Bosna i Hercegovina (BiH), iako nije direktan trgovinski partner SAD-a, kako najavljuju ekonomisti, osjetit će posljedice trgovinskih carina, a najviše kroz svoje ključne partnere, misleći na Evropsku uniju koja je pogođena dodatnim carinama od 20 posto. Sektori koji će osjetiti najveće posljedice pored namjenske industrije, su prerađivačka industrija, ali i metalski sektor.
Odluka Donalda Trumpa o uvođenju sveobuhvatnih carina za BiH uključuje namet od 35 posto na robu iz naše zemlje i ovim otvara novo poglavlje u globalnoj trgovinskoj politici.
Ekonomista Faruk Hadžić, gostujući u emisiji Start na Bloomberg Adriji, kazao je da se ponovnim dolaskom Trumpa znalo da će doći do velikih promjena te da će se ekonomski pejzaž svijeta promijeniti. Zatvaranje Amerike i stvaranje tržišta samoga za sebe, kakvog ga zamišlja Trump, ali i uvođenje protekcionističkih mjera odrazit će se na cijeli svijet.
Hadžić kaže da je na neki način ovo kraj izvjesnosti – te da mjere donesene preko noći nemaju uporište u ekonomskim tokovima, ali imaju snažan ekonomski efekt.
"To se najbolje primijeti po berzama i oscilacijama na tržištima na dnevnom nivou. Tržišta vole predvidljivost, vole pozitivna očekivanja, ovakva svakodnevna neizvjesnost ne vodi pozitivnim razmišljanjima. Ovakve mjere dovode samo do straha, panike i neizvjesnosti jer ekonomija nije zbir 1+1=2, nekada je to 5 ili 6, a nekada jedan, a sve zavisi kako se donosioci odluka ponašaju", kaže Hadžić.
Industrije koje su najviše pogođene
Podsjeća da BiH na tržište SAD-a izvozi oko 1,5 posto, pa s tim neće imati nekih većih promjena. U najvećoj mjeri carine će se odraziti na namjensku industriju s obzirom na to da je ona najviše zastupljena i to je direktan efekt. Uvjerenja je, a s obzirom na prirodu proizvoda, da u namjenskoj industriji ipak neće doći do dramatičnog pada, jer potražnja ne jenjava.
"Ono što sve treba da nas brine, bar kada je riječ o regiji jeste da je tržište Njemačke, generalno EU, značajno izvozno tržište za bh. kompanije, pa će tu doći do indirektnih efekata. Sve ono što se negativno odrazi, posebno na Njemačku, odrazit će se i na BiH. To će najviše pogoditi prerađivačku industriju, metalski sektor, koji najviše radi za autoindustriju, gdje su carine i do sada bile dosta visoke na EU proizvode. Lančano će se odraziti i na pad izvoza, a doći će i do turbulencija na tržištu radne snage", rekao je.
BiH kao kolateral
Pojašnjava da će, u slučaju da dođe do manje potražnje ili povećanja carina, a kao primjer navodi autoindustriju, to dovesti do jasnog pada izvoza EU u SAD i može doći do lagerovanja proizvoda u EU koji se ne mogu prodati, što će utjecati na potražnju.
"Za očekivati je da bi moglo doći do pada potražnje i nabavke proizvoda iz BiH koji su bili bitan partner u lancu snabdijevanja, a onda će to značiti da će se u našoj zemlji manje proizvoditi, neće biti potrebe za većom radnom snagom, neće biti dovoljno prihoda zbog pada izvoza, to će utjecati i na nivo prikupljenih poreza, ali i pada investicija", rekao je Hadžić.
Sada je sve do Trumpa, hoće li istrajati u svom naumu ili će pauzirati carine pa izvlačiti neke bolje dogovore ostaje da se vidi, kaže Hadžić te naglašava da, ako ipak ostane pri ovoj mjeri, sigurno je da će se sve odraziti na tržište EU, a time i BiH.
Kazao je da je ovo jako dobra prilika da se BiH okrene nekim novim tržištima i prilikama u kojima trebamo tražiti svoje mjesto.
Do kraja godine, kako je kazao, svakako nas čeka haos, jer dok se mali tuku, BiH postaje kolateralna šteta. A mi kao zemlja već od ranije imamo izazove pred sobom, koje do sada nismo riješili poput CBAM-a ili planirane otplate dugova za narednu godinu, te svi ovi dodatni negativni faktori samo pogoršavaju situaciju.
.webp){kind=icon}
