Iako su prošlu godinu obilježili ratovi širom svijeta, najveća kompanija namjenske industrije u Bosni i Hercegovini ostvarila je ozbiljan minus. Igman d.d. Konjic, zbog globalnih dešavanja, ali i unutrašnjih kriza, osjetila je posljedice ovih događaja koji su gurnuli kompaniju u gubitak od 15,3 miliona KM.
Iako je Igman u drugoj polovini 2025. godine smanjio gubitak za približno 4,5 miliona KM, godinu je završio s negativnim finansijskim rezultatom od oko 15,3 miliona KM, u odnosu na 19,8 miliona KM evidentiranih na polugodištu.
Kako navode iz kompanije, rezultat ukazuje na postepenu stabilizaciju poslovanja, uprkos složenim tržišnim i operativnim okolnostima.
Čitaj više
Barutna kriza u Igmanu: Kako zabrana izvoza iz Srbije otkriva brojne probleme
Primjer Igmana jasno pokazuje da nedostatak diverzifikacije u lancima snabdijevanja može ugroziti ne samo kompanije i radna mjesta, već i šire sigurnosne interese.
05.09.2025
Gubitak od 20 miliona KM, američke carine i kriza sirovina guraju konjički Igman u reset
Najveći dio gubitka, kako pojašnjavaju iz kompanije, rezultat je ugovora dogovorenog 2022. godine, čija je realizacija počela tek 2024. u bitno izmijenjenim tržišnim uslovima. Inflacija i rast ulaznih troškova doveli su do direktnog gubitka od najmanje 12,5 miliona KM.
29.07.2025
Igman potpisao najvredniji ugovor u historiji, izvozit će municiju u Irak
Tokom posljednjih godina Irak je bio značajno izvozno tržište za fabriku vojne industrije Igman. Potpisivanjem novog ugovora potvrđeni su partnerski odnosi i otvorene perspektive većeg obima povjerenja i saradnje u budućnosti.
08.04.2025
Namjenska industrija otporna na krize, kako će podnijeti carine
Podaci pokazuju da smo u 2024. u Sjedinjene Američke Države uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, a uvozili barut.
05.04.2025
Prevljak: Igman povećava proizvodnju i prihod zbog globalne potražnje
Interes za njihovom municijom, kaže, u stalnom je porastu. Njihova namjenska industrija trenutno bilježi ekspanziju, kroz rekordan izvoz, a u planu su nove investicije i širenje proizvodnih kapaciteta.
07.04.2025
"Tokom 2025. godine evidentirane su negativne kursne razlike u iznosu od oko 6,4 miliona KM, nastale uslijed pada vrijednosti američkog dolara, pri čemu se znatan dio izvoza realizira u USD, dok su troškovi dominantno vezani za euro i domaću valutu. Dodatno opterećenje predstavljao je i ranije zaključeni ugovor pod nepovoljnijim tržišnim uslovima, čiji su se finansijski efekti reflektovali tokom 2024. i 2025. godine", stoji u saopćenju.
Nepovoljne okolnosti dodatno su pojačane uvođenjem carina od 30 posto na izvoz u SAD, što je rezultiralo gubitkom tržišta koje je činilo više od četvrtine ukupnog izvoza.
Zabrana izvoza baruta iz Srbije ograničila je proizvodnju u periodu od juna do septembra, no nakon diplomatske intervencije premijera Federacije BiH osigurane su neophodne količine baruta i spriječena potpuna obustava proizvodnje.
"Globalno tržište municije tokom 2025. obilježile su oscilacije u narudžbama, pritisci na cijene i slabija potražnja u segmentu malokalibarske municije", navodi se.
Bloomberg Adria
Industriju dodatno karakteriziraju niske profitne marže, rast cijena sirovina i visoka osjetljivost na geopolitičke promjene. Dio proizvodnih kapaciteta kompanije baziran je na starijoj opremi, što povremeno izaziva zastoje i utječe na troškovnu strukturu.
Igman d.d. Konjic, jedna od najvećih kompanija namjenske industrije BiH, prošle godine čak je zaustavila proizvodnju municije i veći dio radnika poslala na prinudni godišnji odmor zbog zabrane izvoza baruta iz Srbije, od kojeg se snabdijevao.
Nova uprava je u maju 2025. objavila preliminarni finansijski izvještaj: za prvih šest mjeseci kompanija bilježi gubitak od 19,8 miliona KM, većinom zbog ugovora iz 2022. koji su se realizirali u otežanim tržišnim uslovima i rasta troškova od najmanje 12,5 miliona KM.
Ranije smo pisali o tome kako rast izdvajanja za odbranu u Evropi i svijetu otvara nove prilike za bh. industriju, ali samo za kompanije koje mogu ispuniti stroge standarde i konkurirati na tržištu.
U 2025. godini izvoz je dostigao 7,31 milijardu KM, uz rast od 5,46 posto u odnosu na 2024. godinu, dok je uvoz iznosio 11,2 milijarde KM, s povećanjem od 4,71 posto. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, metalski i elektro sektor učestvovali su s više od 36 posto u ukupnom uvozu zemlje, što potvrđuje njihov značaj u strukturi bh. ekonomije.
.webp){kind=icon}
