenzus analitičara koji prate evropske konkurente je da posao izgradnje dalekovoda nosi od 13 do 17 posto marže i tu prepoznajemo Dalekovod. Prilično je teško donositi zaključak za Energoinvest uslijed vrlo oskudnih dostupnih podataka. No, očekivani rast investicija upravo i u pogledu izgradnje elektroenergetske mreže mogao bi u sljedećem razdoblju donijeti još rapidniji rast poslovanja, a onda i izgled da je cjenovni rast dionice moguć.

Sveukupno gledano, perspektive sektora ostaju izrazito pozitivne - očekivani rast potrošnje električne energije, modernizacijski pritisci na zastarjelu evropsku mrežu te uloga prijenosne infrastrukture u dekarbonizaciji stvaraju dugoročno stabilnu potražnju.

U takvom okruženju, Dalekovod se pozicionira kao najizgledniji regionalni dobitnik aktuelnog investicijskog ciklusa, dok će daljnja divergencija između evropskih i regionalnih aktera prije svega ovisiti o njihovoj sposobnosti povećanja kapaciteta upravljanja rizicima vezanim uz cijene industrijskih metala.