Koje će teme Trump i Xi otvoriti u Washingtonu

Kineski predsjednik Xi Jinping stiže 23. rujna u Washington, što će biti njegov prvi posjet Sjedinjenim Američkim Državama u posljednje tri godine. Dan poslije održat će jednodnevni summit s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a susret čelnika dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao bi otvoriti prostor za poboljšanje njihovih osobnih odnosa i traženje zajedničkog jezika o nizu spornih pitanja, među kojima su trgovina, umjetna inteligencija, rat u Iranu i budućnost Tajvana.

Ovo su teme koje bi trebale dominirati razgovorima.

Trgovina i carine

Xi i Trump trebali bi pokušati produljiti primirje u trgovinskom ratu koje su dvije zemlje dogovorile u listopadu 2025., nakon što je Trump po povratku u Bijelu kuću ponovno zaoštrio trgovinski sukob s Kinom. Dogovor je smanjio carine koje su dvije zemlje nametnule jedna drugoj te privremeno zaustavio dio planiranih izvoznih ograničenja, uključujući ona koja se odnose na kineske rijetke zemlje.

Uoči ovotjednog summita Washington i Peking razgovarali su i o mogućnosti dodatnog smanjenja carina, među ostalim na američke energente i poljoprivredne proizvode. Ti pregovori dio su ranije inicijative kojom dvije strane žele smanjiti uvozne prepreke za robu ukupne vrijednosti 30 milijardi dolara sa svake strane kroz mehanizam trgovinskog odbora. Na dio kineskih proizvoda primjenjivale bi se carinske stope za najpovlaštenije države.

Ipak, nastavak popuštanja trgovinskih napetosti nije zajamčen. Kineske vlasti već se dugo protive američkim uvoznim carinama, dok je Washington pokrenuo istrage trgovinskih praksi drugih zemalja koje bi mu mogle omogućiti uvođenje novih mjera protiv Kine. Njima bi SAD mogao zamijeniti takozvane recipročne carine koje je američki Vrhovni sud ukinuo u veljači. Nove carine mogle bi iznositi 7,5 posto, no očekuje se da će Washington s eventualnom službenom objavom pričekati završetak summita.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je u ponedjeljak za Bloomberg Television da SAD i Kina još nisu usuglasili uvjete produljenja carinskog primirja. Dodao je da bi Washington mogao prihvatiti produljenje od tri do šest mjeseci.

Obveze kupnje i ulaganja

Japan i Južna Koreja obvezali su se na velika ulaganja u SAD i povećanje kupnje američke robe kako bi odgovorili na Trumpove trgovinske zahtjeve, a njegova administracija isti pristup pokušava primijeniti i na Kinu.

Kina postupno napreduje prema ispunjenju obećanja da će do 2028. godišnje kupovati 25 milijuna tona američke soje, a nedavno je premašila polovicu ovogodišnjeg cilja. Teže će, međutim, ostvariti zasebnu obvezu prema kojoj bi trebala potrošiti najmanje dodatnih 17 milijardi dolara na američke poljoprivredne proizvode.

"Cilj je ostvariv ako politički odnosi ostanu konstruktivni, a carinske prepreke nastave slabjeti", rekao je Kang Wei Cheang, broker za poljoprivredne proizvode u StoneX Groupu u Singapuru.

Kina je na pola puta do ispunjenja obećanja o kupnji | Bloomberg

Ostale kupnje iz SAD-a odvijaju se sporo. Primjerice, kineski uvoz američke govedine u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je samo sedam milijuna dolara, što je tek djelić od 556 milijuna dolara iz 2025., prema podacima Bloomberg Economicsa. Kina je u svibnju obnovila dozvole za uvoz iz stotina američkih pogona za preradu govedine, no isporuke se gotovo nisu oporavile jer su rast cijena u SAD-u i slaba kineska potražnja ograničili kupnju.

Trump je u svibnju rekao da se Kina obvezala kupiti 200 Boeingovih zrakoplova. Greer je rekao da Kina napreduje u ispunjavanju te obveze.

Ulaganja su i dalje jedan od težih dijelova pregovora. Trump je slao različite poruke o uvozu kineskih automobila u SAD te je javno razmatrao mogućnost da kineskim kompanijama dopusti gradnju tvornica automobila u SAD-u pod uvjetom da zapošljavaju američke radnike. Međutim, takva je ideja politički vrlo osjetljiva u SAD-u. Svaki bi takav dogovor morao zadovoljiti i američke propise o nacionalnoj sigurnosti, rekao je jedan američki dužnosnik.

Umjetna inteligencija

SAD i Kina natječu se za vodeću poziciju u području umjetne inteligencije, a obje zemlje poduzele su korake kako bi drugoj strani ograničile pristup svojoj tehnologiji.

Od posljednjeg susreta dvojice čelnika u svibnju ubrzani razvoj umjetne inteligencije dodatno je povećao važnost, ali i osjetljivost razgovora o toj temi. Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je da "nema prekosutra ako Kina pobijedi" u utrci u razvoju umjetne inteligencije.

Najnapredniji kineski AI modeli po svojim se mogućnostima sve više približavaju američkim konkurentima, a Peking umjetnu inteligenciju vidi kao jedinstvenu priliku da tehnološko nadmetanje s Washingtonom preokrene u svoju korist. Nakon što su čelnici američke AI industrije pozvali na oprezniji tempo razvoja najnaprednijih AI sustava zbog sigurnosnih razloga, Peking je odbacio njihov prijedlog tvrdeći da iza takvih upozorenja stoje vlastiti interesi.

Kineski proizvođači čipova ubrzano razvijaju procesore sposobne za zahtjevne AI zadatke nakon što su američke izvozne kontrole kineskoj industriji otežale pristup najnaprednijim čipovima američkih kompanija poput Nvidije. Alibaba je 22. rujna predstavila čip za koji tvrdi da je najmoćniji kineski AI čip dosad. Riječ je o akceleratoru kojim želi konkurirati Nvidiji i poduprijeti veliko širenje kapaciteta podatkovnih centara u idućim godinama.

Ove godine pojavio se još jedan izvor napetosti nakon što su američki AI laboratoriji optužili kineske developere da koriste rezultate njihovih najnaprednijih modela kako bi uz znatno manje troškove razvili konkurentske sustave. Bijela kuća predstavila je mjere kojima želi spriječiti tu praksu, poznatu kao "adversarial distillation".

Kritični minerali

Kritični minerali poput rijetkih zemalja postali su jedna od spornih tema između dviju zemalja. Ključni su za proizvodnju tehnološki naprednih proizvoda poput robota, električnih vozila i precizno navođenog oružja, a Kina dominira njihovom proizvodnjom.

To je Pekingu dalo važnu polugu u prošlogodišnjem carinskom sukobu sa SAD-om, kada je Kina uvela izvozne kontrole kako bi ograničila pristup kineskim rijetkim zemljama na stranim tržištima.

Nakon trgovinskog primirja dogovorenog u listopadu Kina je nastavila izvoz dijela tih proizvoda. Međutim, Trumpova administracija prigovara Pekingu da presporo odobrava i šalje isporuke, a kineski izvoz magneta od rijetkih zemalja u SAD prošlog je mjeseca pao. Prema izvorima upoznatima sa situacijom, Peking bi na summitu mogao ponuditi dodatne izvozne dozvole kao adut u pregovorima.

 

Unatoč nastojanjima Washingtona da diversificira izvore kritičnih minerala, SAD će vjerojatno trebati još nekoliko godina da smanji ovisnost o Kini u rudarenju i preradi rijetkih zemalja, procjenjuje Bloomberg Economics. Peking je uveo i nova pravila kojima želi odgovoriti na pokušaje drugih zemalja da globalne opskrbne lance preusmjere s kineskih dobavljača te Kini ograniče pristup ključnim materijalima i tehnologiji.

Kineske vlasti počele su uvoditi i novi, pojednostavljeni sustav izvoznih dozvola putem općih licenci. Ipak, još nije jasno kakav će učinak te mjere imati, a kupci diljem svijeta i dalje upozoravaju da Kina sporo izdaje potrebna odobrenja.

Rat u Iranu

Trump je pod pritiskom da okonča sukob koji je izazvao globalnu energetsku krizu, dok Kina Teheranu pruža važnu gospodarsku potporu kao najveći kupac iranske nafte. Peking Iranu pruža i određenu diplomatsku podršku na međunarodnoj sceni, a pojavila su se i izvješća da je iranska vojska dobila određenu pomoć iz Kine.

Vlada u Pekingu naredila je kineskim kompanijama da se ne pridržavaju američkih sankcija usmjerenih na njihovu kupnju iranske nafte, pozivajući se na zaštitnu mjeru uvedenu 2021. godine kako bi kineske kompanije zaštitila od stranih zakona koje smatra neopravdanima. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova više je puta poručilo da se protivi, kako ih naziva, nezakonitim jednostranim sankcijama koje pogađaju kineske kompanije. Washington je također pozvalo da spriječi propast trenutačnog primirja s Iranom umjesto da "blati Kinu".

Bessent je u kolovozu rekao da Washington pokreće "ekonomski udar" na iranske financijske veze diljem svijeta. Na pitanje je li SAD spreman isključiti velike kineske banke iz financijskog sustava zbog omogućavanja trgovine s Iranom, odgovorio je da "nitko nije izvan dosega američkih sankcija".

Istog mjeseca SAD je uveo sankcije kineskim i hongkonškim subjektima zbog navodnih gospodarskih veza s Iranom. Sankcionirao je i nekoliko kineskih kompanija zbog kupnje iranske nafte. Peking je odgovorio da se njegovi odnosi s Iranom "ne bi smjeli ometati ni narušavati" te da će štititi svoje interese.

Očekuje se da će Trump nastaviti pritiskati Xija zbog kineskih odnosa s Iranom. Xi zasad ne pokazuje da žuri pomoći Trumpu u njegovim nastojanjima da gospodarski oslabi Iran. Ipak, potpuno ignoriranje Trumpovih zahtjeva moglo bi dodatno zaoštriti odnos s američkim predsjednikom.

Tajvan

Tajvan ostaje jedno od najosjetljivijih i potencijalno najnestabilnijih pitanja u odnosima SAD-a i Kine. Kineskim dužnosnicima jedan je od glavnih ciljeva spriječiti predloženi američki paket oružja za Tajvan vrijedan 14 milijardi dolara.

Peking smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija, dok SAD vojno podupire samoupravni demokratski otok te održava snažne, ali neslužbene odnose s njegovim vlastima.

Peking je ranije od Trumpove administracije tražio da službeno objavi kako se "protivi" neovisnosti Tajvana, što bi za Kinu predstavljalo značajan diplomatski uspjeh. Nakon što se američki predsjednik u svibnju sastao sa Xijem u Pekingu, Trump je rekao da su razgovarali o američkoj prodaji oružja Tajvanu te dodao da ne želi "rat udaljen 9.500 milja".

Ako Tajvan bude jedna od tema ovotjednih razgovora, jedno od ključnih pitanja bit će bi li Trump pristao na ustupke Pekingu koji bi utjecali na interese Tajvana u zamjenu za kineske ustupke u drugim područjima.