ESG (Environmental, Social and Governance) principi već polako postaju dio zakonodavstva Evropske unije (EU) i svi pravni subjekti koji budu usvojili te principe u budućnosti će postići veliku konkurentnost kako ne domaćem tako i na stranom tržištu. Očekujemo da ESG doživi značajnu ekspanziju, ne samo u finansijskom sektoru, već i u drugim oblastima, smatra predsjednik Uprave Naše banke Dejan Vuklišević.
Podsjećamo, Naša banka je prva finansijska institucija u regiji koja je na lokalnoj berzi uspješno emitovala ESG obveznice. Tim povodom danas (utorak) je u Banjaluci održana konferencija za medije na kojoj su govorili Vuklišević i direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.
Cilj emisije ESG obveznica bilo je prikupljanje sredstava, kapitalno jačanje Naše banke i daljnji plasman tog novca u projekte i kredite koji imaju za cilj dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisije ugljendioksida.
Više:
Prva emisija ESG obveznica u BiH završena uspješno, u posljednji mah
Prednost ESG nad običnim obveznicama i šansa za nove investicije
Banka iz BiH prva u regiji emituje ESG obveznice na lokalnoj berzi
Vuklišević pojašnjava da su zadovoljni odzivom investitora kojih je bilo više od 20, uključujući fizička i pravna lica. S obzirom na to da je prodato 60 odsto ponuđenih obveznica, na pitanje Bloomberg Adrije koji je razlog toga, Vuklišević kaže da je jedan od mogućih razloga to što je banka, iako ima tradiciju od 130 godina, u posljednje dvije godine doživjela restrukturiranje i promjene.
"Pored toga, ipak smo ponudili kamate koje su manje u odnosu na kamate koje imate na obveznice Republike Srpske i bili smo duži za dvije godine u otplati, to je važno za investitore. Iako su naše kamate više od kamata koje nudi Federacija BiH na obveznice, izuzetno smo zadovoljni emisijom. Možda smo mi kao emitent napravili malu grešku u procjeni iznosa same emisije", kaže Vuklišević.
Banka je opredijeljena da i dalje radi na promociji ESG principa, dodaje, i pokrenula je akciju prikupljanja projekata usmjerenih na zaštitu životne sredine, a koje će u prvom kvartalu iduće godine podržati bespovratnim sredstvima.
Vuklišević je govorio i o promjeni udjela u vlasništvu Naše banke, gdje je Galens invest grupacija preko povezanih firmi postala većinski vlasnik te konsolidovano posjeduje 99 odsto upravljačkih prava. Ova grupacija je u 2022. godini ostvarila više od pola milijarde evra prihoda i nekoliko desetina miliona dobiti, posluje u EU, Srbiji i BiH i bavi se investiranjem u građevinarstvo, izvođenjem radova, investiranjem u poljoprivredu, hotelijerstvo i odnedavno i u bankarstvo.
Naša banka je ove godine dobila i Visa principal članstvo, a imala je i migraciju na novi Core Banking System. Također, sjedište banke je preseljeno iz Bijeljine u Banjaluku zbog dinamičnosti tržišta, ali najavljuju investiciju u novi objekat u centru Bijeljine, gdje imaju ambiciozne planove za daljnje poslovanje.
Šuput: Svaka banka je bitna za sigurnost bankarskog sektora u RS
Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kaže da je Naša banka važan dio bankarskog sistema RS, iako spada u manje banke. Emisiju ESG obveznica ocjenjuje dosta različitom od drugih proizvoda na tržištu.
"Ohrabruje broj kupaca obveznica, više od 20 kupaca, fizička i pravna lica, iako je prinos na tržištu u momentu te emisije bio veći na druge hartije, ne samo u BiH, već i šire", kaže Šuput i dodaje da i Agencija radi na poboljšanju finansijske pismenosti kako bi se povećao broj učesnika na tržištu kapitala.
Što se tiče Naše banke, Šuput kaže da je ta banka prošla mnogo toga i bila pod upitnikom godinama. "U ovoj turbulentnoj godini Naša banka je napravila ozbiljne iskorake na tržištu. Banka je dobro kapitalizovana i ispunjava zahtjeve Agencije, jača kapital, ostvaruje profit koji zadržava i jača poziciju", poručio je Šuput.
Inače, bankarski sektor u RS sa 30.11. bilježi dobre rezultate, dobro je kapitalizovan, bilansna aktiva raste, štednja građana i privrede se značajno uvećava, a raste i profit banaka.
"Posebno nas raduje što skoro sve banke u RS dobit zadržavaju i jačaju kapital. Mnogo je bilo izazova, kao što je rast kamata, podrška privredi, novih zakonskih akata i raduje nas da u posljednjih šest mjeseci vidimo povećanje aktivnosti u kreditiranju privrede, malih i srednjih preduzeća, a smanjenje kreditiranja državnih institucija i stagnaciju kreditiranja stanovništva kroz nenamjenske kredite", ističe Šuput.
Poručuje da Agencija nadzire i mora da pojača nadzor kako ne bi došlo do problema, a da je ono na šta ne može da utiče uvezena kriza, kao što je bila propast Sber banke, banaka u SAD-u i udar na Credit Suisse.
"To naprosto ne može da spriječi nijedan regulator, ali možemo i radimo da sektor držimo stabilnim i da ne dozvolimo bankama da se previše opuštaju kada je riječ o kreditnim rizicima i rizicima likvidnosti", naglašava Šuput.