Kako rat s Iranom pogađa Evropu

Širenje rata na Bliskom istoku i neizvjestan kraj američko-izraelskog bombardovanja Irana, ne samo da je uzdrmalo svjetske berze i dramatično povećalo cijene nafte i evropskog gasa, već je natjeralo Evropu da se preračuna koliko će je ekonomski, sigurnosno i politički koštati ako ratni pohod američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potraje duže od nekoliko sedmica.

Kada je Trump pokrenuo vojnu operaciju "Epski bijes" sa ciljem da dođe do promjene režima u Teheranu i time Kina izgubi utjecaj na Bliskom istoku, evropske države su se našle u nezahvalnoj i poprilično ambivalentnoj situaciji da bi rado osudile sukob na Bliskom istoku i kršenje međunarodnog prava, ali da ujedno žele pokazati Trumpu da su posvećeni ukupnom političkom i vojnom savezu s Amerikom. I dok je evropska reakcija na rat u Iranu bila neujednačena i blaga, prekid saobraćanja tankera s naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG) kroz strateški važan Hormuški moreuz prijeti da ostavi dugoročne posljedice na evropske ekonomije i izazove energetsku i ekonomsku krizu, ako ratna dejstva na Bliskom istoku potraju.

Štaviše, evropske države su se suočile i s prijetnjom iranskih napada na evropske vojne baze i misije, ali i s mogućnošću novog talasa izbjeglica, kao i terorističkih napada na američke, izraelske ali i uopće evropske institucije u srcu Evrope.

EU na margini

Kako saznaju svjetski mediji, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar privatno lobiraju kod američkih saveznika da im pomognu da uvjere Trumpa da posegne za izlazom koji bi skratio američke vojne operacije protiv Irana, dok istovremeno kupci gasa iz Zaljeva ističu da Kina nastoji uvjeriti Teheran da strateški važan Hormuški moreuz drži otvorenim i time omogući nesmetanu svjetsku trgovinu energentima i sirovinama.

Za to vrijeme Evropska unija bezuspješno pokušava pronaći jedinstven odgovor na američko-izraelske napade na Iran. Dok su predstavnici Evropske komisije pozvali sve strane na uzdržanost, Njemačka, Francuska i Velika Britanija su u zajedničkom saopćenju kritikovale Teheranove kontranapade na zemlje u regiji, nasuprot Španiji koja je osudila američke napade, ocjenjujući ih kao kršenje međunarodnog prava. Štaviše, vlada španskog premijera Pedra Sancheza je zabranila američkoj vojsci da koristi baze u Španiji za bombardovanje Irana.  

Bloomberg

Prema ocjeni evropskih komentatora, Evropa je ponovo dozvolila da bude svedena na sporednu ulogu.

"Šta Evropljani rade? Kao i obično, muče se da odluče kako najbolje odgovoriti na sukob. Nisu bili uključeni u planiranje, pa čak ni u izvršenje. Dakle, njihova uloga je bila ograničena na apele sa strane. To nije uvijek bio slučaj. SAD se oslanjao na solidarnost Evrope u svojim ratovima u Iraku i Afganistanu početkom 2000-ih. Poštovanje prema onima koji su nekada bili njihovi najbliži saveznici ustupilo je mjesto preziru", ističe komentator austrijskog lista Salzburger Nachrichten Thomas Sendlhoger i podsjeća da je jedan američki senator blizak predsjedniku Trumpu rekao da su Evropljani postali "jadni" i "meki" budući da evropski lideri nisu aplaudirali bombardovanju Irana.

I dok se većina evropskih lidera neugodno meškolji na pitanja o kršenju međunarodnog prava prilikom bombardovanja Irana i ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, njemački kancelar Friedrich Merz je u svom istupu jasno stavio do znanja da smatra da je u ovom slučaju međunarodno pravo "irelevantno".

"Klasifikovanje (napada na Iran) u odnosu na međunarodno pravo imat će relativno mali efekt ili neće imati nikakvog efekta", rekao je Merz, dodajući da diplomatski okvir "nije uspio riješiti problem iranskih nuklearnih ambicija i stoga je gotovo". "Ovo nije vrijeme za predavanja našim saveznicima. Dijelimo njihove ciljeve čak i ako nismo u stanju sami ih postići".

U očiglednoj podršci Trumpovim potezima,  Merz je istakao da s neophodnom dozom realizma rade s partnerima na mirovnom poretku na Bliskom istoku kao i u Evropi. Iako je upozorio SAD i Izrael da vojna operacija "nije bez rizika", njemački kancelar je prevashodno pozvao Iran da "odmah zaustavi", kako je rekao, "neselektivne napade".

Sigurnosni rizici za Evropljane

S druge strane, portparol iranske diplomatije je jučer rekao da međunarodna zajednica mora odlučiti da preuzme svoju odgovornost prije nego što bude prekasno, ističući u tom kontekstu posebno Evropu.

"Proces (rata) koji je započeo uskoro će zahvatiti Evropu. Vatra koju su SAD i cionistički režim zapalili zahvatit će cijeli svijet", rekao je jučer portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei, ističući da je evropski pristup kontradiktoran te da će bilo koje kršenje zakona, moralnih principa i Povelje Ujedinjenih nacija imati posljedice na svakog pojedinca na Zemlji. "Ako evropske zemlje to razumiju, onda će se zasigurno pokrenuti iz svog stanja indiferentnosti".

Bloomberg

 

Ova izjava samo je podigla evropsku zabrinutost, ne samo od iranskih udara na evropske baze i brodove u regiji, već i od mogućih terorističkih napada na evropskom tlu koje bi, prema ocjeni stručnjaka, mogli organizovati takozvani spavači iranske tajne službe među brojnom iranskom dijasporom u Evropi. Plimni talas s Bliskog istoka već je udario obale EU, jer je iranski dron pogodio bazu britanskog zrakoplovstva na Kipru.

Zapravo Evropa posredno već saučestvuje u ovom bombardovanju jer SAD koristi brojne baze na evropskom tlu, od one najveće u Ramštajnu u Njemačkoj, preko one na portugalskom ostrvu Terseira, do logističkog centra u vojnoj bazi u Rumuniji. Međutim, sigurnosni rizici za Evropu idu mnogo dalje, jer Turska je već izjavila da se sprema za masivni novi talas ilegalnih migracija, koji će se sasvim sigurno željeti dokopati EU, pri čemu je razumno očekivati i ostale efekte od prethodnih vojnih intervencija u Siriji, Iraku i Libiji – od uspostavljanja koridora za trgovinu ljudima ka Evropi, preko porasta kriminala, islamskog terorizma i seksualnih napada, do rasta podrške evropskoj populističkoj i krajnjoj desnici.

"Što duže traje rat u Iranu, to će posljedice po Evropu biti teže – nafta, gas, đubriva, pored velikih sigurnosnih prijetnji za Stari kontinent koje ne želim ni da pominjem", ističe austrijsko-bugarska ekspertica za geopolitiku Velina Čakarova, dodajući da će prva žrtva biti potpuna diverzifikacija od ruske nafte i gasa na čemu Brisel sve više insistira od početka rata u Ukrajini.

Energetska kriza na pomolu

EU se već dobrim dijelom odrekla ruske energije i uglavnom preusmjerila na dobavljače iz SAD-a i s Bliskog istoka. Međutim, najnovije vijesti o tome da je Irak zaustavio proizvodnju na svom najvećem naftnom polju, a Katar u potpunosti zaustavio proizvodnju svih energenata, izazvale su dodatnu buru na tržištu energenata naročito u Evropi kojoj se očigledno bliži drugi veliki energetski šok za manje od pet godina. Skok cijena holandskog TTF-a za prirodni gas od oko 50 posto u nekoliko dana širi strah da bi nova energetska kriza mogla dokusuriti EU tako što će na bolan način morati priznati da strukturno nije konkurentna, što bi moglo ubrzati egzodus industrijskog kapitala sa Starog kontinenta.

Bloomberg

Sada već moguća dugotrajna blokada isporuka kroz Hormuški moreuz kao ključne rute između Irana i zemalja Zaljeva za transport nafte i LNG-a predstavlja odlične vijesti za američke, ali i ruske proizvođače, a izuzetno lošu vijest za evropske i azijske kupce nafte i gasa.

Ipak, još nema mnogo panike da će ovo eurozonu izbaciti s kursa. Kako ocjenjuje Holger Schmieding, glavni ekonomista u "Berenbergu", on će nastaviti zasnivati svoje prognoze na prosječnim cijenama nafte tipa brent od 65 do 70 dolara po barelu, čak i nakon što su u ponedjeljak probile 80 dolara.

Očekivao bih da će Trump uložiti veliki trud da spriječi trajni rast cijena energije koji bi mu mogao naštetiti kod kuće", rekao je Schmieding. "Američki birači su ga već krivili za visoke potrošačke cijene prije udara na Iran."

Zatvaranje Hormuškog moreuza zbog prijetnji Iranske revolucionarne garde ima negativan utjecaj na Evropu, ne toliko zbog sirove nafte, koliko zbog sirovina za đubriva. Oko 40 posto svjetskog izvoza sumpora i 30 posto svjetskog izvoza uree transportuje se ovim kanalom, što bi moglo dramatično povećati cijenu đubriva u Evropi u trenutku kada se približava proljeće i sjetva.

Zakočeni tankeri s naftom ne brinu toliko EU, koliko Aziju. Kroz ovaj moreuz koji spaja Omanski i Arapski zaljev prolaze tankeri sa sirovom naftom od koje samo tri posto završi u EU, dok 38 posto odlazi u Kinu, 15 posto u Indiju, 12 u Južnu Koreju, 11 u Japan, a 14 posto u ostatak Azije. Zbog toga Kina i ima veliki interes da se oslobodi plovidba Hormuškim moreuzom, kroz koji prođe oko petine svjetskog dopremanja nafte i gasa brodovima.

Bloomberg

Za razliku od Kine i Južne Azije, koje i dalje mogu aktivirati svoju energetsku polisu osiguranja tako što će se privremeno više osloniti na ugalj dok su isporuke LNG-a zakočene, EU se i dalje slijepo drži ekološke politike, pa ima malo prostora za preusmjeravanje. Štaviše, evropska skladišta gasa su nikad praznija, naročito u Njemačkoj.

"Postoje izlazi za Evropu: na primjer, kroz sopstvenu proizvodnju gasa i nova nuklearna postrojenja, uz rad na tehnološkim prodorima za povećanje kapaciteta skladištenja, poboljšanje mreža i povećanje udjela obnovljivih izvora energije", ističe Velina Čakarova i dodaje da dodatni regulatorni teret mora biti uklonjen.

Dužina rata određuje sudbinu eurozone

Prema ocjeni analitičara Bloomberg Economicsa, zbog američko-izraelskih udara na Iran i Teheranove odmazde, cijena nafte bi mogla preći 100 dolara, već porasla evropska cijena gasa je u riziku da dodatno poraste ako se sukob intenzivira. U tom slučaju, prognozira se da će indeks potrošačkih cijena biti u porastu, a BDP u padu u glavnim evropskim razvijenim ekonomijama, što će izazvati suprotstavljene impulse za centralne banke.

"Ako sukob bude kratkotrajan i cijene energije porastu samo kratko, šteta će biti ograničena", rekli su ekonomisti Bloomberg Economicsa Antonio Barroso i Simona Delle Chiahie. "Međutim, dugotrajan rat koji održava cijene nafte i gasa povišenim mogao bi primorati vlade da troše više kako bi zaštitile birače od rastućih troškova – i stavile pod pritisak aktuelne lidere".

Bloomberg

Naredne četiri sedmice će odrediti suočava li se evropska ekonomija s novom krizom ili samo s preprekom u oporavku, jer nema sumnje da će duže bombardovanje sabotirati početni oporavak eurozone i probuditi inflaciju u EU s kojom se Evropska centralna banka žestoko borila da je obuzda. Prema ocjeni Carstena Brzeskog iz ING-a, oslanjanje na naftu i gas iz regije čini EU "najizloženijom velikom ekonomijom" na posljedice dešavanja u Iranu i oko njega.

Evropski analitičari nastoje da ne žure s novim procjenama već uglavnom ističu da "čekaju da vide šta će se dogoditi".

Kao svojevrsno pravilo važi da trajniji skok cijene nafte za 10 dolara po barelu podiže inflaciju u eurozoni za 0,4 procentna poena, a procjene su da bi u tom slučaju ekonomski rast bio niži za 0,15 procentnih poena.

I dok investitori djeluju oprezno i klade se na relativno kratak sukob, ono što je očigledno jeste da su evropske obveznice pale, a trgovci smanjili do nestanka opklade na smanjenje kamatnih stopa Evropske centralne banke.

"Evropa je mjesto gdje makro posljedice najviše pogađaju, a tajming nije mogao biti gori", napisali su stratezi ING-a u bilješci svojim klijentima.