Rast berzanskih indeksa u Adria regionu nastaviće se do kraja godine, čemu će najprije doprinijeti jaki makroekonomski pokazatelji koji su prisutni u najvećem dijelu regiona, kažu analitičari Bloomberg Adrije.
Tempo rasta bi do kraja godine ipak mogao da uspori, a tu se najprije misli na Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju, gdje su valuacije povišene, dodaju analitičari u svojoj najnovijoj analizi kretanja na tržištu akcija i obveznica.
Rezultati kompanija bi, prema njihovim projekcijama, u trećem kvartalu mogli da budu bolji od prošlogodišnjih, što bi moglo da pogura rast indeksa. Analizu u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Na tržištu obveznica bi prinosi mogli dalje da padnu, što i nije iznenađujuće jer takva kretanja vidimo još od polovine godine, kada su centralne banke krenule u popuštanja svojih monetarnih politika. Kako je Srbija nedavno dobila investicioni rang kreditnog rejtinga, očekuje se da će i druge dvije velike agencije za kreditni rejting uskoro dati slične ocjene srpskoj privredi, kažu analitičari.
Dosadašnja kretanja
Akcije
Indeksi u Adria regionu dosad su rasli i to brže od indeksa iz srednje i istočne Evrope. Jedini izuzetak ovdje je BIRS, koji pokazuje da postoje strahovi od precijenjenosti.
Najveći rast od početka godine bilježe indeksi MBI10 i Belex15, koji su rasli 43 i 30,5 odsto, a slijedi SBITOP sa 28 procenata rasta. Čak je i indeks SASX10, koji je od početka godine bilježio pad, sada preokrenuo trend i zahvaljujući Tvornici Cementa Kakanj uspio da pređe u zeleno.
Dva pokušaja konsolidacije, u Sjevernoj Makedoniji (Stopanska Bitola) i u Srbiji (Messer Tehnogas), pogurala su rast indeksa kroz uvećanu tražnju za akcijama tih kompanija. CROBEX10 je rastao najprije zahvaljujući Končar Grupi i kompaniji Končar distributivni i specijalni transformatori. Ovdje je ključni faktor tražnja za proizvodima i tehnologijama koje su potrebne za zelenu tranziciju, kažu analitičari.
Indeksi u Bosni i Hercegovini su već dugo precijenjeni, što i pokazuje njihov slabiji učinak. S druge strane, SBITOP i Belex15 su i dalje potcijenjeni, a njihovi pokazatelji P/E i P/S i dalje su ispod prosjeka regiona, kažu analitičari.
Obveznice
Zajedno s padom kamata i usporavanjem inflacije, pali su i prinosi na obveznice i oni su se stabilizovali u drugoj polovini godine.
Već najava i očekivanja da će Srbija dobiti investicioni rang kreditnog rejtinga doprinijeli su padu kamata na srpski dug, a pored toga što je prinos na desetogodišnji dug pao za oko 60 baznih poena, blago se smanjila i razlika u prinosima u odnosu na njemački referentni dug. Srpske obveznice već se prodaju uz manju kamatu u odnosu na rumunske, iako je Rumunija već članica Evropske unije.
Prema tom kriterijumu, Slovenija i Hrvatska sada mogu da se uporede sa Španijom u pogledu prinosa na dužničke hartije od vrijednosti, a "spreadovi" polako idu ka nivoima na kojima se nalazi Portugal, zaključuju analitičari.
