Iako statistike pokazuju rast nominalnih plata u Bosni i Hercegovini, podaci poreznih uprava otkrivaju da je taj rast neravnomjerno raspoređen. Dok jedan broj zaposlenih ima višestruko veća primanja, uključujući i iznose od preko 800 hiljada KM mjesečno, većina radnika i dalje je blizu zakonskog minimuma. Najveće neto plate u 2024. godini u FBiH i RS-u isplaćene su u proizvodnji te nespecijaliziranoj trgovini na veliko, prema zvaničnim evidencijama.
Podsjećamo, od 1. januara 2025. godine Vlada Federacije BiH donijela je odluku prema kojoj je minimalna neto plata 1.000 KM, a uz neophodne neoporezive dodatke (topli obrok, prijevoz i sl.), minimalna primanja prelaze 1.200 KM.
U Republici Srpskoj (RS) minimalna plata počinje od 900 KM – ali raste do 1.000 i 1.300 KM za kvalificiranije radnike.
U proteklim danima bavili smo se najavama o poskupljenju električne energije - ako FERK prihvati prijedlog EPBiH, nove cijene se će primjenjivati od 1. septembra.
Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka, o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije za domaćinstva kaže da je to bilo očekivano i najavljeno, kao što je bio najavljen i prijedlog za uvođenje blok tarifa.
U novoj analizi bavili smo se mikrokreditnim društvima. Mikrokreditna društva u Bosni i Hercegovini specijalizirane su finansijske institucije koje se bave odobravanjem malih zajmova, prvenstveno fizičkim osobama i malim biznisima koji iz različitih razloga nemaju pristup standardnim bankarskim uslugama. Gotovo 98 posto svih mikrokredita plasira se fizičkim osobama, a sredstva se najčešće koriste za finansiranje poljoprivrede ili u stambene svrhe.
Usprkos tome što na nivou ukupnog finansijskog sistema mikrokreditna društva u BiH čine svega 3,9 posto ukupne imovine, bilježe značajan rast.
Kada je riječ o finansijskom sektoru – nezaobilazna tema je i bezgotovinsko plaćanje. Sve ukazuje na to da ono više nije samo tehnološki trend i za sve veći broj malih biznisa u BiH ono postaje poslovna potreba i strateška prednost. Istraživanje kompanije Visa "Vrijednost digitalizacije plaćanja", provedeno na teritoriji BiH, pokazuje da mali biznisi, trgovci i zanatlije prepoznaju konkretne koristi koje donosi prelazak na digitalne metode plaćanja.
Svi gubimo zbog šverca duhana
U dva ekskluzivna intervjua za Bloomberg Adriju govorili smo o temi tržišta duhana i MMF-ovoj podršci našoj zemlji.
Zoran Đokić, menadžer kompanije Japan Tobacco International (JTI), zadužen za borbu protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima u Jugoistočnoj Evropi - govorio je koliko je nelegalna trgovina cigaretama i duhanom zastupljena u regiji, šta rade kontrolni organi, a šta duhanska industrija, koliku štetu svi trpimo i šta je neophodno unaprijediti.
A Marnix van Rij, bivši nizozemski državni sekretar za fiskalnost i poreznu upravu te dugogodišnji političar i stručnjak za porezne politike, koji je odnedavno preuzeo funkciju zamjenika izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za nizozemsko-belgijsku izbornu jedinicu, koja uključuje i zemlje jugoistočne Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je o ulozi MMF-a u podršci članicama, izazovima globalne ekonomije, te specifičnim prioritetima i preporukama za zemlje poput Bosne i Hercegovine u svjetlu aktuelnih ekonomskih i geopolitičkih turbulencija.
Američke carine prijete konkurentnosti proizvoda iz BiH
Trumpove carine još uvijek drmaju tržišta i određene sektore – privrednici iz BiH i njihovo eventualno povećanje na 30 posto za proizvode iz Bosne i Hercegovine (BiH) kažu neće biti veliki finansijski udar za domaće kompanije koliko će utjecati na njihov imidž, ako izgube to tržište na koje su se godinama probijali.
Ukupan izvoz BiH u prvih pet mjeseci ove godine premašuje 7,24 milijarde maraka, od čega se svega 1,8 posto odnosi na izvoz BiH u SAD. Do kraja maja u Ameriku su izvezeni proizvodi vrijednosti 131,5 miliona maraka, a najveći udio imaju proizvodi namjenske industrije, odnosno oružje i municija te njihovi dijelovi i pribor.
Da Trumpa interesuje BiH pokazuje i pismo koje je uputio Predsjedništvu BiH. Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je na društvenoj mreži Truth Social pismo upućeno Predsjedništvu BiH, a naslovljeno na predsjedavajuću Željku Cvijanović, povodom uvođenja novih carinskih mjera. Kako navodi, Sjedinjene Američke Države su odlučile uvesti carinu od 30 posto na sav uvoz iz BiH, uz tvrdnju da se time pokušavaju ispraviti "dugoročni i uporni trgovinski deficiti".
James O'Brien (ba.usembassy.gov)
U pismu Trump navodi kako mu je velika čast što se obraća Predsjedništvu BiH, te da time potvrđuje snagu i posvećenost trgovinskih odnosa i činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale nastaviti saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uprkos znatnom trgovinskom deficitu.
Kompanije s OFAC liste ostale su bez podrške u borbi protiv banaka. Sankcionirane kompanije kojima su ugašeni računi u bankama, kao posljedica njihovog stavljanja na američku "crnu listu", nisu dobile podršku Narodne skupštine Republike Srpske (RS), a ni Vlade ovog entiteta, za izmjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu. Naime, nakon što je više kompanija iz RS sankcionirano od Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), banke su im gasile račune, čime im je onemogućeno poslovanje.
Pogođene kompanije organizirale su potpisivanje peticije kako bi podnijele građansku inicijativu za izmjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Do 2035. zeleni energetski sektor trebat će stotine hiljada radnika
Bavili smo se i zelenim studiranjem i budućnosti studenata koja se gradi nakon ovakvog studija. S obzirom na to da je sve veći fokus evropskih zemalja na održivom razvoju, otvara se prilika za kvalificirane radnike u zelenim sektorima, poput obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. U tom smjeru se kreću i obrazovne politike, a mladi iz BiH sve češće biraju "zelene" studije u državama poput Njemačke, Nizozemske i Švedske.
Bavili smo se jednom malo drugačijom temom, ali opet vječnom raspravom - kćer ili sin. Dok Azijske zemlje i Indija pokušavaju ispraviti demografske posljedice decenija selektivnih abortusa, Bosna i Hercegovina se barem prema brojkama nikada nije suočila s tim oblikom "tihog nasilja".
U nedavnom tekstu The Economist donosi podatak da se u svijetu 2000. godine rodilo 1,6 miliona djevojčica manje nego što bi to bilo prirodno, upravo zbog duboko ukorijenjene preferencije za sinove. Danas je ta brojka pala na 200.000 – promjena koju mnogi opisuju kao tiho povlačenje jednog od najopasnijih oblika rodne diskriminacije.
U Bosni i Hercegovini, prema dostupnim podacima, omjer rođenih dječaka i djevojčica i dalje je u granicama prirodnog – bez znakova sistematske selekcije po spolu.
Vruće ljeto
Kada je riječ o ljetnoj sezoni, BiH u nju ulazi s optimizmom.
Depositphotos
Statistički trendovi, sve bolja prometna povezanost, intenzivnija promocija destinacija i najavljene zakonske reforme ukazuju na to da 2025. godina ima potencijal da nadmaši rekordnu 2024. i postavi nove temelje za održiv, konkurentan i moderan turistički sektor. Od Sarajeva do Neuma, od Une do Vlašića – naša država sve više postaje destinacija koju se ne zaobilazi.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj dolazaka turista u maju ove godine iznosio je 149.134, što je povećanje od 4,3 posto u odnosu na maj 2024. godine. Broj noćenja u istom mjesecu porastao je za šest posto, dosegnuvši 281.021.
Posebno je značajno što 73,6 posto gostiju čine strani turisti, dok domaći učestvuju sa 26,4 posto, što ukazuje na internacionalizaciju turističke ponude.
Što se sporta tiče - sukob interesa ozbiljan je problem za fudbalske klubove koji imaju jednog vlasnika. Problem je posebno došao do izražaja nakon što je Crystal Palace osvojio FA kup te se plasirao u Europa ligu, gdje bi se u narednoj sezoni trebao takmičiti i Olympique Lyon. S vlasnicima svog kluba problema bi mogao imati Nikola Jokić. Najbolji svjetski košarkaš odbio je produženje ugovora, ali je pitanje koje su njegove daljnje namjere.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...