Što slabiji američki dolar znači za globalnu ekonomiju?

Američki dolar obično jača u razdobljima gospodarskih ili geopolitičkih previranja, no 2026. velik dio neizvjesnosti i političkih potresa dolazi iz samih Sjedinjenih Država, a američki predsjednik Donald Trump dao je znak odobravanja posljedičnom padu njihove valute. Dolar je u proteklih godinu dana ukupno oslabio devet posto u odnosu na košaricu svjetskih valuta, a u siječnju je pao na najnižu razinu od ožujka 2022. Čini se da pritisci prema dolje ne jenjavaju.

Slabiji dolar odjekuje kroz američko i globalno gospodarstvo. U SAD-u cijene uvoznih proizvoda rastu, što kupnju tih proizvoda čini skupljom za američke proizvođače i potrošače, dok američki izvoz postaje privlačniji kupcima u inozemstvu.

Evo što treba znati o padu dolara i što očekivati ako valuta ostane pod pritiskom.

Zašto dolar slabi?

Postoji više čimbenika koji pritišću američku valutu. No analitičari ističu da nepredvidiva vanjska politika Trumpove administracije, uključujući Trumpove povremene prijetnje preuzimanjem Grenlanda te uklanjanjem predsjednika Venezuele silom, potkopava uobičajenu ulogu dolara kao sigurnog utočišta u vremenima neizvjesnosti. Trumpovi ponovljeni napadi na neovisnost Federalnih rezervi također vrše pritisak na američku valutu, kao i mogućnost daljnjih smanjenja kamatnih stopa od strane središnje banke. Niže kamatne stope slabe dolar jer investitori traže veće prinose drugdje.

Zasebno, Trumpova administracija i brojni analitičari tvrde da je dolar postao precijenjen te da su nedavna slabost i izgledi za daljnju deprecijaciju svojevrsno suočavanje sa stvarnošću na koje je svijet trebao biti spreman. Tijekom Trumpova prvog mandata predsjednik je isticao da je desetljećima, kao dio temelja globalizacije, dolar bio umjetno potican na rast od strane ostatka svijeta. Optužbe za manipulaciju valutama bile su česte barem posljednja dva desetljeća. Kina i druge azijske zemlje često su bile na meti kritika zbog slabljenja svojih valuta, a europski su dužnosnici iznenađujuće otvoreno priznavali da ne žele da euro prijeđe određene razine.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je 10. veljače da bi trenutačna vrijednost dolara mogla biti bliža njegovoj "prirodnoj" razini.

Kakvu ulogu dolar ima u globalnom gospodarstvu?

Dolar je najbliže što svijet ima globalnoj valuti. On je temelj međunarodnih financija i najčešće korištena valuta u međunarodnim transakcijama. SAD također koristi dolar kao instrument vanjske politike, primjerice znatno ograničavajući Rusiji mogućnost trgovanja u dolarima nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu 2022.

Bloomberg

Kako se razvijalo povjerenje u američki dolar?

Zabrinutosti koje potkopavaju dolar zadiru u samu srž načina upravljanja Trumpove administracije, kažu analitičari. Dominantna valuta zahtijeva snažnu demokraciju, čiji su elementi vladavina prava, neovisna središnja banka, slobodni i pošteni izbori te sloboda medija. Druga Trumpova administracija stavila je te temelje na kušnju. Trump je više puta govorio o želji da smijeni predsjednika Feda Jeromea Powella, a Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je istragu o renovaciji sjedišta Feda – potez koji je, prema mišljenju dvostranačke skupine zastupnika, politički motiviran. Trump je također vršio pritisak na Fed da snizi kamatne stope i jasno dao do znanja da očekuje od Kevina Warsha, svog kandidata za Powellova nasljednika, da provodi takvu politiku, dovodeći u pitanje široko prihvaćeno uvjerenje da bi središnja banka trebala djelovati bez političkog utjecaja. Svi ti potezi narušili su povjerenje u američku valutu, smatraju analitičari.

Još jedan izvor pritiska na dolar je američki dug. Javni dug SAD-a porastao je na više od 38 bilijuna dolara; njegov udio u bruto domaćem proizvodu sada prelazi 100 posto, najvišu razinu od kraja Drugog svjetskog rata. Rast saveznog zaduživanja šteti dolaru jer narušava povjerenje investitora u sposobnost SAD-a da podmiri svoje obveze.

Želi li SAD i dalje snažan dolar?

Trumpova administracija šalje mješovite signale. Trump često sugerira da želi slabiji dolar u odnosu na druge velike valute, smatrajući to načinom poticanja potražnje za američkom robom. No istodobno kaže da želi da dolar zadrži status sidra globalnih financija.

Posljednjih dana američki je predsjednik, čini se, u potpunosti prihvatio slabiji dolar. Upitan 27. siječnja brine li ga nedavni pad dolara, Trump je novinarima rekao: "Ne, mislim da je to sjajno". Njegove su izjave dodatno učvrstile stav da je valuta na putu daljnjeg slabljenja.

No ministar financija Scott Bessent dan kasnije zauzeo je drugačiji ton, ponovivši da SAD zadržava svoju dugogodišnju politiku "jakog dolara".

Bloomberg

Može li dolar doista biti potisnut?

Za potpunu zamjenu rezervne imovine drugom valutom bila bi potrebna monumentalna promjena u globalnim financijama, gospodarskom rastu i geopolitici. A svaka bi promjena bila spora, s obzirom na duboku ukorijenjenost dolara. Valuta ostaje dominantna dijelom zato što je američko gospodarstvo golemo – veliko koliko zajedno drugo (Kina), treće (Njemačka) i četvrto (Japan). Inozemni investitori u lipnju 2024. držali su 31 bilijun dolara u američkim dionicama i obveznicama, a takve bi se pozicije teško i sporo razgrađivale.

Svaki pokušaj potiskivanja dolara zahtijevao bi valutu s dubokim i likvidnim tržištima duga, što nijedna druga zemlja trenutačno ne može ponuditi. Nedostatak jedinstvenog tržišta duga eurozone koje bi moglo konkurirati dolaru nedavno su istaknule i Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, te Kristalina Georgieva, čelnica Međunarodnog monetarnog fonda.

Vjerojatnije je da će svijet ući u razdoblje višepolarne valutne moći, s dolarom koji će i dalje biti dominantan, ali možda manje nego danas.

Tko dobiva, a tko gubi od slabijeg dolara?

Ako dolar dugotrajno oslabi u odnosu na druge velike valute, to će vjerojatno pogodovati američkim izvoznicima i proizvođačima. Inozemni kupci američke robe imat će veću kupovnu moć jer će njihove valute ojačati u odnosu na dolar. Ipak, proizvodnja danas čini znatno manji udio američkog gospodarstva nego prije nekoliko desetljeća, pa učinak možda neće biti toliko snažan koliko neki očekuju. Pedesetih godina prošlog stoljeća više od 30 posto zaposlenih Amerikanaca radilo je u proizvodnji. Danas je taj udio pao ispod osam posto, unatoč Trumpovim obećanjima o reindustrijalizaciji zemlje.

Slabiji dolar mogao bi zakomplicirati gospodarski rast SAD-a jer obično potiče inflaciju – američki potrošači moraju plaćati više za robu proizvedenu izvan SAD-a.

Ako se trend slabljenja nastavi, vjerojatno će potaknuti rast kamatnih stopa, što bi povećalo troškove stambenih kredita, auto-kredita i dugovanja po kreditnim karticama, stvarajući dodatni pritisak na potrošače.

Više kamatne stope također znače da će američka vlada morati plaćati više za financiranje proračunskog deficita, što bi moglo potaknuti Kongres na razmatranje značajnih proračunskih rezova.

Je li se to već događalo?

Razgovori o "kraju dolara" povremeno su se pojavljivali. Devedesetih godina japanski jen privukao je pozornost kao potencijalni suparnik. Početkom 2000-ih euro se činio mogućim izazivačem, prije nego što je kreditna kriza na kontinentu narušila njegov status.

Događaji u SAD-u, uključujući napuštanje zlatnog standarda 1971. i financijsku krizu 2008., također su prijetili dominaciji dolara. Svaki put valuta je opstala, ponajprije zahvaljujući snazi američkog gospodarstva i činjenici da nije postojao jasan suparnik.