Šta zlato čini traženom investicijom u kriznim vremenima?

Stoljećima je zlato bilo utočište u vremenima političke i ekonomske nesigurnosti. Njegov status pouzdano visokovrijedne robe koja se može lako transportirati i prodavati bilo gdje nudi osjećaj sigurnosti kada je sve ostalo u haosu.

Nisu svi obožavatelji zlata. Poznati investitor Warren Buffett nazvao je plemeniti metal "sterilnom" imovinom, rekavši dioničarima Berkshire Hathawaya u pismu iz 2011. da "ako posjeduju jednu uncu zlata cijelu vječnost, i dalje će posjedovati jednu uncu na kraju."

Unatoč tome, centralne banke povećavaju svoje rezerve u zlatu, a investitori su ove godine potražili utočište u zlatu usred širenja trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa, rekordnih nivoa američkog duga koje izazivaju zabrinutost zbog fiskalnog zdravlja zemlje i sve većeg zadiranja u neovisnost Feda. Kako su investitori gomilali ulaganje u fondove kojima se trguje na berzi, a koji su osigurani zlatom, ukupni udjeli dosegli su najvišu tačku u više od tri godine u septembru, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.

Navala na zlatne poluge potaknula je plemeniti metal da nastavi obarati cjenovne rekorde u 2025. godini, nadmašujući prinose od dionica i izazivajući zabrinutost zbog potencijalnog balona. Nakon što je probila 4300 dolara po unci, cijena zlata se zaustavila, doživjevši najveći pad u više od desetljeća 21. oktobra.

Zašto se zlato smatra sigurnim utočištem?

Za moderne investitore, to je prvenstveno zbog stabilnosti i likvidnosti zlata, a ne zbog bilo kakve intrinzične korisnosti.

Zlato ima povijest rasta vrijednosti u vremenima tržišne krize. Metal je premašio 1000 dolara po unci nakon globalne finansijske krize, 2000 dolara tokom pandemije Covid-19 i 3000 dolara kada su carinski planovi Trumpove administracije zapljusnuli globalna tržišta u martu.

Zlato se također smatra zaštitom od inflacije, kada je kupovna moć valuta smanjena. Mnogi su trenutno zabrinuti zbog inflacije jer carine koje je Trump nametnuo na uvoz u SAD riskiraju porast cijena u globalnoj ekonomiji.

Rast cijena i tržište rada u SAD-u bili su u centru pažnje jer je Trump vršio pritisak na Fed da se pokori njegovoj volji i smanji kamatne stope. Zlato, koje ne plaća kamate, obično postaje atraktivnije u okruženju nižih stopa, jer se oportunitetni trošak držanja u odnosu na imovinu koja donosi kamate smanjuje. Investitori su se kladili da će Fed ove godine dodatno sniziti kamatne stope.

Status zlata kao sigurnog utočišta također je porastao jer Trumpova trgovinska agenda i nekontrolirani budžetski deficiti ruše povjerenje u druga tradicionalna skloništa od tržišnih oscilacija, poput državnog duga i valuta, posebice američkog dolara. Ulagači se nisu samo okrenuli zlatu, već i srebru, drugim plemenitim metalima, pa čak i bitcoinu, kao dijelu takozvane trgovine devalvacijom.

Zlato je povijesno negativno korelirano s dolarom. Budući da se cijena zlata određuje u dolarima, kada dolar oslabi, zlato postaje jeftinije za vlasnike drugih valuta. Sredinom septembra dolar je pao na najniži nivo u više od tri godine u odnosu na druge glavne valute.

Osim kretanja na tržištu, posjedovanje zlata duboko je ukorijenjeno u indijskoj i kineskoj kulturi – inače dva najveća svjetska tržišta tog metala – gdje se nakit, poluge i drugi oblici zlata prenose s generacije na generaciju kao simbol prosperiteta i sigurnosti. Indijska domaćinstva posjeduju oko 25.000 metričkih tona zlata, što je više od pet puta više nego što se pohranjuje u američkom depozitoriju u Fort Knoxu.

Fizički kupci poznati su po svojoj osjetljivosti na cijene. Kada privlačnost zlata za ulagače na finansijskim tržištima počne slabiti, kupci nakita i poluga često se umiješaju kako bi ugrabili povoljnu ponudu.

Zašto centralne banke kupuju više zlata?

Veliki rast cijene metala od početka 2024. djelomično je potaknut ogromnim kupovinama centralnih banaka, posebno na tržištima u razvoju, jer nastoje smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru, primarnoj svjetskoj rezervnoj valuti. Zlato pomaže u diverzifikaciji deviznih rezervi zemlje i zaštiti od deprecijacije valute.

Centralne banke su neto kupci zlata posljednjih 15 godina, ali brzina njihove kupovine udvostručila se nakon ruske invazije na Ukrajinu. Kako su SAD i njihovi saveznici zamrznuli sredstva ruskih centralnih banaka u svojim zemljama, to je naglasilo koliko je imovina u stranoj valuti ranjiva na sankcije.

U 2024. godini centralne banke kupile su više od 1000 tona zlata treću godinu zaredom, prema Svjetskom vijeću za zlato, a one drže oko petine cjelokupnog zlata koje je ikada iskopano. Zemlje koje su bile najaktivnije u izgradnji svojih rezervi uključuju one koje nisu bile dio Brettonwoodskog sistema nakon Drugog svjetskog rata – monetarnog poretka koji je u biti bio utemeljen na zlatu.

Narodna banka Kine (PBOC) u septembru je nastavila kupovati, povećavajući svoje zalihe zlata 11. mjesec zaredom. PBOC također želi postati čuvar stranih državnih zlatnih rezervi, u nastojanju da ojača svoj položaj na globalnom tržištu zlata, izvijestio je Bloomberg.

Većina zemalja koje drže zlato u inozemstvu pohranjuje ga u Bank of England, čiji trezori sadrže više od 5000 tona svjetskih rezervi.

Šta bi moglo spriječiti zlato da nastavi svoj rekordni rast?

Ogroman rast zlata ove godine doveo ga je u nepoznato područje. U septembru je cijena premašila svoj vrhunac prilagođen inflaciji iz 1980. godine, a sedmicama je zlato bilo u području prekupljenosti na temelju indeksa relativne snage.

Pad cijena u oktobru potaknut je nizom faktora: pozitivnim raspoloženjem na američko-kineskom trgovinskom frontu, jačanjem dolara koji je zlato poskupio i krajem sezonske kupovine zlata za Diwali u Indiji.

Također je nedostajala vidljivost pozicioniranja investitora na tržištu terminskih ugovora za zlato jer je zatvaranje američke vlade učinilo ove podatke nedostupnima. Bez ovih podataka, špekulanti bi vjerovatnije mogli izgraditi neuobičajeno velike pozicije na ovaj ili onaj način.

Ako se sastanak između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga nastavi i dovede do glavnog trgovinskog sporazuma ili konačnog primirja, to bi moglo zaustaviti nastavak rekordnog rasta zlata – kao i šira deeskalacija američkih carina. Zlato bi se također moglo dodatno povući nakon završetka zatvaranja američke vlade, nastavka rasta dolara, rješavanja pravnog postupka protiv guvernerke Feda Lise Cook i mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.

Investitori bi se također mogli odlučiti za pohranjivanje većeg dijela svoje dobiti. Uz to, njihov apetit za plemenitim metalom možda još nije dosegao svoj limit – ukupni udjeli u ETF-ovima zlata još su uvijek daleko od vrhunca iz 2020. godine.

Centralne banke bile su najvažniji stup podrške rastu zlata, što znači da imaju moć nanijeti najveću štetu ako smanje svoje rezerve. No, nema naznaka da to razmatraju.

Centralne banke razvijenih ekonomija prodale su vrlo malo zlata u posljednjim desetljećima u usporedbi s 1990-ima, kada su uporne prodaje smanjile cijenu zlata za više od četvrtine tokom desetljeća. Usred zabrinutosti da te nekoordinirane prodaje destabiliziraju tržište, prvi Sporazum centralnih banaka o zlatu sklopljen je 1999. godine, prema kojem su se potpisnici složili ograničiti svoju kolektivnu prodaju zlata.

Uzrokuje li zlato kao fizička imovina ikakve probleme investitorima?

Posjedovanje zlata obično nije besplatno. Budući da je to fizički objekt, vlasnici moraju platiti skladištenje i osiguranje.

Ulagači koji kupuju zlatne poluge i kovanice obično će platiti premiju u odnosu na spot cijenu. Mogu postojati i geografske razlike u cijenama, a trgovci iskorištavaju te mogućnosti.

To se dogodilo ranije ove godine, kada su strahovi da bi Trump mogao uvesti carine na uvoz zlata podigli terminske ugovore na zlatu na njujorškom Comexu znatno iznad spot cijena u Londonu. Među onima koji su posjedovali fizički metal diljem svijeta došlo je do naglog prebacivanja u SAD kako bi ostvarili veliku premiju i potencijalno stotine miliona dolara profita.

Ta arbitražna trgovina naglo je prekinuta u aprilu, kada je Trumpova administracija naznačila da će zlatne poluge biti izuzete od carina. Tržište se nakratko uplašilo da to neće biti slučaj, nakon što je američka Carinska i granična zaštita u augustu izjavila da su određene zlatne poluge podložne Trumpovim "recipročnim carinama". Međutim, sam Trump se potom oglasio rekavši da zlato neće biti podložno uvoznim porezima.

Zlato je obično relativno jednostavno premjestiti, spremljeno u teretnim prostorima komercijalnih aviona. Ali nije sve tako jednostavno kao ukrcavanje u avion od aerodroma Heathrow do JFK-a zbog jedne specifičnosti na globalnom tržištu zlata: različitih zahtjeva za veličinu. U Londonu su standardne poluge od 400 unci, dok za Comex ugovore trgovci moraju isporučiti poluge od 100 unci ili 1 kilogram.

To znači da poluge koje se šalju u Comex skladišta prvo moraju ići u rafinerije u Švicarskoj kako bi se rastopile i preoblikovale u ispravne dimenzije, prije nego što putuju u SAD. To stvara usko grlo kada postoji posebna žurba za premještanjem zaliha poluga.