Tržišta u razvoju prošle godine bila su među najjačim globalnim tržišnim segmentima kada je riječ o prinosima, potvrđujući povratak interesovanja investitora za ovaj dio svjetskog tržišta kapitala. Međutim, ulazak u ovu godinu obilježila je značajna volatilnost i geopolitička neizvjesnost, prije svega kroz eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, što je dovelo u pitanje nastavak tog pozitivnog zamaha i dominaciju tržišta u razvoju.
Uprkos tome, u posljednje vrijeme ponovo svjedočimo snažnijem oporavku i talasu optimizma koji podiže očekivanja za nastavak rasta ovih tržišta.
U ovom tekstu analiziramo koja tržišta trenutno predvode rast unutar tržišta u razvoju, kao i koji su ključni faktori koji ponovo pokreću njihov momentum.
Povratak tržišta u razvoju nakon geopolitičkog šoka
Povišena volatilnost uslijed geopolitičkih tenzija početkom godine dovela je do averzije prema riziku i početnog odliva kapitala iz rizičnijih klasa imovine, uključujući tržišta u razvoju. Dodatni pritisak stvarali su i strahovi od viših cijena energenata, kao i potencijalnog usporavanja globalnog privrednog rasta.
Međutim, kako se situacija postepeno stabilizirala, fokus investitora ponovo se počeo vraćati na fundamentalne prednosti tržišta u razvoju. Ključni faktor oporavka bio je nastavak snažnog trenda ulaganja u vještačku inteligenciju, koji je imao veoma pozitivan utjecaj na određena tržišta u razvoju.
Koja tržišta pokreću ovo kretanje
Unutar MSCI Emerging Markets indeksa, najveći utjecaj na ukupne prinose i dalje dolazi sa četiri ključna tržišta: Tajvana, Južne Koreje, Kine i Indije, koja zajedno čine oko 80 posto težine indeksa. Upravo zbog takve koncentracije, kretanje tih tržišta u velikoj mjeri određuje ukupni smjer tržišta u razvoju.
Na strani dobitnika, Južna Koreja se izdvaja kao najsnažniji pokretač rasta, s indeksom koji je više nego udvostručen od početka godine. Razlog tome leži prije svega u snažnom ciklusu poluprovodnika, gdje globalna potražnja za memorijskim čipovima i ubrzani razvoj vještačke inteligencije znatno podižu profitne izglede velikih korejskih tehnoloških kompanija poput Samsunga i SK Hynixa, koji predvode većinu ovog rasta. Uz Koreju, i Tajvan bilježi veoma snažan rast od oko 60 posto, također podstaknut AI temom i strukturnim rastom potražnje za naprednim čipovima, što dodatno učvršćuje tehnološki segment kao glavni motor rasta tržišta u razvoju.
S druge strane, Kina i Indija, koje zajedno čine gotovo polovinu indeksa, trenutno djeluju kao kontrateža ovom pozitivnom momentumu. Kina se i dalje suočava sa slabijim makroekonomskim podacima, pritiskom sektora nekretnina i opreznijim potrošačima, što ograničava rast tržišta. Indija, iako dugoročno predstavlja strukturno snažnu priču, kratkoročno bilježi slabije performanse pod utjecajem povišenih valuacija i osjetljivosti na globalne rizike, uključujući kretanje cijena nafte povezano s nestabilnošću u regiji Hormuškog moreuza.
U takvoj dinamici, tehnološki orijentirana tržišta trenutno nose veći dio prinosa, dok najveći indeksi po težini istovremeno stvaraju pritisak na ukupni rezultat tržišta u razvoju.
Dolar kao važan faktor kretanja tržišta u razvoju
Jedan od ključnih makro faktora za kretanje tržišta u razvoju i dalje je američki dolar. Dolar je nešto jači nego što je bio na početku godine, što je imalo djelimično negativan efekt na ova tržišta, budući da jači dolar pooštrava finansijske uslove na globalnom nivou i smanjuje apetit investitora za rizičnijom imovinom. Uz to, mnoge kompanije na ovim tržištima imaju dio zaduženja denominovan u američkim dolarima, pa jači dolar povećava trošak servisiranja duga i vrši pritisak na profitabilnost.
S druge strane, u scenariju smirivanja geopolitičkih tenzija i potencijalnog ulaska SAD-a u ciklus snižavanja kamatnih stopa, dolar bi mogao da oslabi. Takav razvoj događaja historijski ide u prilog tržištima u razvoju, jer olakšava finansijske uslove, povećava likvidnost i poboljšava relativnu atraktivnost EM imovine u globalnim portfeljima.
Može li druga polovina godine donijeti novi talas rasta tržišta u razvoju?
Gledajući ka drugoj polovini godine, investitori će pažljivo pratiti tri ključna faktora: razvoj situacije na Bliskom istoku, smjer američke monetarne politike i kretanje američkog dolara. Potencijalna stabilizacija ili primirje u regiji Hormuškog moreuza moglo bi smanjiti pritisak na cijene energenata, što bi posebno pogodovalo Kini i Indiji, koje imaju najveću težinu u MSCI Emerging Markets indeksu i čije kretanje u velikoj mjeri utječe na njegove ukupne performanse. Istovremeno, očekivani nastavak ciklusa snižavanja kamatnih stopa u SAD-u mogao bi dodatno da oslabi dolar, što je historijski pozitivan signal za tržišta u razvoju. Razlog tome je činjenica da brojne kompanije i države unutar tržišta u razvoju imaju značajan dio duga denominiran u američkoj valuti, pa slabiji dolar smanjuje trošak servisiranja obaveza i poboljšava finansijske uslove. Ako se istovremeno zadrži snažan zamah tehnološkog sektora na Tajvanu i u Južnoj Koreji, te dođe do oporavka Kine i Indije, tržišta u razvoju mogla bi zaključiti godinu među najuspješnijim tržištima kapitala na svijetu.
