text size
Sto devedeset dva šefa država i vlada država članica Ujedinjenih nacija napeto su jučer iščekivali riječi čovjeka koji je prethodne godine kao predsjednik države-domaćina svoje vrijeme za govor na zasjedanju Generalne skupštine UN-a iskoristio da kritikuje američke saveznike i optuži njihove zemlje da "propadaju". Međutim, nakon 38 minuta govora, svima je postalo jasno da je svijet, bar prema mjerilima Donalda Trumpa, u ovogodišnjem govoru relativno dobro prošao, uprkos njegovim otvorenim prijetnjama Iranu i Kubi.
Uprkos tome što je za govornicom isticao da je u dilemi da li "uništiti" Iran, da je potom žigosao Kubu kao "propalu državu", a klimatske promjene kao "prevaru", dok je povodom naftnih rezervi Venezuele rekao da "pobjedniku pripada plijen", čini se da je u ovom govoru bilo malo toga novog, a kamoli šokantnog u poređenju s Trumpovim ranijim govorima u UN-u. I možda je upravo to bilo najveće iznenađenje dana. Jer, ako Trump više ne može šokirati, gubi svoje najoštrije oružje.
I pregovori i prijetnje uništenjem
Za razliku od mitinga Republikanaca u Teksasu prije dvije sedmice, kada je doživio ovacije dok je branio ideju rata s Iranom i najavio planove da ponovo "veoma snažno" udari na režim u Teheranu, u sali UN-a na East Riveru nije bilo oduševljenja. Naprotiv, dominirala je kamena lista publike u trenutku kada je povećao svoje prijetnje Iranu, nakon što je izjavio da vjeruje da će do sporazuma s Iranom o okončanju sukoba doći nakon američkih srednjoročnih izbora za Kongres u novembru.
"Pred sobom imam veliku odluku: da li sklopiti sporazum s Iranom koji bi im omogućio da se obnove i izgrade daleko moćniju zemlju nego ikada ranije – možda jednu od najvećih na Bliskom istoku ili čak u svijetu – ili da uništim Islamsku Republiku, i to brzo, ne dajući im više nikad šansu da ubijaju i uništavaju ljude i zemlje? Da li da ih otjeram u pakao, bez ikakve šanse za opstanak i bez ikakve nade u buduću veličinu ili opstanak generacija", rekao je Trump s govornice odakle se svjetski lideri obično predstavljaju kao borci za mir, što je i on činio prošle godine kada se trudio biti shvaćen kao "predsjednik mira".
Bloomberg
Sada je, međutim, veliki dio govora posvetio duboko nepopularnom ratu koji je u saradnji s Izraelom sam pokrenuo u februaru, što je izazvalo ogroman poremećaj u snabdijevanju svijeta energentima, koji traje i dalje.
"Mislim da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora, jer im se ne isplati da to ne učine. Čekaju da vide kako ću proći na izborima na sredini mandata", rekao je predsjednik SAD-a povodom režima u Teheranu, pozvavši sve nacije da se pridruže SAD-u u "provođenju potpune ekonomske izolacije Irana" sve dok Iran ne prekine napade na komercijalne brodove, ne odustane od nuklearnih ambicija i "ne prestane podržavati terorizam".
Uporedo s prijetnjama, uslijedio je i trosatni razgovor američke i iranske delegacije na marginama zasjedanja GSUN, u kojem su učestvovali Trumpov zet Jared Kushner i specijalni izaslanik Steve Wittkoff, kao i iranski šef diplomatije Abbas Araghchi.
Na sastanku koji su inicirali Amerikanci, Araghchi je ponovio uslove Irana za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, a to su ukidanje američke pomorske blokade, odmrzavanje iranskih sredstava i okončanje rata na svim "frontovima otpora".
Kroz Hormuški moreuz jučer su prošla tri teretna broda, što je manje od četiri broda prethodnog dana i znatno ispod desetodnevnog prosjeka od oko 15 brodova, pokazali su preliminarni podaci o pomorskom saobraćaju. Cijene nafte pale su na najniži nivo u posljednje dvije sedmice, pošto su izgledi za povećanje snabdijevanja iz Zaljeva ublažili zabrinutost tržišta. Prije sukoba SAD-a i Irana, kroz Hormuški moreuz transportovana je petina svjetske nafte i gasa.
Bloomberg
"Mislim da će sporazum biti postignut. Oni žele razgovarati s nama. Razgovaraju s nama. Čak i danas su razgovarali s nama i odnos se, da tako kažem, razvija", rekao je Trump tokom bilateralnog sastanka s britanskim premijerom Andyijem Burnhamom, ne precizirajući šta podrazumijeva pod tim da se "odnos razvija", niti koji je rok za postizanje sporazuma. "Oni razumiju da im ne možemo dozvoliti da imaju nuklearno oružje i da za to postoji cijena koja se mora platiti".
U New York stiže i iranski predsjednik Masoud Pezeskian, koji je poručio da će na GSUN govoriti "o nezadovoljstvima iranskog naroda, zločinima koje su počinili naši neprijatelji i nepovjerenju koje su stvorili".
Kritike na račun Trumpa
I dok je američki ministar finansija Scott Bessent rekao da su stupile na snagu američke sankcije iranskim aviokompanijama, sve više komentatora primjećuje da Trumpove prijetnje uništenjem Iranu – što je očigledno bila više puta iskorištena pregovaračka strategija predsjednika SAD-a – sve manje imaju efekta, a Iran ih odbacuje kao "praznu prijetnju".
Istovremeno, američki saveznici se okreću na drugu stranu, a prvi dan debate na GSUN je pokazao koliko je Trump izolovaniji od svojih tradicionalnih saveznika nego ikada ranije. Sa govornice, jedan za drugim, šefovi država ili vlada kritikovali su Trumpa, premda ga nisu imenovali. Predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva je izjavio da je demokratija "ponovo ugrožena", dok je predsjednik Francuske Emmanuel Macron pozvao GSUN da se suprotstavi onima koji teže svijetu kojim vlada "zakon džungle" i da "ne treba podleći duhu poraza".
Bloomberg
"Tamo gdje zakon jačeg pokušava da se nametne, treba da branimo pravdu i zajednički interes", poručio je Macron u svom posljednjem govoru u UN-u u svojstvu predsjednika Francuske, istaknuvši pritom da je otvaranje Hormuškog moreuza prioritet. "Poštovanje međunarodnog prava je prioritet i u interesu je svih. Francuska će se u tome angažovati".
Također je osudio situaciju u Gazi, ocijenivši je kao "spektakl koji nas sve sramoti". Ljutito govoreći o tome da humanitarna pomoć Pojasu Gaze i dalje ne stiže uprkos tvrdnjama o miru, Macron je u jednom trenutku udario šakom o govornicu.
"Neki se hvale navodnim mirom, ali to nije ponovo otvorilo humanitarne kanale", rekao je on.
I predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan pozvao je na okončanje "ratne atmosfere", a ujedno pozvao sve zemlje koje još nisu priznale državu Palestinu da preispitaju svoje odluke.
"Organizacija nastavlja krvariti. Vijeće sigurnosti mora biti reformirano prema principu da je 'svijet veći od petorice (stalnih članica s pravom veta)'. Prihvatimo da struktura u kojoj volja više od 190 zemalja zavisi od hirova pet zemalja nije ni pravedna niti može u potpunosti uspostaviti povjerenje", rekao je Erdogan i naveo da su "oni u Palestini, Libanu i Sudanu, koji su polagali nade u UN razočarani i jednog dana svi će morati da se okrenu zajedničkoj savjesti čovječanstva". "Moramo promijeniti trenutno shvatanje gdje se međunarodno pravo različito primjenjuje na moćne i slabe. Sistem u kojem počinioci prolaze nekažnjeno za svoje zločine osuđen je na propast".
Bloomberg
I odlazeći generalni sekretar UN-a Antonio Guteres izjavio je da se sukobi širom Bliskog istoka prelivaju jedni na druge, a da su se takozvana primirja svela na tek nešto više od "smanjenog intenziteta sukoba", dok civili i dalje plaćaju najvišu cijenu.
"Dosta je bilo", poručio je on, upozorivši da svijet ne smije "zanemariti katastrofalnu situaciju na okupiranoj palestinskoj teritoriji", kao i da sve strane moraju poštovati međunarodno pravo, a da nasilje, raseljavanje i širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali "ruše put ka miru i prizivaju avet etničkog čišćenja". "Ne smijemo dozvoliti da rješenje o dvije države nestane pred našim očima".
Sudeći prema govorima u New Yorku, među američkim saveznicima blijedi očekivanje da će se, nakon Trumpovog drugog mandata, Amerika jednostavno vratiti svojoj ulozi globalnog oslonca sigurnosti i stabilnosti. Umjesto toga, naročito se Evropljani i Kanađani pripremaju za svijet u kojem SAD više nije pouzdan partner – bez obzira na to ko naslijedi Trumpa u Bijeloj kući.
"Alternativa kojoj teže Kanada i mnogi drugi jeste realizam zasnovan na vrijednostima – pristup koji je istovremeno principijelan i pragmatičan", rekao je kanadski premijer Mark Carny na konferenciji za novinare u UN.
"Superinteligencija"
Svojim pristupom – dijelom izolacionističkim, a dijelom imperijalističkim – Trump je tokom svog drugog mandata ubrzao nastanak svijeta u kojem američki utjecaj slabi, dok Kina dobija više prostora za manevriranje. Istovremeno, sve je očigledniji Drugi hladni rat između SAD-a i strateškog dvojca Kina-Rusija u okviru kojeg dominira nadmetanje, ali zabrinutost zbog vještačke inteligencije (AI) – teme koja će biti u središtu sutrašnjeg susreta Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Bijeloj kući.
U svom govoru u UN-u, Trump je jasno stavio do znanja da će njegova administracija odbaciti "svaki pokušaj stvaranja globalističkog sistema za kontrolu" AI-ja, predloživši pritom da se umjesto izraza "vještačka inteligencija", koristi termin "superinteligencija" (SI).
Bloomberg
"Ko god pobijedi u trci za superinteligenciju, taj pobjeđuje", rekao je Trump, dodavši da termin vještačka inteligencija zvuči kao da je inteligencija "lažna", a ona je, kako je naveo, "nevjerovatna".
Kritičare AI uporedio je s ljudima koji su upozoravali na posljedice globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, tvrdeći da je termin ''globalno zagrijavanje" kasnije promijenjen u "klimatske promjene", jer se planeta, kako je naveo, hladila, a ne zagrijavala. On je rekao da su to isti ljudi koji sada tvrde da će vještačka inteligencija "sve pobiti", da će roboti napasti ljude i da će sve završiti "u potpunoj katastrofi".
On je pozvao okupljene šefove država i vlada da tu kontroverznu tehnologiju ubuduće nazivaju SI, a to hoće li to učiniti, rekao je, poslužit će kao test njegovog utjecaja na svjetskoj sceni – pitanje koje očigledno neprestano zaokuplja stanara Bijele kuće.
"Da vidimo imam li uopće ikakvu moć", rekao je Trump. "Možda imam, možda nemam. Saznat ćemo vrlo brzo".
Trump je tom opaskom možda postavio i najiskrenije pitanje u svom govoru. Prije samo godinu dana, takva izjava bila bi dovoljna da izazove pravu pometnju u svijetu, a danas ona djeluje nevažno. Prema pojedinim procjenama, to je još jedan dokaz da efekt šoka koji su izazivali Trumpovi potezi polako blijedi te da njegove prijetnje gube na snazi. Iako svijet i dalje pomno sluša Trumpove riječi, čini se da više nije uznemiren kao prije.
.webp){kind=icon}
