Investicioni vodič: U šta uložiti 10.000 evra, u obveznice, akcije, kripto...

U vremenu kada inflacija nagriza štednju, a tržišta nude sve više opcija, pitanje gdje uložiti novac postaje važnije nego ikad. Da li birati sigurnost oročene štednje i državnih obveznica, umjereni rast kroz investicione fondove i ETF-ove, ili veći prinos uz rizik ulaganja u akcije i kriptovalute?

Stručnjaci za investiranje saglasni su da univerzalni recept ne postoji - ali postoje modeli koji pomažu da se kapital rasporedi u skladu s ciljevima i spremnošću na rizik. Sagovornici Bloomberg Adrije predlažu nekoliko investicionih portfelja, od konzervativnog do agresivnog, koji pokazuju kako različiti pristupi mogu da donesu stabilnost, rast ili visoke prinose.

Kecman: Obratiti pažnju na manje kompanije koje imaju potencijal za rast

Branko Kecman, direktor Advantis brokera, kaže da je za osobe koje nemaju iskustava u investiranju najbolje započeti investiranjem u obveznice, jer ih je najlakše shvatiti i pratiti, a daju fiksne prinose koji su znatno viši od kamata na oročene depozite kod banaka.

"Ako je osoba s iskustvom i dužim vremenskim horizontom za ulaganje, predložio bih da 20 odsto bude usmjereno na trenutno manje kompanije od kojih možemo očekivati snažan budući rast i samim tim rast vrijednosti. To su kompanije koje imaju biznis modele koji mogu ugroziti postojeće lidere na tržištu ili imaju inovaciju, kao što je Celzius (CELH) koji ugrožava duopol Coca-Cole i Pepsija ili Build a Bear Workshop (BBW) koji ima zanimljivo ciljno tržište", kaže Kecman za Bloomberg Adriju.

Takođe su interesantne, ističe Kecman, junior mining kompanije koje rade istražne radove na utvrđivanju rudnih zaliha i razvijaju projekte sa ciljem da budu akvizirane od većih rudarskih kompanija, kao što je bio slučaj s Adriatic Metals iz Vareša. "Investiranjem u ove kompanije se izlažete mogućnosti značajnog povrata, pogotovo u kontekstu snažnog skoka cijena plemenitih metala, ali i nose značajan rizik od neuspjeha u istraživačkim radovima na terenu".

Onaj ko ima domenska znanja iz AI može da iskoristi ta znanja da pronađe "distrupt" kompanije koje su trenutno na početnim fazama razvoja.

"U svakom slučaju, u ovih 20 odsto bi najbolje bilo naći dvije ili tri kompanije iz različitih sektora, idealno suprotnih u smislu tržišnih kretanja. Ako nemate energije i znanja za traganjem konkretnih kompanija, onda ima dosta ETF-ova kojima su takve kompanije u fokusu, kao što je ARK Inovation ETF (ARKK)", objašnjava Kecman.

Oko 40 odsto sredstava bi, prema njegovom mišljenju, trebalo usmjeriti u kupovinu akcija kompanija koje imaju stabilno poslovanje iz trenutno "manje interesantnih" sektora (proizvodnja hrane i pića, bazične industrije i sl.) jer su im valuacije na dosta niskim nivoima, a nisu rijetke kompanije koje daju dividendni prinos od četiri do šest odsto uz snažne programe shares by back i stabilno poslovanje. U tom slučaju treba uzeti u obzir potencijalne negativne implikacije na uticaj carina u segmentu nabavke sirovina i prodaje finalnih proizvoda.

"Oko 40 odsto sredstava usmjeriti u akcije kompanija koje se nalaze u lancu vrijednosti energetske tranzicije (na primjer Končar) i sektoru odbrane u Evropi ili u bankarski sektor u Evropi koji i dalje karakterišu izdašne dividende i značajan potencijal rasta, posebno ako krenu M&A aktivnosti što posljedično dovodi do rasta cijena akcija", poručuje Kecman.

Ako ne želite da se izlažete konkretnim kompanijama, onda je, smatra on, miks od nekoliko ETF-ova prihvatljivo rješenje i to najpoznatiji indeksni ETF-ovi (S&P 500, STOXX 50), a veoma su interesantni Intercapital regionalni ETF-ovi, kao i ETF-ovi fokusirani na plemenite metale s naglaskom na srebro.

Kajkut: Period ulaganja treba da bude što duži, najmanje 4-5 godina

Dragan Kajkut, izvršni direktor društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, za Bloomberg Adriju kaže da svaki potencijalni ulagač treba da razmisli o tri ključna pitanja, koja su međusobno povezana i koja u najvećoj mjeri određuju investiciju koja je najpogodnija za tog ulagača.

"Investicioni cilj može da bude očuvanje realne vrijednosti imovine, obezbjeđivanje dodatnih prihoda nakon odlaska u penziju, formiranje fonda za školovanje djece i slično", ističe Kajkut.

Period ulaganja je često određen investicionim ciljem i to je period u kojem investitor može da angažuje svoja sredstva prije nego što mu zatrebaju.

"Generalna preporuka je, kada se govori o trajanju ulaganja, da to bude što duže, a najmanje 4-5 godina, kako bi se smanjio rizik od mogućih kratkoročnih poremećaja i korekcija na tržištu", poručuje on.

Sklonost ka riziku je možda i najvažniji faktor kada govorimo o preporukama za ulaganje. Prije ulaganja svako treba da se zapita u kojoj mjeri, kao i u kojem periodu može da podnese eventualni pad vrijednosti investicije.

S obzirom na to da je sklonost ka riziku individualna, teško je dati jednu jedinstvenu preporuku za ulaganje 10.000 evra, te Kajkut ovaj put predlaže tri potencijalna portfelja, za ulagače koji imaju nisku, umjerenu i visoku sklonost ka riziku.

 

Portfelj za ulagače koji imaju nisku sklonost ka riziku

U strukturi portfelja za ulagače koji imaju nisku sklonost ka riziku, Kajkut predlaže da najveće učešće imaju obveznice, zatim akcijski ETF i novčani ETF ili štednja.

"Obveznice Republike Srpske su na Banjalučkoj berzi prisutne već petnaestak godina. Koliko mi je poznato, do sada nije bilo kašnjenja i problema u isplati glavnice i kamate. Prinos na obveznice Republike Srpske u nekoliko posljednjih emisija bio je 5,50 odsto godišnje, dok se nekim ranije emitovanim obveznicama trguje uz prinose koji su veći od šest odsto godišnje", navodi on.

ETF iShares S&P 500 EUR Hedged prati kretanje indeksa S&P 500, uz istovremenu zaštitu od valutnog rizika, što je sigurno jako bitno za konzervativne ulagače koji imaju nisku sklonost ka riziku. Primjera radi, ove godine iShares S&P 500 EUR Hedged je imao prinos od oko 13,5 odsto, dok je, kaže Kajkut, realan prinos za nekog ulagača s naših prostora koji je vezan za KM, a koji je ulagao u neki od ETF-ova koji prate S&P 500, ali bez zaštite od valutnog rizika, oko 4,5 odsto, iz razloga što je USD oslabio za oko 10 odsto u odnosu na EUR (a samim tim i KM) od početka godine.

"Dio portfelja koji bih uložio u ETF iShares € Cash (ili oročio u banci) nosi najmanji prinos i njegova uloga u ovom portfelju je da poboljša ukupnu likvidnost portfelja, s obzirom na to da je likvidnost obveznica Republike Srpske relativno niska", naglašava Kajkut.

Portfelj za ulagače koji imaju umjerenu sklonost ka riziku

U strukturi portfelja za ulagače koji imaju umjerenu sklonost ka riziku najveće učešće, prema Kajkutu, imaju akcijski ETF-ovi, pa zatim obveznice 30 posto. 

Ulaganje u ETF iShares S&P 500 EUR Hedged je već obrazloženo kod prethodnog portfelja.

ETF iShares STOXX Europe 600 UCITS ETF prati kretanje cijena akcija 600 najvećih kompanija iz razvijenih evropskih država. S obzirom na to da je najveći broj tih kompanija u zoni evra, valutni rizik je dosta nizak. Prosječan godišnji prinos ovog ETF-a u prethodnih 20 godina bio je oko sedam odsto, dodaje Kajkut.

The Health Care Select Sector SPDR® Fund u svom portfelju ima najveće kompanije u oblasti zdravstvene zaštite u SAD-u, tačnije prati kretanje S&P 500 Health Care indeksa. Sektor zdravstvene zaštite generalno spada u tzv. "defanzivne" sektore i u periodima korekcija na tržištu, pad ovog sektora je obično manji. Primjera radi, u prethodnih 15 godina ovaj indeks je samo jednom imao negativan prinos, i to -2,7 odsto. U prethodnih 10 godina, The Health Care Select Sector SPDR® Fund imao je prosječan godišnji prinos oko 9,50 odsto u USD.

"Obveznice mikrokreditnih društava u Republici Srpskoj imaju prinose od šest do 7,5 odsto na godišnjem nivou, rok dospijeća im je u prosjeku oko tri godine i imaju relativno dobru likvidnost na tržištu Banjalučke berze, te bih iz ovih razloga 30 odsto portfelja plasirao u obveznice mikrokreditnih društava", naveo je Kajkut.

Bloomberg

 

Portfelj za ulagače koji imaju visoku sklonost ka riziku

U strukturi portfelja za ulagače koji imaju visoku sklonost ka riziku najveće učešće imaju akcijski fondovi, a najmanju kriptovalute.

"U Republici Srpskoj postoje dva akcijska investiciona fonda koji primarno ulažu u akcije na razvijenim tržištima. U portfeljima ovih fondova se pretežno nalaze akcije najvećih američkih i evropskih kompanija kao što su Nvidia, Microsoft, Alphabet, Novo Nordisk i druge. Od početka 2025. godine prinosi ova dva fonda bili su 10,3 odsto odnosno 8,6 odsto. Alternativa ovim fondovima bio bi neki ETF koji prati S&P 500 ili MSCI World indeks", navodi Kajkut.

ETF iShares NASDAQ 100 pokriva 100 najvećih nefinansijskih kompanija listiranih na NASDAQ berzi, a to su većinom tehnološke kompanije. Prinos ovog ETF-a od početka 2025. godine bio je oko 19,8 odsto, izraženo u USD.

"ETF iShares MSCI Emerging Markets prati skoro 1.200 kompanija na tržištima u razvoju. Ovaj ETF pokriva najveće kompanije izvan Evrope i SAD-a, a to su prije svega najveće kompanije u najmnogoljudnijim, brzorastućim ekonomijama, odnosno Indiji i Kini, ali i u drugim državama kao što su Brazil, Južna Afrika, Saudijska Arabija i druge. Od početka godine ovaj ETF je imao prinos od čak 30,6 odsto, međutim u prethodnih 10 godina prosječan godišnji prinos bio je oko 7,3 odsto", navodi Kajkut.

Kriptovalute čine najmanji dio portfelja, a zbog praktičnosti i troškova, tu bih preporučio da se ulaganje u kriptovalute izvrši posredno preko ETF-ova poput iShares Bitcoin Trust ETF i iShares Ethereum Trust ETF.

Ulaganje u privatni dug "Ulagači koji raspolažu većim iznosima od 10.000 EUR, trebali bi da razmotre mogućnost ulaganja u privatni dug. Privatni dug nosi veće prinose nego ulaganje u obveznice, a ne zavisi od kretanja cijena akcija i obveznica i trendova na berzama. Globalno tržište privatnog duga je poraslo sa 1.000 milijardi USD u 2020. godini na 1.500 milijardi USD u 2024. godini, a očekuje se da će u 2029. godini dostići vrijednost od 2.600 milijardi USD. I u Republici Srpskoj je došlo do ekspanzije privatnog duga, što se ogleda u činjenici da je u prethodne tri godine osnovano pet faktoring društava. Takođe, prošle godine osnovan je prvi alternativni investicioni fond u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini koji se bavi privatnim dugom, a koji je svojim ulagačima u prvih 15 mjeseci poslovanja donio prinos od 16,2 odsto", kaže Kajkut..

  

Na kraju, naglašava da navedeno nije preporuka za ulaganje ili investicioni savjet. "Predloženi portfelji su napravljeni na bazi minimalnog predviđenog perioda ulaganja od pet godina", poručuje on.

Grujić: Izbjegavate ulaganje u instrumente čiju suštinu ne razumijete

Miloš Grujić, ekonomista i dugogodišnji igrač na tržištu kapitala. po pitanju izgradnje investicionog portfelja sa 10.000 evra, poručuje da je najvažnije poštovati staro berzansko pravilo: Ne nosite sva jaja u jednoj korpi.

"Svaki ulagač, čak i onaj s relativno malim iznosom za ulaganje, ima brojne mogućnosti ulaganja", ističe Grujić.

S obzirom na nerazvijenost lokalnih tržišta i dugoročne prinose, preporučio je ulaganje na strana tržišta, prvenstveno američko, ali i na evropske berze. "Konkretno, predlažem ulaganje u akcije koje čine indeks S&P 500. Ovaj indeks je u proteklih 10 godina ostvarivao prosječni godišnji prinos od oko 11,01 odsto, a na period od 40 godina taj prosjek iznosi 9,83 odsto. Ovakav dugoročni rast kapitala je neuporediv sa prinosima koje nudi štednja u banci", naglašava Grujić.

Iako tržište nudi brojne prilike, ulagači sa manjim kapitalom moraju biti oprezni. Nekretnine su najvažniji instrument koji treba izbjegavati sa 10.000 evra, jer su jedna od najmanje likvidnih imovina. Brza prodaja najčešće znači znatno nižu cijenu, a za ovaj iznos možete kupiti samo manje parking mjesto. Pritom, gubite priliku za dugoročni rasta ulaganjem na berzu.

"Osim toga, preporuka je da izbjegavate ulaganje u instrumente čiju suštinu ne razumijete. Ova preporuka se odnosi na ulaganje u derivate i visokorizične kriptovalute ako ako niste spremni da privremeno ili trajno izgubite veliki dio uloženog iznosa", ističe Grujić.

Grujić smatra da je najjednostavniji način da se postigne sigurnost - ulaganje u indeksne ETF-ove poput S&P 500, što je strategija koju preporučuje i Warren Buffett za početnike.

"Oni koji ne žele da se izlože valutnom riziku promjene vrijednosti dolara ulaganjem na američkim berzama, dio sredstava mogu usmjeriti na berze u Evropi, birajući UCITS (Evropske) ETF-ove ili EUR-hedged fondove", kaže Grujić.

Struktura portfelja mora biti prilagođena pojedinačnom profilu. Prije ulaganja neophodno je identifikovati sklonost riziku i vremenski horizont ulaganja – na koliko vam taj novac doslovno ne treba, "osim za izuzetne prilike".

Grujić predlaže da odredite svoj profil i držite se jedne od preporuka.

Prva preporuka je konzervativni portfelj u kojem se 40 odsto ulaže u obveznice, a po 30 odsto u ETF-ove i akcije sa stabilnom dividendom. Po opisanim uslovima prinos je oko 7,90 odsto godišnje. Konzervativan portfelj je dominantno fokusiran na zaštitu kapitala i dobijanje pouzdanog fiksnog prihoda koji je veći od kamate na depozit u banci. "Ova struktura je idealna za investitore sa niskom tolerancijom na rizik ili one koji su blizu penzije", kaže Grujić.

Druga preporuka je mješoviti portfelj. To je sugestija za investitore koji očekuju amortizer u slučaju tržišnih padova. Mješoviti portfelj je preporuka po kojoj se 50 odsto iznosa ulaže u akcije, 30 odsto u obveznice, a 20 odsto u ETF-ove. "Ova kombinacija nudi očekivanu godišnju zaradu od oko 8,80 odsto".

Treća strategija je namijenjena investitorima s visokom tolerancijom na rizik i dugim investicionim horizontom. Ovdje prevladava izlaganje akcijama i ETF-ovima  u odnosu 7:3. Najčešće se preporučuju akcije "Magnificent Seven" - uticajnih američkih kompanija: Alphabet, Amazon, Apple, Tesla, Meta Platforms, Microsoft i NVIDIA. Ove akcije su veoma volatilne. "To su uglavnom akcije rasta (growth akcije)".

"Za razliku od njih, za stabilan pasivan prihod i konzervativni dio portfelja skrenuo bih pažnju na pomenute value (vrijednost) akcije koje isplaćuju izdašnu dividendu. Štaviše, učešće ETF-ova se može smanjiti u korist još rizičnije imovine poput kriptovaluta. U svakom slučaju, ključna je dugoročnost i strpljenje. Ciklični padovi na tržištu nisu razlog za paniku, već prilika da se smanje nabavne cijene. Osim toga, neka najbolji stručnjaci koji rade u prvoklasnim fondovima rade za vas - investirajte u akcije koje ulaze u indekse", zaključuje Grujić.

 

 

Odricanje od odgovornosti: Informacije navedene u tekstu su opšteg karaktera i ne predstavljaju investicioni savjet.