Ormuski moreuz - podjele SAD-a i saveznika oko otvaranja prolaza

Prema riječima jednog zvaničnika G7, koji nije želio da bude imenovan kako bi mogao da komentariše interne razgovore, postoje ozbiljne teškoće u postizanju zajedničkog stava unutar grupe o tome kako odgovoriti na situaciju u Iranu.

Malo ko očekuje da će biti usvojeno zajedničko saopštenje, što se pokazalo kao teško ostvarivo više puta tokom Trumpovog mandata kao predsjednika SAD.

Čak je i italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je uglavnom vješto izbjegavala da ulazi u sukob sa Trumpom, poručila da će doprinos njene zemlje zavisiti od prekida neprijateljstava u Libanu, gdje je izraelska vojska u proteklih nekoliko dana izvodila napade. Ona nije jedina koja dovodi u pitanje Trumpov optimizam u pogledu normalizacija situacije.

Dodatni problem predstavlja to što ni unutar same Trumpove administracije ne vlada potpuno jedinstvo. Neki visoki zvaničnici nisu otišli toliko daleko da obećaju da će se plovidba kroz ovaj ključni pomorski prolaz vratiti u normalu gotovo odmah, kako Trump tvrdi.

Jedan visoki američki zvaničnik je rekao da će se saobraćaj kroz moreuz postepeno povećavati, ali da bi moglo da prođe i do dvije nedjelje dok se broj brodova primjetno poveća, a još više vremena da se vrati na nivoe prije napada SAD i Izraela na Iran u februaru. Razlog su mine u moreuzu koje tek treba ukloniti, kao i činjenica da brodarske kompanije različito gledaju na uslove pod kojima bi prihvatile rizik kada je u pitanju plovidba kroz Ormuz.

Američki zvaničnik je naveo da će memorandum o razumijevanju između SAD i Irana predviđati da Ormuski moreuz bude otvoren i da se taksa neće plaćati tokom 60 dana, ukao i da Vašington očekuje da se ta odredba nađe i u konačnom sporazumu. Međutim, kako se ističe, besplatna plovidba, koja se ranije podrazumijevala, sada je postala predmet pregovora koji još nisu ni formalno počeli.

Lideri naftne industrije već mjesecima upozoravaju Bijelu kuću i Trumpovu administraciju da bi bilo neodrživo da SAD dozvole da se naplaćuju takse za bezbjedan prolaz kroz Ormuski moreuz. Bijela kuća je, prema izvorima iz industrije, upoznata sa tim stavom.

Ipak, i SAD i Iran tvrde da su postigli privremeni dogovor o ponovnom otvaranju moreuza, ali pošto nema zvaničnog dokumenta javnost dobija različita tumačenja njegovog sadržaja.

"Onako kako to Iran opisuje, to je užasno, a način na koji mi to opisujemo meni ima smisla", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz  Južne Karoline i blizak Trumpov saveznik. "Treba da pogledamo i vidimo šta to zapravo jeste."

Zvaničnici bi trebalo da potpišu sporazum u Švajcarskoj u petak, dok i dalje stižu različite izjave o tome kada će cijeli tekst biti objavljen, od "u naredna dva dana" do "do kraja nedejlje", kako je rekao Trump. Potpredsjednik JD Vance trebalo bi da predstavlja američku administraciju na potpisivanju.

Lideri G7 treba da odluče o okviru za deminiranje plovnog puta, uključujući i dogovor Irana i drugih uključenih strana, prenosi Bloomberg. Evropski lideri planiraju da na samitu G7 traže odobrenje od Trumpa za tu misiju.

Bloomberg

Problem sa kojim se suočavaju jeste to što Trump umanjuje njihov značaj i težinu izazova sa kojim bi se suočili.

"Brodovi već počinju da isplovljavaju, u petak će sve biti potpuno otvoreno", rekao je Trump u ponedjeljak na samitu G7 u Evijanu. "Tu se sad traga za nekoliko mina, koje su već pronašli, ali u suštini brodovi već počinju da plove."

Međutim, snage neće početi da se raspoređuju prije nego što bude postignut konačan dogovor između SAD i Irana kojim bi se obnovila prava na nesmetanu plovidbu komercijalnih brodova, i utvrdilo područje na kome bi bile raspoređene vojne snage u moreuzu, javio je ranije Bloomberg.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand rekla je novinarima u parlamentu u Otavi da bi se Kanada uključila pod uslovom da se postigne trajni prekid vatre.

Njemački zvaničnici upozoravaju da bi cijeli proces mogao da traje nedjeljama, a ne danima, jer bi svako bilo koje angažovanje zahtijevalo međunarodni mandat, dok uklanjanje mina može biti složeno i dugotrajno.

Nije poznato koliko se mina nalazi u moreuzu, pa čak ni da li su zaista postavljene. Iran je povremeno tvrdio da je minirao taj uski plovni put. Velika Britanija još u martu ocijenila da to vjerovatno jeste tako, dok su SAD tvrdile suprotno.

Proces deminiranja će biti spor i mukotrpan posao, rekla je Caitlin Talmadge sa Masačusetskog tehnološkog instituta. Operacija će ići lakše ako Iran podeli informacije o mogućim lokacijama mina.

Evropske zemlje imaju značajne kapacitete za uklanjanje mina, dodala je ona. Međutim, ti brodovi bi se našli u procepu ako bi neprijateljstva ponovo izbila.

"Operacije čišćenja mina zamišljene su tako da se izvode u bezbjednom okruženju", rekla je ona. "Brodovi i operateri koji u tome učestvuju mogli bi biti ranjivi ako se iranski napadi nastave, a posebno specijalizovani brodovi za čišćnje mina koji generalno nemaju mogućnost da se sami odbrane."

Uprkos rezervama, Evropljani nastavljaju da planiraju korake na tom planu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer predvode napore zemalja saveznica SAD na izradi plana za pomoć u ponovnom otvaranju moreuza u slučaju da bude postignut mirovni sporazum. Više od 15 zemalja već je obećalo opremu i osoblje za tu misiju.

Macron je posebno angažovan, kao domaćin samita G7 na kome će posljednji put učestvovati kao lider Francuske.

"To je veoma važno pitanje za mir u cijelom svijetu i otvoriće ponovo Ormuski moreuz", rekao je Macron. "To će Libanu donijeti mir. Spremni smo da preuzmemo svoj dio tereta i budemo dio obaveze koju je preuzela međunarodna zajednica."

- U pisanju pomogli Jennifer A Dlouhy, Iain Marlow, Steven T. Dennis, Derek Wallbank, Ania Nussbaum, Gerry Doyle, Catherine Lucey i Brian Platt.