Gdje uložiti 10.000 EUR, šta kažu igrači na tržištu kapitala

Gdje uložiti novac, pitanje je koje postavljaju svi oni koji generišu određenu dobit ili štednju, a posljednjih mjesec dana prate ili čuju kako određene akcije ili kriptovalute vrtoglavo rastu te postaju sve svjesniji da treba da uskoče u voz koji juri berzama širom svijeta. Prije nego što investirate svoj novac, potrebno je odrediti investicioni cilj, period ulaganja i najbitnije koji ste tip investitora, a na osnovu čega ćete odrediti vaš model ulaganja. 

Kako bi investirali 10.000 eura danas, za vas smo pitali stručnjake iz poznatih brokerskih kuća i dugogodišnje igrače na tržištu kapitala. 

Poželjno da period ulaganja bude što duži

Boris Majstorović, direktor i ovlašteni investicioni savjetnik u Brokersko-dilerskom društvu Eurobroker, za Bloomberg Adriju kaže da je preporuka da period ulaganja bude što duži, od pet pa do 20 godina, jer omogućava iskorišćavanje prednosti dugoročnog rasta i smanjenje rizika od kratkoročnih volatilnosti.

"Period ulaganja zavisi i od vrste ulaganja, tj. da li ulažete u akcije, obveznice ili nekretnine. Treba da prilagodite svoj investicioni horizont prema svojim ličnim ciljevima, potrebama za likvidnošću i toleranciji na rizik. Morate jasno definisati koji je vaš investicioni cilj, da li je to: rast kapitala (veća vrijednost vašeg portfolija), generisanje pasivnog prihoda od dividende i kamate na obveznice, diverzifikacija portfelja (smanjenje rizika), očuvanje vrijednosti kapitala, likvidnost ili ulaganja sa socijalnim ili etičkim ciljevima", ističe Majstorović.

Postoje tri tipa investitora: agresivni, umjereni i konzervativni tip investitora i za svaki od njih Majstorović daje prijedloge ulaganja, s projekcijom očekivanog godišnjeg prinosa.

Konzervativni portfelj

Ako ste konzervativni investitor, 10.000 evra možete da uložite u državne obveznice, trezorske zapise, korporativne fondove, REIT (Real Estate Investment Trust) fondove, novčane fondove i stabilne dividendne akcije.

Struktura tog portfelja bi bila 40 odsto u državne obveznice i trezorske zapise, 20 odsto u korporativne obveznice, 10 odsto "blue chip" dividendne akcije, 10 odsto u REIT fondove i 10 odsto u novčane fondove.

Primjer konzervativnog portfelja: - 40 odsto u US T-bills - američke trezorske zapise; - 20 odsto u obveznice Republike Srpske; - 15 odsto u "blue chip" akciju Johnson & Johnson (JNJ); - 15 odsto u REIT fond Vanguard Real Estate ETF (VNQ);  - 10 odsto u novčani fond Vanguard Prime Money Market Fund (VMMXX) ili bankarsku štednju. Očekivani godišnji prinos ovog primjera portfelja pod uslovom dugogodišnjeg ulaganja bio bi oko 5,50 odsto.

  

Umjereni portfelj

Ako ste umjereni investitor, Majstorović preporučuje da uložite svoj novac u akcije, obveznice, alternativne investicije, novčane fondove i bankarsku štednju.

Struktura portfelja umjerenog investitora bi bila 60 odsto u akcije, 30 odsto u obveznice, pet odsto u alternativne investicije i pet odsto u novčane fondove.

Primjer umjerenog portfelja: - 30 odsto u ETF fond Vanguard S&P 500 ETF – VOO; - 10 odsto u ETF fond Vanguard Total World Stock ETF – VT; - 10 odsto u dividendnu akciju Johnson & Johnson (JNJ); - 10 odsto u tehnološku kompaniju IBM; - 10 odsto obveznice Republike Srpske; - 5 odsto u US T-bills - američke trezorske zapise; - 15 odsto u obveznice mikrokreditnih društava u Republici Srpskoj; - 5 odsto zlato ili REIT fond Vanguard Real Estate ETF (VNQ); - 5 odsto Vanguard Prime Money Market Fund (VMMXX). Očekivani godišnji prinos ovog portfelja pod uslovom dugogodišnjeg ulaganja bio bi oko 7,00 odsto.

  

Agresivni (rizični) portfelj

Ako ste agresivni investitor, preporuka je da ulažete svoj novac u akcije visokog rasta, ETF-ove visokog rasta, obveznice visokog prinosa, kriptovalute i zlato.

Struktura portfelja agresivnog investitora bi bila 40 odsto u tehnološke akcije, 30 odsto u ETF-ove visokog rasta, 15 odsto u obveznice visokog prinosa, 10 odsto u kriptovalute i pet odsto u zlato.

Primjer agresivnog portfelja: - 10 odsto Invesco QQQ ETF; - 10 odsto ARK Innovation ETF; - 10 odsto NVIDIA (NVDA); - 10 odsto Amazon (AMZN); - 10 odsto Vanguard Growth ETF (VUG); - 10 odsto iShares MSCI Emerging Markets ETF (EEM); - 10 odsto Global X Robotics & Artificial Intelligence ETF (BOTZ); - 15 odsto obveznice mikrokreditnih društava u Republici Srpskoj; - 10 odsto Bitcoin; - 5 odsto zlato. Očekivani godišnji prinos ovog portfelja pod uslovom dugogodišnjeg ulaganja bio bi oko 11,00 odsto.

  

Investiranje na berzama gdje su HOV kotirane u eurima je preporučljivo

"Prilikom kreiranja portfelja, važno je obratiti pažnju na pravi trenutak za investiranje, kao i na valutni rizik. Ako ne želite preuzeti valutni rizik, naš savjet iz Eurobrokera je da koristite hedžovanje valute ili investirate na berzama gdje su hartije od vrijednosti kotirane u konvertibilnoj marki (kao što su Banjalučka i Sarajevska berza) ili u eurima, kao naprimjer Frankfurtska berza", kaže Majstorović.

Investiranje na berzama gdje su hartije od vrijednosti kotirane u eurima je preporučljivo, dodaje on, jer u tom slučaju građani BiH ne preuzimaju valutni rizik, s obzirom na to da je konvertibilna marka fiksno vezana za euro kursom 1,95583 KM za 1 EUR.

"Morate biti svjesni da svako ulaganje u hartije od vrijednosti i druge oblike investicija nosi rizik, pri kojem može doći do gubitka dijela ili cijelog iznosa uloženog kapitala", poručuje Majstorović.

Oni koji smatraju da nemaju dovoljno znanja, iskustva ili informacija o investiranju, uvijek mogu da se obrate ovlaštenom investicijskom savjetniku koji će im pružiti stručan savjet i pomoći u sastavljanju portfelja prilagođenog njihovim potrebama.

 

Štednja u banci i ulaganje u nekretnine dva su najtipičnija, tradicionalna načina ulaganja novca za građane Adria regiona. Ipak, polaganim razvojem tržišta kapitala, pokretanjem različitih investicionih fondova, ali i procvatom na kripto-tržištu u svijetu, opcije za investiranje novca postale su brojnije. O ovoj temi za Bloomberg Adria TV govorio je Branko Kecman, direktor Advantis brokera.

  

Kajkut: Prije investiranja postavite pitanje: Hoću li moći mirno da spavam?

Dragan Kajkut, izvršni direktor društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, kaže da je teško dati generalnu preporuku za ulaganje, jer smo svi različiti, dolazimo iz različitih okruženja, nalazimo se u različitim fazama života i imamo različite životne i finansijske ciljeve.

Osoba od 30 godina i osoba od 60 godina vrlo vjerovatno nemaju iste ciljeve i potrebe, kao ni isti pogled na investiranje, tako da nije moguće da se ista preporuka da osobi od 30 i osobi od 60 godina.

"Kada neko razmišlja o mogućnostima ulaganja, osnovno pitanje koje treba da postavi sam sebi jeste 'Hoću li moći mirno da spavam ako uložim svoj novac u ovu vrstu imovine?', jer svako od nas ima različitu sklonost ka riziku. Neko može da bude miran u trenutku kada se njegova investicija nalazi u padu, dok neko drugi ne može da podnese čak ni pomisao na gubitak", ističe Kajkut.

Iz ovog razloga, finansijske odluke koje se nekom čine logične i ispravne, za nekog drugog nemaju puno smisla.

Kao primjer, Kajkut navodi da istorijski podaci pokazuju da ulaganje na berzi u dugom roku donosi puno veće prinose nego držanje novca u banci. Međutim, evidentno je da postoji dobar dio ljudi koji se, zbog niske tolerancije prema riziku, ipak radije odlučuju da novac drže oročen u banci uz kamatu od dva ili tri odsto godišnje, nego da ga ulože u akcije koje im potencijalno donose prinos od 10 odsto godišnje.

"Suština je da nađete investiciju koja je najpogodnija za vas, u smislu da se uklapa u vaše finansijske ciljeve, a da se istovremeno osjećate spokojno znajući da je vaš novac uložen u tu investiciju", poručuje Kajkut.

Imajući sve ovo u vidu, iz pozicije nekoga ko je poslom usmjeren primarno na tržište kapitala i ko investiranje posmatra uglavnom dugoročno, Kajkut bi 10.000 EUR rasporedio na sljedeći način: 75 odsto u akcije, 20 odsto u obveznice i pet odsto u kriptovalute.

Akcijski portfelj

Dakle, najveći dio tog hipotetičkog portfelja usmjerio bi u akcije, jer smatra da to ima najviše smisla za nekoga ko razmišlja o investiranju na dugi rok. Pri tome bi Kajkut najveći dio sredstava uložio u akcije kompanija iz tehnološkog sektora, jer su to kompanije koje su već nezamjenjive u svakodnevnom životu i poslovanju, a čiji će značaj dodatno da raste u godinama pred nama. Geografski posmatrano, ističe, najatraktivnije su prije svega američke, a zatim evropske kompanije, dok bi sigurno jedan dio akcijskog dijela portfelja, npr. nekih 10-15 odsto, uložio u tržišta u razvoju kao što su Kina i Indija.

Obveznički portfelj

Što se tiče obvezničkog dijela portfelja, tu bi uložio 20 odsto novca i to je dio portfelja koji bi trebalo da je najstabilniji i najmanje rizičan. Na Banjalučkoj berzi već neko vrijeme mogu da se kupe državne i korporativne obveznice koje imaju prinos od šest odsto pa čak do 7,5 odsto na godišnjem nivou, tako da bi on dio portfelja uložio u neke od tih hartija od vrijednosti.

Kriptovalute: Mogući prinos vrijedan rizika

Najmanji dio portfelja, odnosno pet odsto uložio bi u kriptovalute. Ovo je najrizičniji dio portfelja, te bi iz tog razloga u kriptovalute uložio samo pomenuti manji procenat, a pored Bitcoina kao najpoznatije kriptovalute, dio novca bi uložio i u tzv "altcoine".

Bitcoin je od početka godine porastao oko 130 odsto, što naravno nije nikakva garancija za buduća kretanja, ali Kajkut smatra da je mogući prinos vrijedan rizika.

 

"Moram da naglasim da ovo nije preporuka za ulaganje ili investicioni savjet, već samo moje lično razmišljanje o načinu na koji bi se 10.000 EUR moglo najbolje uložiti. U odnosu na moj prijedlog portfelja, pojedinci mlađe životne dobi i oni koji su spremni da više rizikuju, mogli bi da povećaju procenat imovine uložen u akcije i kriptovalute nauštrb ulaganja u obveznice, dok bi neko ko ima manju sklonost ka riziku mogao da poveća procenat ulaganja u obveznice, a da smanji ulaganje u akcije i kriptovalute ili da kriptovalute zamijeni ulaganjem u zlato", kaže Kajkut.

Takođe, ulagači koji imaju na raspolaganju veće iznose novca, mogu da smanje akcijski dio portfelja, a da dio novca investiraju u alternativne investicione fondove.

Za prosječnog investitora, Kajkut smatra da je najbitnija diverzifikacija, odnosno da svoj novac uloži u nekoliko različitih klasa imovine, u zavisnosti od nivoa rizika koji može da podnese, a da takođe u okviru svake od tih klasa imovine izvrši dodatnu diverzifikaciju.

Šta učiniti sa 50.000 eura za vrijeme Trumpa

Poslije izbora Donalda Trumpa za 47. predsjednika SAD-a, na tržištu kriptovaluta i berzanskim parketima vladalo je veselje. Obarani su rekordi na tržištu kriptovaluta čak i nekoliko puta dnevno. Mali investitori, koji su do sada bili pasivni, sigurno su se probudili uslijed naglog rasta pojedinih investicija.

Bloomberg Adrija je već pisala da posmatranje kretanja cijena na tako kratak rok može da bude vrlo obmanjujuće. Prošla zarada nije garancija da će se takvi trendovi nastaviti. Kako sastaviti portfelj za vrijeme Trumpovog predsjedničkog mandata, kada možemo očekivati povećanu neizvjesnost i, posljedično, veću volatilnost?

Preporuke su dali Lojze Kozole, Ilirika, koji je naveo da treba investirati u pomalo od svega, dok se filozofija Tilena Šarlaha, finansijskog analitičara, oslanja na šest glavnih segmenata investiranja. Rok Brezigar, NLB Investicioni fondovi, poručio je da je najviše prilika za ulaganje u SAD-u.

 

Odricanje od odgovornosti: Informacije navedene u tekstu su opšteg karaktera i ne predstavljaju investicioni savjet.