Šengenska pravila tjeraju prijevoznike iz BiH: Posao, porezi i firme odlaze u EU

Šengenska ograničenja sve više postaju poslovni problem za domaće transportne kompanije. Zbog strožije primjene pravila prema kojem vozači iz zemalja van Evropske unije mogu boraviti najviše 90 dana u periodu od 180 dana, prevoznici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s rizikom smanjenja kapaciteta, prekida u poslovanju i dodatnih troškova. Već tokom augusta i septembra očekuju se problemi na granicama za vozače koji su iskoristili dozvoljeni period boravka u zemljama Šengena, što pojedine kompanije već tjera da dio poslovanja premještaju u države Evropske unije.

Jedna od njih je i kompanija Mega Trans iz Visokog, koja je dio svojih transportnih aktivnosti preselila u Sloveniju. Na taj način vozačima omogućavaju regulisan boravak i rad u Evropskoj uniji, dok vozila mogu nastaviti obavljati međunarodni transport bez ograničenja.

''Transportne kompanije već se duže vrijeme suočavaju s ovim problemom. Nažalost, u ovom trenutku jedino održivo rješenje jeste prijavljivanje vozača u jednoj od država Evropske unije'', kazala je Azra Čabaravdić, direktorica Mega Transa.

Licencirane fotografije

 

Budući da su već imali registrovanu kompaniju u Sloveniji, bio je to logičan slijed.

''Činjenica je da će dio poreza koji smo do sada plaćali u Bosni i Hercegovini od sada ići u Evropsku uniju, ali blokada transporta više nije opcija, ni za nas ni za naše klijente'', dodala je.

Administrativni i špediterski poslovi kompanije, kako je navela, ostaju u BiH, u poslovnicama u Visokom, Sarajevu, Gradišci i Brodu.

Ipak, ovakav potez nije dostupan svim domaćim prevoznicima. Otvaranje firme u Evropskoj uniji, pribavljanje dozvola za rad i boravak, kao i ispunjavanje regulatornih zahtjeva zahtijevaju vrijeme, novac i dodatne kapacitete koje mnoge manje kompanije nemaju.

Prevoznici upozoravaju da bi, ukoliko se brzo ne pronađe sistemsko rješenje, posljedica mogla biti ubrzana preregistracija domaćih firmi u susjedne zemlje.

''Da bi našli neke duple posade ili dodatne vozače koji bi radili mjesto tih vozača koji će ispuniti tih 90 dana, to je nemoguća misija jer bukvalno nema prevozničke firme u BiH kojoj ne fali od pet do 55 vozača'', rekao je ranije medijima Nikola Grbić iz Konzorcija Logistika BiH.

Čeka se početak primjene zakona

Problem profesionalnih vozača iz BiH traje od ulaska Hrvatske u šengenski prostor početkom 2023. godine, kada su i oni koji rade u međunarodnom transportu počeli podlijegati pravilu 90 dana boravka u periodu od 180 dana. Prevoznici godinama upozoravaju da takav sistem ne uzima u obzir specifičnost njihovog posla, jer vozači nisu turisti, već dio infrastrukture koja održava evropske lance snabdijevanja.

Kao mogući korak ka rješenju, Hrvatska je izmjenama Zakona o strancima otvorila mogućnost uvođenja dugoročnih viza i regulisanog boravišnog statusa za profesionalne vozače iz BiH i drugih zemalja regiona. Ipak, prevoznici upozoravaju da problem još nije u potpunosti riješen, jer nova pravila ne ukidaju automatski ograničenja kretanja unutar cijelog šengenskog prostora. Također, njihova primjena zavisi od donošenja podzakonskih akata. Još nije poznato ko će imati pravo na te vize, pod kojim uslovima će se izdavati i koliko će važiti.

Do uspostavljanja jasnog i primjenjivog rješenja, prevoznicima preostaje da posluju sa približno 70 posto kapaciteta. To podrazumijeva duže periode odmora vozača izvan šengenskog prostora kako bi se njihov boravak uskladio s pravilom 90/180. Takav način rada povećava troškove, smanjuje raspoloživost vozača i vozila te otežava pravovremeno izvršavanje ugovorenih transportnih poslova.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić upozorio je da bi nastavak ovog trenda mogao imati dugoročne posljedice po domaću ekonomiju.

''S jedne strane gubimo na tom dijelu što će kompanija koja će raditi na našem tržištu imati sjedište u Sloveniji. Tamo će zapošljavati ljude, tamo će plaćati poreze i doprinose, a s druge strane usluge koje će oni vršiti iz Slovenije sigurno će biti skuplje nego da su u BiH jer su tamo troškovi poslovanja veći'', kazao je Račić.

Zavisnost od stranih prijevoznika

Ekonomista Igor Gavran smatra da odlazak prevoznika iz BiH nije novi proces, ali upozorava da bi posljedice mogle biti mnogo šire od samog transportnog sektora.

''Nažalost, nisu ni prvi ni posljednji. Odlaze i vozači pojedinačno i cijele prijevozničke kompanije, a to vlasti naročito ne sekira. Konačan epilog je da će većinu usluga prijevoza obavljati strane kompanije'', naveo je Gavran za Bloomberg Adriju.

Depositphotos

Prema njegovoj ocjeni, dugoročna posljedica neće biti samo gubitak domaćih firmi i radnih mjesta, već i veća zavisnost cijele privrede od stranih prijevoznika.

''To će značiti još veću ovisnost o stranim kompanijama za cjelokupnu privredu, nepovoljnije uslove prijevoza, više troškove i dodatno slabljenje ionako nerazvijenih domaćih lanaca snabdijevanja. U kriznim situacijama BiH nikada neće biti prioritet kao što bi to bile domaće kompanije'', upozorio je Gavran.

Ako se ne pronađe trajno rješenje za status profesionalnih vozača, problem sa šengenskim pravilima mogao bi tako postati okidač za širi proces preseljenja transportnog sektora iz BiH u zemlje Evropske unije – zajedno s radnim mjestima, poreznim prihodima i dijelom ekonomske kontrole nad važnom infrastrukturom privrede.

''Ukoliko u narednim danima ne bude pronađeno jasno, primjenjivo i sistemsko rješenje, transportni sektor do kraja godine očekuje izuzetno zahtjevan period. Ograničena raspoloživostvozača mogla bi dovesti do ozbiljnog nedostatka transportnih kapaciteta, dužih rokova isporuke i otežanog planiranja međunarodnog prevoza što će se neminovno odraziti i na cijene transportnih usluga'', zaključila je Čabaravdić.