Korporativne ESG obveznice nisu pretjerano česta pojava u Adria regionu, a od pet zemalja u regionu su ih dosad izdavale samo slovenačke, hrvatske i bosanske kompanije. Međutim, kada se pogledaju drugi pokazatelji, kao na primjer udio izdanja u BDP-u, naš region ne zaostaje previše za svojim parnjacima, a u budućnosti nas svakako očekuje više emisija korporativnog, ali i državnog ESG duga, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
ESG, engleska skraćenica za "Environmental, Social and Governance", najčešće se definiše kao skup standarda koji usmjeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu s konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.
ESG obveznice, kojima države ili kompanije prikupljaju novac za unapređenje svojih praksi u pogledu ovih standarda, nisu naročito rasprostranjene u regionu, ali se stvari definitivno pomjeraju, dodaju analitičari u svom novom izvještaju koji u cijelosti možete da pogledate OVDJE.
Dok zemlje iz Srednje i Istočne Evrope (CEE region) imaju više emisija korporativnog ESG duga (a i same emisije su veće), razlike su dosta manje ako stvari posmatramo u odnosu na veličinu samih privreda.
"Iako ove države imaju mnogo veća tržišta kapitala, vrijednost ponude ESG obveznica u Adria regionu je slična kao i tamo i iznosi oko 0,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (u prosjeku, ako isključimo Srbiju i Sjevernu Makedoniju koje nisu imale emisije)", rekli su analitičari.
ESG izvještavanje je već postalo obavezno u Evropskoj uniji, a i u ostatku regiona će biti sve traženije, što se vidi i u podacima o tražnji za ESG obveznicama i ostalim aukcijama, kažu analitičari. Međutim, činjenica je da se većina kompanija zbog težnje ka jednostavnosti i poznatim procedurama, kao i zbog plitkog tržišta kapitala, i dalje okreće kreditima banaka.
"Postavljanje ostvarivih ciljeva i angažovanje konsultanata su neophodni koraci" za kompanije, dodali su analitičari.
Zeleni dogovor
Održivi projekti i poduhvati kompanija ključni su za ostvarenje plana Evropske unije poznatog i kao "Zeleni dogovor" (engl. Green deal). EU ocjenjuje usklađenost prihoda, kapitalnih troškova i operativnih troškova s pravilima o održivosti. Ako taj pokazatelj uzmemo kao reper, kompanija Končar-Elektroindustrija prednjači, jer je 29 odsto njenih prihoda od prodaje u skladu sa "EU taxonomy" pravilima Evropske unije.
"Ovo najprije dolazi kao rezultat proizvodnje opreme za prenos struje i ostalih tehnologija s niskim karbonskim otiskom", kažu analitičari.
U Adria regionu Bloomberg ESG ocjene su rezervisane samo za nekoliko listiranih kompanija s najvećom likvidnošću (u Hrvatskoj i Sloveniji).
"Kompanije u okviru SBITOP i CRO10 indeksa su pokazale dobre rezultate na polju ESG bodovanja, i u poređenju s parnjacima se najčešće nalaze u gornjem dijelu raspona, među liderima (Koncar, Valamar i Telekom Slovenije). Dok Luka Koper pada nešto ispod vodeće pozicije, ona je i dalje iznad srednje vrijednosti grupe", zaključuju analitičari.
.webp){kind=icon}
