Rezerve nafte u BiH (ne)dovoljne, kako preduprijediti poremećaje na tržištu

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) raspolaže s pet terminala za naftu i naftne derivate, dok Republika Srpska (RS) nema takve kapacitete za skladištenje. Dok cijena nafte raste uslijed sukoba na Bliskom istoku, pitanje koje se nameće je mogu li državne i entitetske institucije preduprijediti poremećaje na tržištu energenata?

Popunjenost terminala FBiH "dovoljna"

Pet terminala za naftu i naftne derivate, kojima upravlja privredno društvo Operator - Terminali Federacije Sarajevo, ima ukupan kapacitet za skladištenje od 196.400 metara kubnih za tečna goriva i 3.000 metara kubnih za ukapljeni naftni plin (LPG).

Iz kompanije Operator - Terminali Federacije za Bloomberg Adriju na pitanje koja je trenutna popunjenost terminala ne daju precizan odgovor.

Navode da upravljaju sa četiri terminala za skladištenje nafte i naftnih derivata u Federaciji BiH (Blažuj, Mostar, Živinice i Bihać), dok je peti terminal u Pločama (Hrvatska).

U Operator - Terminalima Federacije kažu da Vlada FBiH putem njih može pustiti na tržište "određenu količinu naftnih derivata i time ublažiti eventualne poremećaje u snabdijevanju".

"Društvo Operator - Terminali Federacije u svojim skladišnim kapacitetima raspolaže količinama nafte i naftnih derivata dovoljnim za kratkotrajne poremećaje u snabdijevanju tržišta FBiH. Putem povezanog društva Naftni Terminali Ploče, Operator je spreman odgovoriti na eventualne kratkotrajne prekide u snabdijevanju", naveli su u Operator - Terminalima Federacije.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nisu odmah odgovorili na pitanja o popunjenosti terminala i koracima koje preduzimaju u cilju pravovremenog reagovanja na kretanja na tržištu energenata.

Ono što je poznato je da je u novembru prošle godine u Blažuj dopremljeno 42 miliona litara nafte i benzina, nakon pribavljenih dozvola i završenih radova na infrastrukturi tog naftnog terminala.

Terminali FBiH (terminali.ba)

 

"Nema razloga za paniku"

Federalno ministarstvo trgovine saopštilo je da je danas (4. mart) došlo do korekcije cijene goriva, te da je prosječna maloprodajna cijena premium bezolovnog benzina 95 porasla za 0,02 KM po litru u odnosu na dan ranije, dok su maloprodajne cijene dizela u odnosu na jučerašnji dan porasle za 0,06 KM po litru. 

Iz Ministarstva navode kako svakodnevno prate kretanja cijena, kako na međunarodnom tako i na domaćem tržištu, te redovno analiziraju dostavljene obavijesti o promjenama cijena od distributera.

Podsjećaju kako je i dalje na snazi Odluka Vlade Federacije BiH o ograničenju marži na naftne derivate, kojom je maksimalna marža za maloprodaju ograničena na 0,25 KM po litru, a za veleprodajne cijene 0,06 KM po litru.

Federalno ministarstvo trgovine u stalnoj je saradnji s nadležnim inspekcijskim organima, a izvještaji s terena pokazuju da većina naftnih distributera poštuje propisano ograničenje, poručili su iz tog ministarstva.

Ministarstvo će, kako navode, i dalje kontinuirano pratiti situaciju i pravovremeno informisati javnost o svim eventualnim promjenama.

U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost niti za stvaranje panike na tržištu, poručili su.

Benzinska stanica u BiH (Bloomberg Adria)

 

Republika Srpska terminal prodala privatniku, premijer kaže da će institucije adekvatno reagovati

Republika Srpska je ranije u svom vlasništvu imala dva naftna terminala, u Vrbanji u Banjaluci i u Brezičanima kod Prijedora.

Zbog stečaja Robnih rezervi, terminal u Prijedoru prodat je kompaniji Hifa oil, dok za onaj u Banjaluci nije bilo kupaca zbog neriješenih imovinskih odnosa.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je u utorak da republičke institucije prate situaciju i da će adekvatno reagovati ako usljed sukoba na Bliskom istoku dođe do poskupljenja proizvoda i usluga.

"Sve zavisi koliko će trajati sukob i zatvaranje moreuza koje utiče na protok robe. Pratićemo situaciju", izjavio je Minić i dodao da se razgovara o eventualnim mjerama.

On je dodao da bi sve moglo da utiče na proljećnu sjetvu, te da se razgovara koliko će to uticati i na standard građana.

Savo Minić (Vlada RS / ustupljena fotografija)

 

Akcizama do regulacije cijena goriva

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović pokrenuo je danas inicijativu za izmjene Zakona o akcizama koje bi omogućile državi da reguliše maloprodajne cijene naftnih derivata.

Na pres-konferenciji u Sarajevu o temi "Mehanizam za sprečavanje drastičnog rasta cijena goriva - izmjene Zakona o akcizama" Magazinović je naveo da bi predložene izmjene Vijeću ministara BiH dale mogućnost da u slučaju poremećaja na tržištu privremeno ukine ili smanji akcize na naftne derivate.

"Odluku te vrste Vijeće bi moglo donijeti u bilo kojem trenutku bez dodatnih izmjena zakona, a na period od najviše šest mjeseci u toku jedne godine", pojasnio je Magazinović.

Dodao je da bi za to trebalo izmijeniti samo dva člana važećeg zakona te da inicijativa ispunjava uslove da bude razmatrana i usvojena u hitnoj proceduri.

Profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Tehnology Faruk Hadžić pojasnio je da je od početka američkog napada na Iran cijena nafte već porasla za oko 20 odsto i da bi predložena inicijativa omogućila da se u BiH amortizuju cijene i do 50 odsto. 

Istakao je da to ne bi moglo zaustaviti inflaciju ako na svjetskom tržištu dođe do eskalacije jer je BiH mala otvorena ekonomija koja zavisi od uvoza hrane, ali bi u velikoj mjeri moglo ublažiti posljedice koje smo iskusili tokom pandemije.

Cijena nafte

Cijena nafte nastavila je da raste u srijedu dok se na Bliskom istoku rasplamsavaju novi napadi, a trgovci razmatraju američki plan o osiguranju i praćenju tankera koji prolaze kroz Hormuški moreuz, pri čemu je saobraćaj u tom ključnom plovnom putu gotovo potpuno obustavljen.

Brent je porastao prema 84 dolara po barelu, nakon što je u dva dana skočio oko 12 odsto, što je najveći rast od 2020. godine, dok se West Texas Intermediate (WTI) kretao blizu 77 dolara. 

Silvana Milić, analitičarka korporativnih finansija u analitičkom timu Bloomberg Adrije, ističe da bi zatvaranje Hormuškog moreuza moglo pogurati cijenu nafte prema 108 dolara, dok bi se u blažem scenariju kretala oko 80 dolara po barelu.

"Za zemlje Adria regije, rast cijene nafte obično se brzo prelije na maloprodajne cijene goriva, iako imaju djelimično regulisane modele formiranja cijena, no rast sirove nafte i ulaznih rafinerijskih premija nužno bi povisio cijene benzina i dizela u sedmicama koje slijede. Više cijene goriva zatim se prelijevaju na prevoz, logistiku, poljoprivredu i industriju, što u regiji, koja je izrazito energetski uvozno zavisna, znači ponovni pritisak na inflaciju, čak i ako je njen silazni trend donedavno bio stabilan", kaže Milić.

Ako bi se zadržao viši raspon cijena, dodaje, zemlje Adria regije mogle bi vidjeti ponovno ubrzavanje inflacije, posebno u komponentama transporta i hrane.