Poslije izbora Donalda Trumpa za 47. predsjednika SAD-a, na tržištu kriptovaluta i berzanskim parketima vladalo je veselje. Obarani su rekordi na tržištu kriptovaluta čak i nekoliko puta dnevno. Mali investitori, koji su do sada bili pasivni, sigurno su se probudili uslijed naglog rasta pojedinih investicija. Međutim, posmatranje kretanja cijena na tako kratak rok može biti vrlo obmanjujuće. Prošla zarada nije garancija da će se takvi trendovi nastaviti. Kako sastaviti portfelj za vrijeme Trumpovog predsjedničkog mandata, kada možemo očekivati povećanu neizvjesnost i, posljedično, veću volatilnost?
Lojze Kozole, Ilirika: Pomalo od svega
Za vrijeme predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, portfelj prilagođen investitorima s umjerenim apetitom za rizik mogao bi da iskoristi prednosti američkog tržišta, uz diverzifikaciju kroz evropske i slovenske akcije, kao i rotaciju kratkoročnih državnih obveznica. Portfelj vrijedan 50.000 eura na taj način balansira između rasta i stabilnosti.
Uz relativno visoku likvidnost u finansijskom sistemu, smirivanje inflacije i smanjenje kamatnih stopa, akcije bi mogle činiti i do 70 posto portfelja, s naglaskom na američko tržište. Deregulacija i poreske olakšice koje donosi Trumpova politika pozitivno bi utjecale na tehnološki i industrijski sektor, dok bi dodavanje akcija srednjih preduzeća kroz indeks Russell 2000, koji obuhvata 2.000 kompanija s najmanjom tržišnom kapitalizacijom, moglo dodatno podstaći rast u ovakvom deregulacionom okruženju.
Uključivanje 15 posto evropskih akcija i 15 posto akcija slovenskih kompanija, kao što su Krka, Petrol, Telekom i NLB, doprinosi stabilnosti i generisanju dividendi.
Zlato, koje kroz odgovarajući fond koji se kotira na berzi (ETF – exchange traded fund) čini 10 posto portfelja, pruža zaštitu od inflacije i nesigurnosti u periodima tržišnih nestabilnosti. Istovremeno, 20 posto portfelja u kratkoročnim državnim obveznicama omogućava fleksibilnost i štiti od promjena kamatnih stopa.
S obzirom na promjenjive tržišne uslove, preporučuje se da investitori redovno prate stanje portfelja.
Tilen Šarlah, finansijski analitičar: Veći dio u agresivnim investicijama
Donald Trump je naklonjen uvođenju carina, što će biti jedan od njegovih ključnih instrumenata za zaštitu domaćih kompanija. Koliko visoke će te carine biti, ostaje da se vidi. Bez obzira na to, njihov utjecaj na azijska tržišta, posebno Kinu, koja ima snažne trgovinske veze sa SAD-om, bit će neizbježan. Ako je vjerovati strategiji novog predsjednika, logično bi bilo ulagati u domaće industrijske lidere, poput finansijskog sektora (banke), energetike (fokus na naftne i gasne kompanije, uranij i druge rudarske sektore), kao i u kriptovalute, budući da Trump podržava kripto-industriju. Tome dodatno doprinosi i Elon Musk, što čini kompanije povezane s njim, poput Tesle, izuzetno atraktivnim opcijama za ulaganje.
Kada je riječ o investicionim strategijama, Šarlahova filozofija oslanja se na šest glavnih segmenata. U manje agresivnom dijelu portfelja, koji čini 30 posto, nalaze se stabilne finansijske investicije (fondovi), pojedinačne investicije u vodeće kompanije u industriji koje imaju jasnu vrijednost u svojim proizvodima ili uslugama (market lideri), kao i sirovine s visokom potražnjom, uglavnom neciklične i stabilne. Ove investicije su osmišljene da osiguraju dugoročnu stabilnost i rast portfelja.
Preostalih 70 posto portfelja Šarlah usmjerava ka brzo rastućim, agresivnim i volatilnim investicijama. Ovaj dio je namijenjen prilikama koje se iznenada pojavljuju i donose izuzetno visoke prinose u trenucima promjena trendova. Ključni faktor je pravovremeni ulazak u ove investicije, budući da se strategija u ovom segmentu često mijenja na mjesečnom ili čak sedmičnom nivou. Šarlah ističe da će fokusirati ulaganja na američke tehnološke akcije, sirovine, industrijski indeks Dow Jones, akcije velikih kineskih kompanija (China Big Caps), norveške prehrambene i naftne kompanije, kao i kriptovalute.
Rok Brezigar, NLB Investicioni fondovi: Najviše prilika u SAD-u
Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora, Sjedinjene Američke Države ostaju najperspektivnija regija za investitore. SAD se oslanja na snažno unutrašnje tržište, s obzirom na to da domaća potrošnja čini oko 70 posto BDP-a, što ih čini manje osjetljivim na vanjske šokove. Također, SAD je energetski nezavisan, s povoljnim poslovnim okruženjem koje podstiče inovacije, uz znatno niže poreze i birokratiju u poređenju s Evropom.
Manja američka preduzeća kao dobitnici. Pobjeda Donalda Trumpa mogla bi dodatno ojačati ove prednosti. Njegova politika manjih regulacija, povoljnijih poreza i smanjenja birokratije naročito bi pogodovala manjim američkim preduzećima, poput onih uključenih u indeks niske tržišne kapitalizacije Russel 2000. Smanjena regulacija bi umanjila troškove usklađivanja poslovanja, povećala profitabilnost, ali i podstakla aktivnosti preuzimanja, što bi moglo znatno podići vrijednost njihovih akcija. Pored toga, Trumpova protekcionistička politika, koja štiti domaće tržište, dodatno bi pogodovala kompanijama koje nisu znatno izložene međunarodnim tržištima.
Banke, osiguravajuće kuće i nafta. Smanjena regulacija u finansijskom sektoru mogla bi povećati profitabilnost američkih banaka i ubrzati konsolidaciju sektora. Manje regulative u oblasti zdravstvenog osiguranja dodatno bi koristile osiguravajućim kućama. U naftnoj industriji očekuje se smanjenje ulaganja u zelenu energiju i veći fokus na tradicionalnu proizvodnju nafte i gasa, uz mogućnost zaštite domaće proizvodnje uvođenjem tarifa.
Evropa: Problemi i defanzivni sektori. Za razliku od SAD-a, evropska ekonomija se suočava s ozbiljnim izazovima, kao što su prekomjerna birokratija, visoki porezi i slab demografski trend. Investicije u inovativne tehnologije su na niskom nivou, dok su javne finansije pod pritiskom socijalnih transfera. Ipak, djelatnosti poput farmacije, zdravstvene njege i odbrambene industrije predstavljaju atraktivne investicione prilike, posebno jer Trumpova agenda podstiče NATO saveznike na povećanje vojnih izdataka.
Kina: Bolja perspektiva od Evrope. Iako je cilj Trumpove carinske politike ograničavanje kineske konkurencije, perspektiva kineske ekonomije je bolja od evropske. Kineska vlada preusmjerava ekonomiju ka jačanju domaće potrošnje, čime se smanjuje oslanjanje na građevinski sektor i industrijsku proizvodnju. Za razliku od Evrope, Kina aktivno ulaže u povećanje konkurentnosti svoje privrede, što dodatno podupire njen dugoročni rast uprkos izazovima kao što su nepokretni balon i trgovinske barijere.
Odricanje od odgovornosti: Ove informacije su općeg karaktera i ne predstavljaju investicioni savjet.
.webp){kind=icon}
