Svjetski bankarski sektor i dalje prolazi kroz duboku strukturnu transformaciju. Broj kreditnih institucija se kontinuirano smanjuje, što jasno pokazuje sve snažniji proces konsolidacije. Proces konsolidacije brži je i jači u SAD-u s obzirom na manju orijentisanost prema bankama, ali i česte ekscese regionalnih banaka, što smo vidjeli i prije dvije godine. S druge strane, Evropa, ostaje izrazito bankocentrična - banke imaju ključnu ulogu u finansiranju ekonomije i to se ne mijenja, naveo je glavni analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.
Dug građana prema bankama u SAD-u je oko 60 odsto, dok je u Evropi ta brojka bliže 100 odsto. U takvom okruženju posljednjih godina svjedočimo snažnom rastu profita u Evropi, ponajviše zahvaljujući niskoj cijeni depozita i restriktivnoj monetarnoj politici, koja je omogućila praktički bezbolan "trade" s centralnim bankama.
Blažeković je na Advantis investicionom forumu u Banjaluci istakao da su evropske banke apsolutni pobjednik tržišta kapitala u posljednjih pet godina.
Čitaj više
Profit banaka u RS porastao za šest odsto, kamate u padu
Banke u Republici Srpskoj (RS) nastavile su uspješno poslovanje i u trećem kvartalu ove godine koji su završile s profitom od 210,1 milion KM, dok su prosječne kamatne stope blago pale u ovoj godini.
28.11.2025
Nova banka povećala dobit, Milanović razmatra regionalnu ekspanziju
Nova banka ostvarila je u periodu januar-septembar ove godine dobit od 77,4 miliona maraka, za 5,4 miliona više nego što im je bila dobit na kraju trećeg kvartala prošle godine.
17.11.2025
U BiH se u 2026. ne očekuju značajnije korekcije kamatnih stopa
Borba za marže, oprez realnog sektora i uporna inflacija obilježili su bankarski sektor 2025. godine, dok se evropsko tržište prilagođava monetarnoj relaksaciji u režiji ECB-a i Feda.
19.11.2025
Ko su stvarni vladari bankarskog tržišta FBiH
Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju prvog polugodišta ove godine iznosila je 32 milijarde i 848,6 miliona KM, a ukupan kapital četiri milijarde i 317,6 miliona KM.
03.11.2025
"Bankarski sektor je odradio više od 170 odsto, dok su na globalnom nivou banke porasle 110 odsto. Upoređujući to sa SPX bez glavnih sedam kompanija, vidimo da su banke znatno nadmašile prinos. Slična je situacija i na tržištima Jugoistočne Evrope, posebno na slovenačkom i hrvatskom tržištu. Pozitivni primjeri su hrvatski HPB, koji je u pet godina narastao više od 435 odsto plus dividende (a samo ove godine dividendni prinos je sedam odsto), ili svima poznati NLB s rastom većim od 300 odsto", naveo je Blažeković i dodao da ima još prostora za rast.
Valuacije i M&A aktivnosti
M&A aktivnosti u stalnom su porastu. YTD porast transakcija u svijetu je blizu 100 odsto na godišnjem nivou, posebno s izraženim rastom u Aziji. No, Evropa i dalje tu prednjači po bankarskim M&A transakcijama u apsolutnim iznosima. Glavni analitičar Bloomberg Adrije ističe da je ove godine to na nivou od 54 milijarde dolara.
"Valuacijski gledano, kupci su plaćali prosječnu premiju od oko 22 odsto na preuzimanja banaka, dok se medijan transakcijskih multipli kreće oko P/B 1,3x i P/E 16x. Poruka je jasna: investitori su spremni da plate kvalitet", naglasio je Blažeković.
U SAD-u su multiplikatori nešto viši, a prosječna premija iznosi oko 30 odsto, što potvrđuje da konsolidacija preko Atlantika ostaje snažna. U CEE regiji takođe bilježimo značajne transakcije - od preuzimanja Santander Poljske od Erste Grupe do prodaje Stopanske Bitola i Hipotekarne Podgorica bankama iz Srbije. "Sve to govori da je sektor ušao i u CEE regiju i zapravo je vrlo pogodan za M&A".
Evropa i SAD - povrati, rizici i efikasnost
Uporedba Evrope i SAD-a pokazuje nekoliko važnih razlika u samoj strukturi bankarskog sektora. Prvo, povrati evropskih banaka znatno su se poboljšali i nalaze se na najzdravijim nivoima u posljednjih deset godina. Drugo, kvalitet imovine ostaje stabilan širom svijeta: evropski NPL iznosi oko dva odsto, dok je u SAD-u oko 1,5 odsto, uz samo 1,3 odsto problematičnih banaka.
"Također, poboljšanje ROE vidljivo je i iz povećanja neto kamatne marže, gdje se spread suzio između američkih i evropskih banaka. 'Cost to income' omjer u SAD-u ostaje znatno skuplji, dok se Evropa od 2021. kreće prema nivoima oko 50 odsto", naveo je Blažeković.
Istočna Evropa pritom prednjači - s najnižim "cost to income" omjerom, najvećom likvidnošću i najnižim omjerima kredit/depozit. To znači da istočnoevropske banke imaju najveći prostor za daljnji kreditni rast, što je dodatno pogonjeno i bržim ekonomskim rastom nego kod zapadnoevropskih banaka.
Šta govore valuacije?
Valuacije pokazuju da investitori postupno zatvaraju dugogodišnji diskont prema evropskim bankama. Potcijenjenih institucija je sve manje, a sektor sve jasnije reflektira svoju fundamentalnu snagu. Paralelno, mijenja se i struktura prihoda: prihodi od naknada ponovo rastu i približavaju se nivou od 19 odsto ukupnih prihoda, dok kamatni prihodi čine oko 75 odsto.
"Sektor time postaje sve stabilniji i diverzificiraniji, uz snažniji potencijal monetizacije odnosa s klijentima. Uz vrlo jaku depozitnu bazu i solidne 'dividend payout' omjere, evropske banke sve se više pozicioniraju kao 'dividend play'", ističe Blažeković.
Mihael Blažeković (Advantis investicioni forum)
Istočna Evropa - najveći potencijal
Kada govorimo o investicijskoj prilici, teško je zaobići CEE region. Ovdje imamo NPL na istorijski niskim nivoima - u Sloveniji čak ispod dva odsto, ROE oko 14 odsto, uz blagi pad NIM-a zbog rasta troška depozita.
"Banke poput NLB-a, Slatinske, IKB-a, Podravske i Stopanske Bitola nalaze se u posebno atraktivnom kvadrantu, kombinujući niske rizike s održivom profitabilnošću. Istovremeno, 'payout ratio' od oko 30 odsto sugeriše da postoji dodatni prostor za povećanje isplata dividendi. Posebna priča je tu Raiffeisen banka, koja je narasla 80 odsto YTD, a koja je i dalje potcijenjena s obzirom na izloženost Rusiji, što se vodi u knjigama po nuli", poručuje Blažeković.
Evropa kao dividendni lider
Za dugoročnog investitora dividende su ključan element bankarskih dionica. Evropske banke istorijski imaju jedne od najviših dividendnih prinosa globalno - osobito poljske i češke institucije. SAD tradicionalno isplaćuje niže prinose zbog naglaska na rast i drugačijih kapitalnih standarda.
Pogled unaprijed - kapital, regulacija i AI
Gledajući naprijed, prema Blažekovićevom mišljenju je jasno da evropski sistem održava snažne kapitalne "buffere", dok SAD ima uopšte niže kapitalne zahtjeve i drugačija kapitalna pravila. Istočna Evropa pritom ostaje jedno od najpropulzivnijih bankarskih tržišta: niska zaduženost, snažan rast depozita, solidan kreditni momentum i stabilan kvalitet imovine postavljaju temelje za daljnji razvoj. Najvažniji trend je, međutim, tehnološki.
"Banke su prošle godine uložile više od 600 milijardi dolara u tehnologiju, a ulaganja samo u umjetnu inteligenciju trebala bi narasti do 80 milijardi dolara do 2028. Očekuje se da će se oko 25 odsto globalnih AI bankarskih ulaganja odviti u Evropi. Eksponencijalni rast spominjanja pojmova 'AI' i 'machine learning' u prezentacijama rezultata potvrđuje smjer industrije: transformacija operativnih modela, automatizacija procesa i snažna monetizacija podataka", zaključio je Blažeković.