.webp){kind=icon}
U prvoj polovici 2024. godine, globalno tržište održivih obveznica nastavilo je bilježiti značajan rast, unatoč ekonomskoj neizvjesnosti i izazovnim financijskim uvjetima.
Prema izvješću Climate Bonds Initiative (CBI), ukupni obujam izdanih zelenih, društvenih, održivih i obveznica povezanih s održivošću (GSS+) dosegnuo je 554 milijarde dolara, što je rast od sedam posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Unatoč povećanim globalnim kamatnim stopama i rastućoj neizvjesnosti na tržištu kapitala, održive obveznice nastavljaju privlačiti investitore. Zelene obveznice čine najveći udio u ukupnom obujmu GSS+ obveznica sa 70 posto, dosegnuvši 385,1 milijardu dolara.
Održive i društvene obveznice također su značajno prisutne s udjelom od 17 i 13 posto, što pokazuje sve veću svijest o važnosti financiranja projekata s pozitivnim utjecajem na okoliš i društvo.
Depositphotos
Jedan od ključnih trendova je rast novih izdavatelja, pri čemu mnoge zemlje i tvrtke prepoznaju potencijal održivih financijskih instrumenata kao važan alat za financiranje ekoloških i društvenih projekata.
"U većini CEE regije i Adria regije bilježimo državna ESG izdanja, bilo E, S ili G. Prema udjelu u ukupnom javnom dugu, zanimljivo je da prednjači Srbija, no to su zapravo samo dva izdanja ukupne vrijednosti oko tri milijarde eura", naglašava Mihael Blažeković, analitičar Bloomberg Adrije.
Europa prednjači u održivom financiranju
Europa ostaje dominantna u izdavanju GSS+ obveznica, s udjelom od 53 posto ukupnog obujma. Europa je u prvoj polovici 2024. godine pridonijela ukupno 291,1 milijardu američkih dolara u GSS+ obveznicama, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Euro je bio dominantna valuta s 44 posto ukupnog izdanja GSS+ obveznica, dok su američki dolar, kineski juan i britanska funta slijedili s manjim udjelima. Glavne zemlje izdavatelji uključuju Njemačku i Francusku. Njemačka je bila najveći pojedinačni izdavatelj u eurima, izdavši devet GSS+ obveznica ukupne vrijednosti 14 milijardi dolara.
Francuska je ostvarila značajan rast od 123 posto u izdavanju zelenih obveznica u odnosu na prethodnu godinu, a ukupna vrijednost izdanih zelenih obveznica dosegla je 41,1 milijardu dolara. Francuska je također postavila ambiciozne ciljeve za financiranje kroz održive obveznice kako bi podržala projekte vezane za čistu energiju, energetsku učinkovitost, klimatske promjene i prilagodbu, te upravljanje vodnim resursima. Njihovi planovi uključuju i potpuno uklanjanje ulaganja u projekte povezane s fosilnim gorivima do 2025. godine.
Osim nacionalnih izdanja, institucije poput Europske unije i Europske investicijske banke također igraju ključnu ulogu na ovom tržištu. Europska unija je najveći izdavatelj među institucionalnim izdavateljima u prvih šest mjeseci 2024. godine, s 12,2 milijarde dolara izdanih kroz tri nova ugovora. Ova sredstva usmjerena su na projekte energetske tranzicije, obnovljive izvore energije i poboljšanje infrastrukture.
Europske zemlje i institucije tako vode tržište zelenih obveznica, pružajući značajnu podršku projektima usmjerenim na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i poboljšanje infrastrukture.
Trendovi u održivim obveznicama u regiji
Što se tiče regije, Mađarska trenutačno prednjači po broju aktivnih zelenih izdanja, dok Slovenija pokazuje inovativnost s izdanjem društvenih obveznica u japanskim jenima.
"Jedna od zanimljivosti ovog dijela tržišta je izdanje slovenske društvene obveznice i to u japanskim jenima, koja je prošla vrlo uspješno, po čemu je Slovenija uspješno ušla na azijsko tržište te, prema najavama, očekujemo izdanje u kineskom juanu", dodaje Blažeković.
Iako Srbija nije među najvećim globalnim igračima, pridružila se trendu izdavanjem svojih prvih održivih obveznica vrijednih 1,5 milijardi dolara. Ove obveznice usmjerene su na financiranje projekata u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zelene infrastrukture.
"Iako Srbija prednjači prema udjelu ESG duga u ukupnom javnom dugu, ona ima samo dva izdanja. Međutim, to ukazuje na potencijal za daljnji rast u ovom segmentu", ističe Blažeković.
Iako tržište održivih obveznica nastavlja rasti, suočeno je s nekoliko ključnih izazova. Povećane kamatne stope i makroekonomski rizici mogu smanjiti interes izdavatelja i investitora. Potreba za standardizacijom i transparentnošću ostaje ključna kako bi se spriječile prakse "greenwashinga" te osigurala vjerodostojnost tržišta.
U regiji, Mađarska prednjači i u korporativnom segmentu ESG izdanja. Mađarske kompanije, prema Blažekoviću, vrlo su aktivne na tržištu ESG obveznica. "Prema broju i veličini izdanja, mađarske kompanije osjećaju se vrlo komotno u izdavanju ESG obveznica i to je čak 52 posto trenutno aktivnih u domaćoj valuti", govori Blažeković.
Iako imaju dvostruko veću zaduženost u usporedbi s rumunjskim tvrtkama, mađarske kompanije nastavljaju izdavanje ESG obveznica, što ukazuje na visoko povjerenje investitora.
Također, ESG obveznice donose veće sužavanje spreada u odnosu na obične obveznice te veći omjer potražnje, što čini ESG izdavanja sve atraktivnijim.
"U 2023. godini, sužavanje spreada u odnosu na inicijalno postavljen target bilo je 18 baznih bodova na zelene obveznice, a 17 baznih bodova na obične obveznice u prosjeku. Zainteresiranost investitora, mjerena omjerom ponuda-potražnja, za zelene obveznice bila je 3,2 puta, a za obične 2,7 puta", ističe Blažeković.
Kao primjer uspješnog izdanja navodi jednu zemlju iz regije koja je početkom godine ostvarila iznimno dobar rezultat s prvom emisijom zelenih obveznica.
"Dobar primjer je i prvo izdanje zelenih obveznica Rumunjske, gdje se bilježio pet puta omjer ponuda-potražnja i 45 baznih bodova smanjenje spreada", napominje analitičar.
Izazovi i prilike za ESG ulaganja
Tržište održivih obveznica pokazuje otpornost i prilagodljivost u izazovnim uvjetima. Uz rast novih izdavatelja i povećan interes investitora, GSS+ obveznice postaju ključni instrument za financiranje globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena i poticanju održivog razvoja. Europa prednjači, dok Srbija i druge zemlje regije traže svoju priliku na globalnom tržištu.
"ESG je postao must have, pa tako na globalnoj razini bilježimo petogodišnju stopu rasta uplata u sve vrste ESG fondova od preko 11 posto, dok podsegment društvenih ulaganja bilježi najviši rast od preko 36 posto. Nastavak rasta ovisit će o sposobnosti zemalja i kompanija da prilagode svoje strategije te iskoriste održive obveznice kao alat za financiranje zelenih i društveno odgovornih projekata", zaključuje Blažeković.
