Uspješno završena i druga emisija ESG obveznica u BiH

Druga emisija ESG (Environmental, Social and Governance) obveznica Naše banke završena je uspješno prodajom 33.770 obveznica, odnosno 80,4 odsto od ukupnog broja obveznica koje su bile predmet javne ponude.

Naša banka iz Banjaluke je drugom emisijom ESG obveznica, javnom ponudom emitovala 42.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 KM, ukupne nominalne vrijednosti emisije 4.200.000 KM.

Minimalan prag uspješnosti emisije određen je na 60 odsto od ukupnog broja emitovanih obveznica, dok je predviđeni rok za upis i uplatu obveznica iznosio 30 dana.

Javna ponuda je završena 26. aprila, a upisano je i uplaćeno 33.770 obveznica.

"Cijena po kojoj su obveznice realizovane na berzi je 100 KM. Ukupna prodajna vrijednost upisanih obveznica putem berze iznosi 3.377.000 KM", naveli su u Advantis brokeru, koji je bio agent emisije.

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske izdala je Rješenje kojim se druga emisija ESG obveznica javnom ponudom proglašava uspješnom i upisuje u Registar emitenata.

Dospijeće druge emisije je sedam godina, kao i u prvoj emisiji, ali je kamatna stopa viša i iznosi na godišnjem nivou 5,25 odsto. U inicijalnom periodu od prvih pet godina isplaćivaće se polugodišnje samo kamata (grace period), a nakon toga preostale dvije godine isplaćivaće se glavnica i kamata u jednakim polugodišnjim anuitetima. U prvoj emisiji grace period je bio dvije godine, a kamata 5,15 odsto.

Obveznice emitovane drugom emisijom ESG obveznica Banka će uključiti u obračun dopunskog kapitala. Obezbjeđivanje dopunskog kapitala Banke uključenjem prikupljenih sredstava kroz emisiju obveznica u poziciju dopunskog kapitala Banke u obliku subordiniranog duga ima za cilj jačanje kapitalne pozicije Banke radi ostvarenja njenog projektovanog rasta.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Poništene obveznice iz prve emisije

Centralni registar hartija od vrijednosti je 10. maja obavijestio Berzu da je zbog prijevremenog otkupa poništio obveznice PIBB-O-A, odnosno obveznice iz prve emisije ESG obveznica Naše banke, zbog čega su one isključene sa službenog berzanskog tržišta.

Podsjećamo, prva emisija ESG obveznica Naše banke, koja je ujedno i prva takve vrste u BiH, završena je uspješno u novembru prošle godine. Emitovano je ukupno 70.000 obveznica, ukupne vrijednosti sedam miliona maraka, od čega je upisano 42.270 obveznica u vrijednosti od 4.227.000 KM ili 60,386 odsto od ukupno ponuđenog broja obveznica.

U martu ove godine su u Našoj banci odlučili da prijevremeno otkupe obveznice radi sprovođenja postupka druge emisije obveznica. Kako su naveli, druga emisija obveznica javnom ponudom sprovodi se pod unaprijeđenim uslovima za investitore i emitenta.

Osnovni kapital Naše banke, registrovan kod Okružnog privrednog suda u Banjaluci, iznosi 33.182.313 KM. Banka je u vlasništvu Galens Invest grupacije iz Srbije.

Svjetska praksa prikupljanja kapitala putem emisije ESG obveznica, prisutna već više od deset godina, sve više se pojavljuje i u regionu.

ESG (Environmental, Social and Governance) kao koncept postaje sve bitniji i kompanije koje su prepoznale značaj promjene sa shareholder na stakeholder kapitalizam osjećaju pozitivne efekte, kazao je ranije za Bloomberg Adriju Branko Kecman, direktor Advantis brokera, partnera International Finance Corporation na projektu "ECA regija – aktivnosti vezane za ESG u BiH", koji je podržao State Secretariat for Economic Affairs SECO.

Shvatajući značaj odgovornog, održivog poslovanja, međunarodne finansijske institucije, predvođene International Finance Corporationom, započele su praksu emisije zelenih, ESG obveznica, odnosno obveznica povezanih s održivošću.

Izvor: ESG priručnik - Izgradnja održive budućnosti

 

Jedan od najvećih investitora na svijetu - Norveški državni fond (Norvegian Sovereign Fund) je ESG usmjerenje kompanija u koje investira stavio veoma visoko na listu prioriteta. Tako se u 2022. godini 66 odsto konverzacije ovog Fonda kompanijama u koje su investirali odnosilo na ESG.

Projekti koji imaju ESG komponentu puno lakše pronalaze investitore, a u narednih 15 godina trebaće više milijardi za energetsku tranziciju i prelazak s prljavih na čiste tehnologije proizvodnje energije. To otvara velike šanse za zemlje Adria regije da pribave potrebna investiciona sredstva.