Kako je došlo do smrtonosne bujične poplave u Nepalu

Smrtonosna bujična poplava pogodila je 26. kolovoza planinsko pogranično područje Nepala uz Kinu, potopila sela te odnijela ceste i mostove. Potvrđena je smrt više od 160 ljudi, a strahuje se da će broj žrtava rasti jer se stotine ljudi još vode kao nestale.

Iako bujične poplave diljem svijeta često izazivaju ekstremne oborine, čini se da u ovom slučaju one nisu bile uzrok. Prvi rezultati istrage upućuju na to da su poplavu najvjerojatnije pokrenuli nepalski ledenjaci.

Nepal je posebno izložen bujičnim poplavama zbog planinskog reljefa i ledenjaka koji se ubrzano mijenjaju. Očekuje se da će klimatske promjene i zagrijavanje Himalaje dodatno povećati tu opasnost. Procjene pokazuju da bi se rizik od poplava povezanih s ledenjačkim jezerima na širem području Hindukuša i Himalaje do kraja stoljeća mogao otprilike utrostručiti.

Što uzrokuje bujične poplave?

Bujične poplave često izazivaju obilne oborine, kada u kratkom vremenu padne toliko kiše da tlo, rijeke ili sustavi odvodnje ne mogu dovoljno brzo upiti ili odvesti svu vodu.

Razdoblja suše mogu dodatno pogoršati problem jer suho i tvrdo tlo teže upija nagle i obilne oborine. U gusto izgrađenim područjima beton i druge nepropusne površine također mogu dovesti do brzog nakupljanja vode, osobito ako sustavi odvodnje nisu prilagođeni sve intenzivnijim i dugotrajnijim oborinama.

Bloomberg

U planinskim područjima, poput Nepala i Švicarske, nagli val vode može nastati i na sasvim drukčiji način. Ledenjaci, velike mase leda na planinama, mogu postati nestabilni, često zbog neuobičajeno visokih temperatura. Veliki komadi leda i stijena tada se mogu iznenada odlomiti i pasti u rijeke ili jezera ispod njih, gdje istisnu vodu ili privremeno zaustave njezin tok. Ako takva prirodna brana popusti, nakupljena voda može se velikom snagom sjuriti nizvodno.

Još jedna opasnost proizlazi iz sve većeg broja jezera koja nastaju otapanjem ledenjaka. Kako ledenjaci zbog klimatskih promjena gube masu, voda se može postupno nakupljati između planinskih vrhova ili ispod samog leda i tako stvoriti ledenjačko jezero. Takva jezera mogu postati nestabilna i naglo se izliti ako u njih padnu stijene ili drugi materijal, što može imati razorne posljedice za područja nizvodno.

Što je uzrokovalo poplave u Nepalu?

Čini se da obilne oborine nisu izazvale posljednju katastrofu u Nepalu. Dužnosnici u Nepalu i susjednoj Kini rekli su da prije poplava 26. kolovoza ni s jedne strane granice nisu zabilježene značajnije oborine.

Prva izvješća upućivala su na mogućnost da je katastrofu izazvao snažan potres. Međutim, satelitski podaci koje je objavio Američki geološki zavod (USGS) pokazali su da se u Rasuwi, planinskom okrugu na nepalskoj granici s Kinom, urušio golem komad ledenjačkog leda. Urušavanje je bilo toliko snažno da je izazvalo seizmičke valove koji odgovaraju potresu magnitude 5,2.

Preliminarne analize videosnimki pokazuju da je odlomljeni led možda blokirao Lhende Kholu, planinsku rijeku koja se ulijeva u veću rijeku Bhote Koshi, zbog čega se voda počela brzo nakupljati. Kada je ledena barijera naposljetku popustila, nakupljena voda i nanosi naglo su se sjurili nizvodno te izazvali bujičnu poplavu u području ispod ledenjaka.

Gdje je došlo do odrona | Bloomberg

Prema podacima Međunarodnog centra za integrirani razvoj planinskih područja (ICIMOD), poplavni val bio je toliko snažan da je na pojedinim mjestima u samo 30 minuta dosegnuo visinu od čak devet metara.

Zašto je Nepal toliko izložen odronima i bujičnim poplavama?

Nepal se nalazi u srcu Himalaje, najmlađeg i geološki jednog od najnestabilnijih velikih planinskih lanaca na svijetu. Strme padine i česti potresi čine ga posebno izloženim odronima, a taj rizik dodatno povećavaju ljudske aktivnosti poput urbanizacije i izgradnje infrastrukture.

Strme i uske doline također mogu pretvoriti odrone u velike poplavne katastrofe. Čak i manja količina leda, stijena ili drugog materijala može lako blokirati planinske rijeke. Kada takva prepreka popusti, nakupljena voda, usmjerena kroz uzak prolaz, može se sjuriti nizvodno mnogo brže i snažnije nego što bi inače.

Takav teren, zajedno s uskim i često loše održavanim cestama, otežava i rad hitnih službi.

Sezonske monsunske kiše dodatno povećavaju opasnost. Čak 80 posto ukupnih godišnjih oborina u Nepalu padne tijekom samo četiri mjeseca, od lipnja do rujna. Tako koncentrirane oborine mogu brzo natopiti tlo, pokrenuti nanose i povećati rizik od urušavanja strmih padina.

Samo tijekom 2024. Nepal su pogodile dvije velike poplavne katastrofe. U rujnu su ekstremne monsunske kiše izazvale teške poplave i odrone diljem zemlje, uključujući glavni grad Katmandu i njegovu okolicu, a poginulo je 246 ljudi. Druga katastrofa dogodila se na području Everesta, gdje su se izlila dva ledenjačka jezera i gotovo potpuno uništila poznato planinarsko selo Thame. Poplave su raselile više od 130 ljudi i uništile desetke kuća. Prema znanstvenicima ICIMOD-a, iz jezera se izlila količina vode koja odgovara volumenu 185 olimpijskih bazena.

Još jednu bujičnu poplavu u srpnju 2025. u Rasuwagadhiju, u blizini nepalsko-kineske granice, izazvalo je naglo pražnjenje jezera na površini ledenjaka.

Kako klimatske promjene pogoršavaju problem?

Hidrološki sustav Himalaje uvelike ovisi o monsunu, koji donosi velik dio oborina potrebnih tom području tijekom sušne sezone. No klimatske promjene remete taj nekada predvidljiv obrazac i povećavaju rizik od ekstremnih vremenskih pojava u regiji. Ove godine dodatnu prijetnju predstavlja El Niño, koji povećava vjerojatnost suša, šumskih požara, poplava i odrona, navodi se u nedavnom izvješću ICIMOD-a.

Prema Međuvladinu panelu o klimatskim promjenama (IPCC), znanstvenom tijelu Ujedinjenih naroda, klimatske promjene pojačavaju i ekstremne oborine. Više temperature povećavaju količinu vlage u zraku, pa oblaci mogu u kratkom vremenu ispustiti velike količine kiše. U nekim slučajevima količina kiše koja bi inače pala tijekom jednog ili dva dana padne u samo dva ili tri sata.