Vozači iz regiona najavljuju blokadu granica prema EU

Prijevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili su zajedničke regionalne proteste na graničnim prelazima prema državama članicama Evropske unije, koji bi trebalo da počnu 14. septembra 2026. godine.

Odluku je potvrdio Plenum Konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine, u koordinaciji s reprezentativnim udruženjima i predstavnicima drumskih prevoznika iz tri susjedne zemlje.

Prema najavi, protesti će se od 14. septembra koordinisano održavati u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, na graničnim prelazima i teretnim terminalima na pravcima prema EU.

U BiH će na svim graničnim prelazima prema državama članicama EU biti imenovani koordinatori Konzorcijuma Logistika BiH koji će biti zaduženi za komunikaciju s Graničnom policijom BiH, Upravom za indirektno oporezivanje BiH, policijskim strukturama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, lokalnim zajednicama i drugim nadležnim službama.

Iz Konzorcijuma poručuju da će protesti biti mirni i organizovani u skladu sa zakonom, uz uvažavanje bezbjednosti građana, vozača i službenih lica. Najavljuju i poseban tretman za hitne medicinske i humanitarne potrebe, transport živih životinja i druge kategorije za koje nadležni organi utvrde potrebu za prioritetnim prolaskom.

Transporteri naglašavaju da građani i domaća privreda nisu cilj protesta.

''Cilj protesta nije stvaranje problema građanima niti ugrožavanje svakodnevnog života'', navode, dodajući da žele zaštititi profesionalne vozače, domaće transportne kompanije i stabilnost lanaca snabdijevanja.

Protesti su, kako navode iz Konzorcijuma, posljedica višemjesečnih bezuspješnih pokušaja da se riješi problem ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana u šengenskom prostoru.

Bez konkretnih riješenja

Transporteri tvrde da, uprkos apelima, sastancima i obraćanjima domaćim institucijama, državama članicama EU i Evropskoj komisiji, nije ponuđeno konkretno i održivo rješenje.

''Profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije i dalje se suočavaju sa ozbiljnim posljedicama primjene postojećeg režima, uključujući privođenja, deportacije, prekide putovanja i zabrane ponovnog ulaska u šengenski prostor. Takva praksa direktno ugrožava pravo na rad profesionalnih vozača, poslovanje transportnih kompanija, konkurentnost privrede Zapadnog Balkana i kontinuitet evropskih i regionalnih lanaca snabdijevanja'', navode iz Konzorcijuma.

Iz Konzorcijuma upozoravaju da problem proizlazi iz specifičnosti međunarodnog drumskog transporta. Vozači, kako ističu, u EU ne borave turistički, već izvršavaju međunarodne transportne zadatke koji su dio evropskih i regionalnih lanaca snabdijevanja.

Fena

''Profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, nisu bezbjednosna prijetnja i nisu ilegalna radna snaga'', ističu iz Konzorcijuma, uz ocjenu da postojeći režim može dovesti vozača u situaciju da uredno obavlja svoj posao, poštuje transportne, carinske i druge propise, ali zbog prirode posla iscrpi dozvoljeni period boravka i više ne može nastaviti rad.

Prijevoznici upozoravaju da se posljedice problema već osjećaju kroz smanjenu dostupnost profesionalnih vozača, gubitak transportnih kapaciteta, rast troškova međunarodnog transporta i teškoće u poštovanju ugovorenih rokova isporuke.

Problem za domaće prijevoznike traje od ulaska Hrvatske u šengenski prostor početkom 2023. godine, kada su profesionalni vozači iz BiH počeli podlijegati pravilu prema kojem u EU mogu boraviti najviše 90 dana u periodu od 180 dana. Posljedice su već vidljive u poslovanju kompanija – dio njih smanjuje kapacitete ili razmatra preseljenje poslovanja u EU. Pojedine firme već su otvorile kompanije u državama članicama kako bi vozačima omogućile regulisan boravak i nastavak rada, što istovremeno znači da dio radnih mjesta, poreznih prihoda i poslovnih aktivnosti odlazi iz BiH.

Rast troškova

Prevoznici upozoravaju da se troškovi problema ne zadržavaju samo u transportnom sektoru. Zbog zadržavanja vozača i vozila, dužeg čekanja i smanjene raspoloživosti kapaciteta rastu troškovi transporta i smanjuje se profitabilnost kompanija, dok se kašnjenja mogu preliti na izvoznike, uvoznike i krajnje kupce. To je posebno važno za BiH, čiji je izvoz u EU u prvoj polovini 2026. godine porastao 9,3 posto. Prema riječima prevoznika, vozilo koje stoji znači da ne radi ni radnik ni kompanija, a troškovi se svakodnevno gomilaju.

Među posljedicama navode i ugrožavanje izvoza i uvoza, poremećaje u lancima snabdijevanja, odlazak vozača, gašenje pojedinih transportnih kapaciteta i preseljenje poslovanja prema državama članicama EU.

Poseban problem, smatraju, predstavlja sve veća razlika u uslovima poslovanja između prevoznika iz EU i onih iz zemalja Zapadnog Balkana.

Istovremeno, od Evropske komisije, država članica EU i vlada zemalja Zapadnog Balkana traže hitno pokretanje institucionalnog procesa i pronalaženje pravno održivog rješenja za profesionalne vozače u međunarodnom drumskom transportu.

 

Transportni sektor ne traži, kako navode, ukidanje graničnih kontrola niti izuzimanje vozača od bezbjednosnih pravila, već poseban režim koji bi uvažio specifičnost njihovog rada.

''I dalje smatramo da se problem mora riješiti dijalogom, evropskim pravnim mehanizmima i institucionalnim dogovorom, a ne na graničnim prelazima'', navode iz Konzorcijuma.

Do početka protesta, 14. septembra, regionalna koordinacija ostaje otvorena za razgovore. Ukoliko u međuvremenu bude ponuđeno konkretno, provjerljivo i operativno primjenjivo rješenje, najavljeno je da će ono biti razmotreno.

Do tada, organizacione pripreme za proteste nastavljaju se u sve četiri države.