Trumpov carinski zid pod pritiskom: Kako ga planira održati?

Od samog početka svog drugog mandata, američki predsjednik Donald Trump jasno je dao do znanja da će carine staviti u sam centar američke gospodarske politike. Kada je Vrhovni sud poništio sveobuhvatne uvozne pristojbe koje je uveo pozivajući se na izvanredne ovlasti, upotrijebio je drugu odredbu – Članak 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine – kako bi uveo jedinstvenu stopu od 10 posto na uvoz. Međutim, takve su carine vremenski ograničene, a Trumpove istječu 24. srpnja.

Kako se rok približava, Trumpova administracija naznačila je da planira upotrijebiti Članak 301 istog zakona kako bi te carine zamijenila trajnijima i približno jednakima, temeljenima na optužbama koje se odnose na prisilni rad. Uvoz iz Brazila izdvojen je za carine iz Članka 301 u iznosu od 25 posto, iako je mnoga roba široke potrošnje, poput kave i govedine, izuzeta. Administracija također priprema teren za moguće dodatne pristojbe iz Članka 301 kroz istragu o zabrinutostima da 16 glavnih trgovinskih partnera održava višak proizvodnih kapaciteta. Osim toga, planira proširiti i takozvane sektorske carine, koje se nameću na specifične kategorije proizvoda.

Kakve se carine očekuju u vezi s prisilnim radom?

Ured američkog trgovačkog predstavnika (USTR) predlaže uvođenje carine od 10 posto ili 12,5 posto na uvoz iz 60 zemalja koje osiguravaju gotovo sav američki uvoz, optužujući ih da ne provode zabrane uvoza strane robe proizvedene prisilnim radom te stoga uživaju nepravednu konkurentsku prednost. Članak 301 omogućuje USTR-u, pod vodstvom predsjednika, uvođenje carina kao odgovor na trgovinske mjere drugih zemalja koje smatra diskriminatornima za američke tvrtke ili protivnima pravima SAD-a prema međunarodnim trgovinskim sporazumima.

Nakon provedene istrage o tom pitanju, kako se i zahtijeva prema Članku 301, USTR je objavio svoje izvješće 2. lipnja. Izvješće ne pokušava utvrditi uvoze li određene zemlje stvarno robu proizvedenu prisilnim radom, niti analizira proizvodi li se roba u tim zemljama upotrebom prisilnog rada. Umjesto toga, USTR je procijenio ima li pojedina zemlja na snazi formalnu zabranu robe uvezene uz pomoć prisilnog rada te provodi li tu zabranu ili na drugi način pokušava blokirati takav uvoz.

Prema planu USTR-a, carinska stopa na uvoz ovisila bi o različitim kriterijima, uključujući i to je li zemlja podrijetla sklopila trgovinski sporazum s Trumpovom administracijom. Postoji i poseban mehanizam koji bi "omogućio ulazak određene količine uvoza odjeće i tekstila iz određenih gospodarstava" u SAD po sniženoj stopi.

Koji je američki argument za ove carine?

USTR tvrdi da zemlja koja ne provodi zabranu prisilnog rada "opterećuje ili ograničava američku trgovinu izlažući američke proizvođače nepoštenoj konkurenciji robe proizvedene prisilnim radom na izvoznim tržištima i na tržištu SAD-a, te potiskivanjem strane robe proizvedene bez prisilnog rada ili sirovina nastalih prisilnim radom s njihovog domaćeg tržišta u Sjedinjene Države i druga tržišta."

Na primjer, tvrdi se da, iako je Kanada zabranila uvoz robe proizvedene prisilnim radom prije gotovo šest godina, činjenica da se ne čini da je objavila ikakve službene statistike ili informacije o provođenju te zabrane znači da postoji "niska razina provođenja".

Izvješće također navodi da gubitak udjela američkog tržišta u izvozu roba poput duhana, riže, govedine i pamuka u zemlje u kojima postoji zabrinutost ili dokazi o prisilnom radu sugerira "da je na američki izvoz vjerojatno negativno utjecala konkurencija robe nastale prisilnim radom" ili da je takva roba potencijalno ušla u SAD i narušila poslovanje američkih tvrtki.

Niz zemalja, uključujući Indiju i Kanadu, usprotivio se optužbama SAD-a da imaju blago provođenje ili potpunu odsutnost pravila o eksploataciji radne snage, poručivši da nema osnove za predložene carine iz Članka 301.

Što je prisilni rad?

Međunarodna organizacija rada definira ga kao svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe zahtijevaju pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koji se ta osoba nije ponudila dobrovoljno.

SAD je zabranio uvoz robe proizvedene prisilnim radom još 1930. godine. Također je ciljao i robu iz određenih regija. Zakon iz 2021. godine zabranjuje sav uvoz iz kineske regije Xinjiang pod pretpostavkom da je proizveden prisilnim radom. Za razliku od novih predloženih carina, uvođenje ove zabrane temelji se na procjeni radnih uvjeta u samoj zemlji.

Kakav bi bio utjecaj novih carina?

Istragom obuhvaćenih 60 zemalja pokriva 99,4 posto ukupnog američkog uvoza. Maeva Cousin iz Bloomberg Economicsa izjavila je da bi nove pristojbe – ako se implementiraju nakon isteka vremenski ograničenih carina iz Članka 122 – povećale efektivnu stopu američkih carina za samo 0,5 postotnih bodova u odnosu na trenutnu razinu od 10,7 posto.

 

Bloomberg Economics očekuje da će carina na robu iz Kine iznositi 12,5 posto, dok će stopa na uvoz iz Kanade i Meksika (ostalih glavnih izvora američkog uvoza) iznositi 10 posto. Međutim, prema planu USTR-a, roba koja je u skladu sa sporazumom USMCA (SAD-Meksiko-Kanada) izuzeta je. Postoje i značajna izuzeća za elektroničku robu.

Kako je administracija pripremila teren za dodatne carine iz Članka 301?

USTR je pokrenuo zasebnu istragu o tome imaju li 15 zemalja i Europska unija "strukturni višak kapaciteta i proizvodnje" u svojim proizvodnim sektorima, takav da stvara "nerazumno ili diskriminatorno" opterećenje za američku trgovinu. Te su zemlje Kina, Bangladeš, Kambodža, Indija, Indonezija, Japan, Malezija, Meksiko, Norveška, Singapur, Južna Koreja, Švicarska, Tajvan, Tajland i Vijetnam. Rezultati istrage još se čekaju.

Trgovinski predstavnik USTR-a Jamieson Greer nedavno je u intervjuu izjavio da je slučaj prekomjernih kapaciteta "prilično intenzivan projekt" za koji će možda trebati više vremena da se dovrši. "Imam na desetke odvjetnika i stručnjaka za politike koji rade na ovome kako bi uistinu ispitali sve te prakse", rekao je za Bloomberg Television sredinom srpnja. "Stoga to traje nešto dulje nego rješavanje pitanja prisilnog rada."

Kako administracija širi sektorske carine?

Uz carine koje je već uvela na uvoz aluminija i derivativnih proizvoda, automobila i autodijelova, bakra te drvne građe, administracija je najavila plan početka nametanja pristojbi i do 100 posto na određene farmaceutske proizvode od 31. srpnja, iako uz značajne iznimke.

Pristojbe se neće primjenjivati na proizvode tvrtki koje su sklopile sporazume s Trumpovom administracijom o snižavanju nekih cijena lijekova u SAD-u, što je učinila većina najvećih svjetskih proizvođača lijekova, uključujući Merck & Co. i Eli Lilly & Co. Niti će se primjenjivati na patentirane lijekove proizvedene u zemljama koje imaju trgovinske sporazume s SAD-om.

To znači da će carine uglavnom pogoditi manje farmaceutske tvrtke i proizvođače sirovina/sastojaka. Analitičar Veda Partnersa Spencer Perlman procjenjuje da bi se puna carina od 100 posto primjenjivala na robu u vrijednosti od samo oko 12 milijardi dolara godišnje. Ukupni američki uvoz farmaceutskih proizvoda u 2025. godini iznosio je 274 milijarde dolara.

 

– Uz pomoć Madison Muller