Bh. izvoznici zbog carina SAD-a više strahuju za imidž nego za zaradu

Carine Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i njihovo eventualno povećanje na 30 odsto za proizvode iz Bosne i Hercegovine (BiH) neće biti veliki finansijski udar za domaće kompanije koliko će uticati na njihov imidž, ako izgube to tržište na koje su se godinama probijali.

Ukupan izvoz BiH u prvih pet mjeseci ove godine premašuje 7,24 milijarde maraka, od čega se svega 1,8 odsto odnosi na izvoz BiH u SAD. Do kraja maja u Ameriku su izvezeni proizvodi vrijednosti 131,5 miliona maraka, a najveći udio imaju proizvodi namjenske industrije, odnosno oružje i municija te njihovi dijelovi i pribor.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je da vjeruje da još ima prostora za razgovor sa SAD-om oko iznosa carina.

"Nama Amerika nije toliko značajan spoljnotrgovinski partner koji bi mogao znatno da utiče na zaposlenost, ali i to što imamo je dobrodošlo i moramo nastojati da se to pitanje carina stavi u fokus rješavanja Savjeta ministara BiH", istakao je Račić i dodao da privrednici očekuju da se ispregovara neprimjenjivanje najavljenih carina.

Američke carine prijete konkurentnosti proizvoda iz BiH

Potpredsjednik Privredne komore Radovan Vukoje, koji je direktor vinarije Vukoje iz Trebinja, kaže da svoje proizvode izvoze u SAD i da će eventualno povećanje carina dovesti do poskupljenja proizvoda na tom tržištu, što bi svakako moglo da ima i kasniji efekat u vidu smanjenja konkurentnosti.

"To nije dobro i nadam se da će se naći rješenje da se primjena carina odgodi ili da se prevaziđe taj problem. Nismo mi veliki izvoznici, u našoj industriji imamo par proizvođača hrane koji su tamo prisutni. To su proizvodi koji su ambasadori naše zemlje i zato je veoma bitno da ostanu na tom tržištu", naveo je Vukoje.

Opterećenje proizvoda sa carinama od 30 odsto nije malo, i Vukoje ističe da će se kao posljedica toga sigurno ugroziti konkurentnost prozvoda iz BiH na tržištu SAD-a. Jedno od rješenja za opstanak na tržištu je i da domaći proizvođači smanje svoje marže, ali Vukoja kaže da je to veoma izazovno u vremenu kada se veliki broj privrednih društava bori s povećanjem ukupnih troškova.

"Za određene proizvode iz naše industrije, koji su veoma traženi, mi ćemo lako naći rješenje. Možemo plasirati proizvode u druge zemlje, u Evropu i Aziju, ali bi bila šteta da izgubimo tržište na koje smo se godinama probijali. Gubitak tržišta se neće toliko osjetiti finansijski u našoj industriji, ali zbog imidža i poslovanja na najvećem i naznačajnijem svjetskom tržištu jako je bitno da tu ostanemo, ako smo već uspjeli da se tamo pojavimo", kazao je Vukoje.

Novo rukovodstvo Privredne komore pred nizom izazova

Račić je nedavno izabran na funkciju predsjednika Privredne komore Republike Srpse, gdje je zamijenio dosadašnjeg predsjednika Peru Ćorića.

Za potpredsjednike Komore izabrani su Vukoje i Bojan Popović, direktor Dunav osiguranja.

Na prijemu koji je u srijedu održan u Banjoj Luci, Račić je poručio da je pred njim i njegovim timom dosta izazova i zadataka kako bi kreirali mjere za unapređenje privrednog ambijenta, a koje će predložiti Vladi RS za idući Program ekonomskih reformi.

"Mnogo je izazova, od digitalizacije javne uprave do održavanja konkurentnosti domaće ekonomije. Stalo nam je da kreiramo mjere kojima će se zaustaviti pad industrijske proizvodnje i omogućiti rast. Tu su i pitanja dualnog obrazovanja, restrukturiranja javnih preduzeća, sistema podsticaja, novih zakonskih rješenja... sve su to pitanja na koja ćemo se bazirati u idućem periodu", poručio je Račić.

Rukovodstvo Komore dobilo je podršku preko 300 privrednih društava koja su lani ostvarili preko tri milijarde maraka prometa, koja zapošljavaju preko 17 hiljada radnika i imaju 650 miliona maraka dobiti.