.webp){kind=icon}
S najnovijim političkim previranjima i upornim ekonomskim problemima, Njemačka postaje novi problem Evrope. Kontinent je pritom u iščekivanju dodatnih pritisaka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koje je najavio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. Neizvjesni ekonomski i politički uslovi odražavaju se na evropske berze, pa se postavlja pitanje na koje se industrije trenutno vrijedi kladiti.
Šta se desilo u Njemačkoj protekle sedmice
Njemački kancelar Olaf Scholz u srijedu je saopćio odluku o otpuštanju ministra finansija Christiana Lindnera. Taj potez je faktički označio kraj vladajuće koalicije, koja bez Lindnerove liberalne Stranke slobodnih demokrata (FDP) nema većinu u parlamentu. Raspad koalicije uslijedio je poslije višesedmičnih unutrašnjih sporova oko načina za podsticanje rasta njemačke ekonomije.
Scholz je rekao da planira tražiti glasanje o povjerenju vladi u parlamentu 15. januara, što bi, u slučaju njegovog poraza, moglo dovesti do vanrednih izbora do kraja marta. Redovni izbori u Njemačkoj treba da budu održani u septembru sljedeće godine.
Bloomberg
Kancelar je kazao da će kontaktirati Friedricha Merza, lidera Kršćansko-demokratske unije (CDU), najjače opozicione stranke, kako bi razgovarali o idejama za jačanje njemačke ekonomije i odbrane. Međutim, poslovni lideri su u četvrtak pozvali Scholza da djeluje znatno brže kako bi stvorio stabilnu vladu spremnu da se uhvati ukoštac s krizom.
Do kolapsa vladajuće koalicije, u kojoj su Scholzove socijaldemokrate, Lindnerovi liberali i Zeleni, došlo je u posljednjim satima dana u kojem su evropski lideri počeli prihvatati izvjesnost drugog Trumpovog mandata, za koji se vjeruje da će imati ozbiljne implikacije po evropsku sigurnost i privredu, prenijela je Beta pisanje Associated pressa.
Stanje na berzama
Referentni indeks Frankfurtske berze DAX u petak u 11 sati bio je u padu za 0,59 posto, a londonski FTSE 100 oslabio je za 0,6 posto. Madridski IBEX 35 bio je u minusu za 0,22, dok je pariski CAC 40 pao za 0,7 posto. Panevropski berzanski indeks EuroStoxx 600 bilježio je pad od 0,48 posto.
Iako su evropske berze ove godine generalno u zelenom i donose jednocifrene prinose investitorima, zaostajanje za američkim indeksima je značajno - i kratkoročno i dugoročno. Američki indeks S&P 500 je samo ove godine ostvario prinos od 25 posto, a tehnološki orijentisan Nasdaq od 28 posto. Na ovoj strani Atlantika, 50 evropskih akcija uključenih u indeks EuroStoxx 50 dalo je prinos od sedam posto. Iako se Nemačka suočava s mnogim izazovima, njihov DAX od 40 akcija donosi investitorima povrat od 15 posto ove godine.
Kada posmatramo iz duže perspektive, recimo petogodišnjeg perioda, razlika je više nego očigledna - zaostatak je značajan. Recimo jednostavno: ako ste uložili 100 eura u S&P 500, za pet godina imali biste 200. Ako ste se kladili na njemački DAX 40, imali biste 147 eura, dok bi se opklada na EuroStoxx 50 završila sa 133 eura.
Politička i ekonomska kriza u Njemačkoj trenutno samo ograničeno utječe na većinu kompanija u indeksu DAX 40, a njemački trgovinski bilans ostaje jak, što se odražava i na rast indeksa, ističe analitičar Lojze Kozole iz Ilirike.
Brzi pregled također pokazuje da je u indeksu 40 akcija ove godine bilo samo 13 gubitnika - većina njih iz automobilske industrije, poput Volkswagena, Porschea i Continentala. Među pobjednicima prednjače odbrambena i zrakoplovna industrija, s predstavnicima kao što su Rheinmetall i MTU Aero Engines.
Imajući u vidu ekonomske probleme Evrope u vezi s višim cijenama energije i povećanom konkurencijom iz Kine, ima smisla da investitor u evropske akcije bude manje izložen proizvodnim kompanijama i da se više fokusira na evropske multinacionalne kompanije koje imaju veliki dio svoje proizvodnje i prodaje u inozemstvu, što ih čini otpornijim na probleme kod kuće, kaže Rok Brezigar iz NLB Skladi.
Depositphotos
Evropske kompanije za odbrambenu industriju su također atraktivne, jer će evropske zemlje najvjerovatnije biti prinuđene povećati svoju potrošnju na odbranu na osnovu prethodnog iskustva s Trumpom, dodaje on. U vremenima ekonomskog zahlađenja, također ima smisla pojačano izlaganje sektorima čije poslovanje manje zavisi od ekonomskog ciklusa, kao što su farmacija, zdravstvo ili potrošačke usluge.
Američke carine na već oslabljenu njemačku privredu
Potpredsjednik italijanskog istraživačkog centra ISPI Antonio Villafranca rekao je da "na evropskom nivou, politička nestabilnost u Njemačkoj nije dobra vijest", ukazujući na to da je jak francusko-njemački savez predstavljao važnu protivtežu tokom prvog Trumpovog mandata od 2017. do 2021. godine.
Podsjetimo, Trump je zaprijetio neispunjavanjem obaveza prema NATO-u, smanjenjem podrške Ukrajini za njenu odbranu od Rusije i uvođenjem carina do 20 posto na robu iz Evropske unije (EU) - uz još više carine na robu iz Kine - čime je povećao izglede za trgovinski rat s evropskim saveznicima Washingtona.
Carine bi zadale oštar udarac njemačkom izvozu i doprinijele bi još jednom bolnom nazadovanju privrede, koju dugo pokreće jeftina energija iz Rusije, jeftina radna snaga iz istočne Evrope, kao i velika izvozna tržišta - prvenstveno rast izvoza u Kinu. Međutim, njemačka privreda se smanjuje u posljednje dvije godine uslijed pandemije virusa korona, rata u Ukrajini i jačanja konkurencije iz Kine.
Naime, industrija im se još nije potpuno oporavila od pandemije, kada je izbio rat u Ukrajini 2022., Njemačka i druge zapadne zemlje su obustavile kupovinu ruskog gasa i nafte. Konkurencija iz Kine, uključujući njena električna vozila, u međuvremenu je primorala njemačke i druge evropske proizvođače automobila da smanje proizvodnju i otpuštaju radnike.
Osim toga, njemačka privreda je opterećena jakom regulativom, visokim troškovima zelene tranzicije i pritiscima moćnih sindikata, napominje Brezigar, koji ujedno podsjeća da je SAD, pored Kine, najveći trgovinski partner Njemačke.
Usred strukturalnih problema kod kuće i svjetskih izazova, nejedinstvena tročlana koalicija kancelara Scholza nije uspjela postići dogovor o nekim ključnim pitanjima. Jedan od direktora u nizozemskoj bankarskoj kompaniji ING Carsten Brzeski rekao je da su posljednja politička dešavanja "dodatno zamračila od ranije sumorne kratkoročne izglede za njemačku privredu".
"Drugi Trumpov mandat u SAD-u, s očekivanim novim trgovinskim tenzijama, pogodit će njemačku privredu, čijih 10 posto izvoza ide u SAD. Ne treba puno mašte da biste shvatili da američke carine na evropske automobile šalju njemačku automobilsku industriju u dublje probleme", kazao je Brzeski.
Bloomberg
Za evropske kompanije koje posluju na američkom tržištu to bi značilo dodatne prepreke i manju konkurentnost. Nestabilnost se ogleda i na valutnim tržištima, pošto je vrijednost eura prema dolaru naglo pala, što znači skuplji uvoz za EU i povećava inflatorne pritiske, ističe Tomaž Arih iz Infond Skladi.
Drugi analitičari, međutim, navode da bi Trumpovo uvođenje carina zapravo moglo koristiti njemačkoj automobilskoj industriji, čije su teškoće bile među razlozima za slabljenje privrede. Dok Trump prijeti uvođenjem novih carina na evropske proizvode, odlazeći predsjednik Joe Biden je već uveo stoprocentne carine na kineska električna vozila, koja preplavljuju svjetsko tržište.
"Trenutna politička kriza u Njemačkoj može se čak pokazati kao pozitivna na srednji rok", traži Brezigar svijetle tačke trenutne situacije, ali odmah dodaje "ali samo ako dovede do formiranja tržišno orijentisane koalicije koja će moći bolje da se prilagodi trenutnoj složenoj geopolitičkoj situaciji."
Kina ostaje važan faktor rizika za evropska tržišta akcija, a zbog zavisnosti evropskih kompanija od kineskih sirovina i proizvoda, rastući troškovi u azijskoj zemlji izazvali su dodatni pritisak na evropske izvoznike, upozorava Arih.
Svjetska industrija je snažno povezana, što znači da uvođenje novih carina može izazvati poremećaje, dodaje Kozole. Primjer za to je automobilska industrija, gdje evropski proizvođači imaju svoje fabrike u SAD-u, što im omogućava bolji pristup američkom tržištu, niže troškove logistike i prilagođavanje lokalnim potrebama. Također, neki američki proizvođači automobila, poput Tesle, imaju proizvodne pogone u Evropi. Zbog ovih veza, teže je da se povećanje carina potpuno provede u takvom sektoru.
Odricanje od odgovornosti: Sve informacije su općeg karaktera i ne predstavljaju investicione savjete.
