Usljed ekonomske i energetske krize u Evropskoj uniji (EU) i očekivanog pada ekonomskih aktivnosti, privrednici u Republici Srpskoj svjesni su da moraju diverzifikovati tržišta na koja izvoze i okrenuti se Aziji i Africi, što im je glavni izazov u idućoj godini.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske (PKRS) Pero Ćorić rekao je da će pad ekonomske aktivnosti u zemljama EU imati uticaja na domaću privredu u kojoj je najveći dio prerađivačke industrije oslonjen na zemlje EU.
"U idućoj godini slijedi nam borba za ta tržišta i da se negativne posljedice iz EU ne preliju potpuno na domaću privredu. Ova godina je bila teška, uz ekonomsku i energetsku krizu. Vidjeli smo da su energija i hrana dva strateška područja, a upravo u tim područjima mi imamo potencijala", istakao je Ćorić danas u Banjaluci.
Cilj treba da bude, poručio je, očuvanje energetske nezavisnosti, te osnaživanje primarne i prerađivačke industrije kako bismo spremno odgovorili na krizu.
Pero Ćorić (Bloomberg Adria)
Spoljnotrgovinski deficit povećan za 40 odsto
"Nažalost, spoljnotrgovinski deficit je za 10 mjeseci ove godine povećan za skoro 40 odsto, a to je posljedica velike inflacije i povećanja cijena robe široke potrošnje, odnosno u prehrambenoj industriji", kazao je Ćorić.
Najavio je da će biti smanjena likvidnost privrede usljed rasta cijena i nedostatka repromaterijala, te da očekuju tešku godinu u kojoj je neophodno sačuvati radnike i sinhronizovano raditi na očuvanju same privrede.
"Ima mnogo razmišljanja i aktivnosti na polju pronalaska tržišta u Africi i na Istoku. Imali smo sastanke s ambasadorima iz Afrike i Azije koji su izrazili interesovanje za ova područja. BiH ima ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom i to nam daje mogućnost da se najznačajniji iskorak napravi u saradnji s tom zemljom", naglasio je Ćorić i dodao da postoje i mogućnosti da se preko Turske dio robe usmjeri u Rusiju.
Odgovarajući na pitanje Bloomberg Adrije o probijanju na tržišta van EU, Ćorić je rekao da, pored navedenih zemalja, privreda sagledava i mogućnosti izlaska na tržišta Indonezije i Nigerije, gdje bi mogla da izveze ogromnu količinu robe.
"Ovo je prilika da razmišljamo, da budemo inovativni i prilagodimo industriju prema njima. To će biti izazov za sve u narednoj godini", poručio je.
Depositphotos
Račić: Cilj je povećanje investicija u prerađivačku industriju
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić istakao je problem nerazvijene prerađivačke industrije koja u strukturi BDP-a ima dosta malo učešće, od oko 12,5 odsto.
"To je upola manje u odnosu na razvijene zemlje koje se zbog toga lakše bore s inflacijom nego mi. Imamo visoko učešće poljoprivredne proizvodnje, oko devet odsto, ali još uvijek se bavimo proizvodnjom sirovine. Cilj je da se povećaju investicije u prerađivačku industriju", rekao je Račić.
Pohvalio je povećanje granta u Budžetu RS za poljoprivredu sa 80 na 180 miliona KM, ali i istakao da bi podsticaji za nove tehnologije trebali biti veći.
"Problem je i radna snaga koju bismo ulaganjem u tehnologije mogli da nadomjestimo. Neophodno je restrukturiranje javnih preduzeća i smanjenjem broja radnika u tom sektoru bi se mogao obezbijediti dio kadrova za privredu. Da li će politika biti spremna na to ne znam, ali što prije to urade, svi ćemo biti u boljoj situaciji", zaključio je Račić.
.webp){kind=icon}
