Svjetska praksa prikupljanja kapitala putem emisije ESG obveznica, prisutna već više od deset godina, sve više se pojavljuje i u regionu. M+ Grupa je prošle godine emitovala ESG obveznice na Zagrebačkoj berzi, a Naša banka iz Banjaluke započela je postupak emisije ESG obveznica na Banjalučkoj berzi, što predstavlja prvu takvu emisiju jedne finansijske institucije na lokalnoj berzi.
ESG (Environmental, Social and Governance) kao koncept postaje sve bitniji i kompanije koje su prepoznale značaj promjene sa shareholder na stakeholder kapitalizam osjećaju pozitivne efekte, kaže za Bloomberg Adriju Branko Kecman, direktor Advantis brokera, partnera International Finance Corporation na projektu "ECA regija – aktivnosti vezane za ESG u BiH", koji je podržao State Secretariat for Economic Affairs SECO.
Kecman ističe da se pomenuti pozitivni efekti ogledaju u boljoj emotivnoj povezanosti potrošača s kompanijom, boljom povezanošću sa zaposlenima, pogotovo mlađim (Gen Z), a posebno s kreditorima (bankama i fondovima) koji zbog zahtjeva investitora moraju sve više obraćati pažnju na održivo poslovanje svojih klijenata.
Branko Kecman (Advantis broker)
Šta razlikuje ESG od običnih obveznica
Kod običnih, standardnih obveznica, emitent se obavezuje da će investitorima vratiti investirana sredstva uvećana za definisanu kamatu (fiksnu ili varijabilnu), bez potrebe zadovoljavanja dodatnih zahtjeva.
Shvatajući značaj odgovornog, održivog poslovanja, međunarodne finansijske institucije, predvođene International Finance Corporationom, započele su praksu emisije zelenih, ESG obveznica, odnosno obveznica povezanih s održivošću.
"Kod ESG obveznica emitent definiše ciljeve koje planira da ostvari prikupljenim sredstvima, a koji se tiču jedne ili više komponenti ESG-a, pa je često postavljen cilj vezan za zaštitu životne sredine (E komponenta ESG), smanjenje emisije CO2, smanjenje utroška energije, smanjenje otpada, povećanje reciklaže, odnosno cirkularne ekonomije", navodi Kecman.
Cilj može da bude vezan i za društveni aspekt poslovanja (S komponenta ESG), a gdje emitent može da postavi kao cilj zapošljavanje većeg broja pripadnika manjinskih grupa, povećanje broja ženskih članova odbora, unapređenje radnog okruženja za zaposlene...
Postoje i ciljevi u vezi sa sistemom korporativnog upravljanja (G komponenta ESG), a može da bude u opticaju i kombinovanje više različitih faktora i uticaja.
"Investitori u ESG obveznice imaju poseban interes za ulaganje u ovakvu imovinu jer pored uvećanja investiranog kapitala učestvuju u promovisanju održivog poslovanja te mogu da budu prepoznati kao odgovorni investitori koji, pored uvećanja imovine, žele dobro planeti Zemlji i ukupnom poboljšanju društva u kojem investiraju", ističe Kecman.
Jedan od najvećih investitora na svijetu - Norveški državni fond (Norvegian Sovereign Fund) je ESG usmjerenje kompanija u koje investira stavio veoma visoko na listu prioriteta. "Tako se u 2022. godini 66 odsto konverzacije ovog Fonda kompanijama u koje su investirali odnosilo na ESG", dodaje Kecman.
Izvor: ESG priručnik - Izgradnja održive budućnosti
Lakše do investitora uz ESG ciljeve
Projekti koji imaju ESG komponentu puno lakše pronalaze investitore, a u narednih 15 godina trebaće više milijardi za energetsku tranziciju i prelazak s prljavih na čiste tehnologije proizvodnje energije. To otvara velike šanse za zemlje Adria regije da pribave potrebna investiciona sredstva.
Kecman ističe da, takođe, domaće kompanije imaju šansu da zauzmu puno bolje mjesto na izvoznim tržištima Evropske unije (EU) ukoliko brže od ostalih budu prihvatale ESG koncept poslovanja, usvojile najnovija znanja u vezi s održivim izvještavanjem te samim tim budu spremnije da dobiju ESG investiciju.
"Vjerujemo da će mnogi projekti u Bosni i Hercegovini u narednim godinama biti finansirani ESG obveznicama, a prirodno bi bilo za očekivati da će i ostale finansijske institucije (banke i mikrokreditne organizacije) započeti emisiju ESG obveznica na domaćem tržištu, nakon kojih bi trebale slijediti kompanije koje prepoznaju takvu šansu", zaključuje Kecman.
Šta kažu u Bloomberg Intelligenceu
U analizi Bloomberg Intelligencea (BI) navodi se da ESG preoblikuje tržišta i postaje ključan.
"U 2023. godini očekujemo veći pritisak na odgovorno upravljanje, dok aktivizam jača, a pažnja se usmjerava na učinak. Regulatorna kontrola u Evropi podstiče jačanje proizvodnje i tokova kapitala, dok se SAD suočava s izazovnijim putem. Iako je teško napustiti fosilna goriva, energetska sigurnost podstiče zelenu tranziciju, klimatske obaveze i cijene ugljenika. Kompanije koje su naklonjene zaposlenima stiču konkurentsku prednost", navodi se u analizi BI.
Greenwashing, energetska sigurnost i geopolitička neizvjesnost postavili su pitanja efikasnosti ESG-a, što je dovelo do dvogodišnjeg opadanja neto priliva kapitala.
"Međutim, iako nesavršen, vjerujemo da ESG ulazi u period oporavka, procjene dugoročnog rizika i promjene industrijske prakse, dok tržišta prepoznaju ključni okvir u ta tri slova", ističu u Bloomberg Intelligenceu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...