Sve više evropskih zemalja suočava se s nedostatkom kvalificiranih radnika, posebno u zelenim sektorima. U vremenu ubrzanih klimatskih promjena i sve većih potreba za održivim razvojem, upravo obrazovanje u "zelenim" sektorima postaje ključni resurs za oblikovanje budućnosti. Zemlje Evropske unije ubrzano prelaze na održive modele, što oblikuje i obrazovne politike. Studenti usmjereni ka obnovljivim izvorima energije, cirkularnoj ekonomiji, upravljanju otpadom ili zaštiti okoliša postaju konkurentni već tokom studija. To prepoznaje i sve više mladih iz BiH koji se odlučuju za zelene studije u Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Italiji i drugim evropskim državama.
Njemačka je jedan od lidera u ovom sektoru, sa desetinama programa na engleskom jeziku koji su fokusirani na obnovljivu energiju, klimatske nauke i zaštitu okoliša. Univerziteti poput TU Munich, Hochschule Bonn-Rhein-Sieg i FH Aachen nude kvalitetne tehničke i istraživačke opcije, često bez školarine, uz mogućnosti dodatnih stipendija.
Skandinavske zemlje - Švedska, Danska i Finska posebno su atraktivne za master studije u oblastima održivog razvoja i klimatskih politika. Univerziteti poput Lunda, Uppsale ili Aaltoa nude savremene, praktično orijentirane kurseve, uz podršku kroz Erasmus+ i druge EU projekte.
Depositphotos
Italija, Francuska i Nizozemska također nude programe poput Green Cities, Environmental Engineering, Sustainable Design koji kombiniraju tehnička znanja s pristupima društvenih nauka.
Kada je riječ o prilikama za studente iz Bosne i Hercegovine (BiH), Njemačka se zbog svoje blizine, a i tradicije odlaska naših naroda na privremeni rad, trenutno ističe kao zemlja koja nudi široku paletu obrazovnih mogućnosti u ovom području.
Klimatska neutralnost i prilike
Njemačka ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine i negativne emisije nakon 2050. godine, ulažući značajna sredstva u ovu tranziciju. Podaci pokazuju da se zemlja trenutno suočava s nedostatkom kvalificiranih radnika upravo u zelenim sektorima. Naprimjer, samo industrije solarne, vjetroenergije i vodonika zahtijevat će najmanje 300.000 dodatnih kvalificiranih radnika u narednih deset godina. Ukupno, Njemačka bi se mogla suočiti s deficitom od 560.000 radnika u 250 profesija važnih za energetsku tranziciju.
Sve ovo otvara mnogobrojne prilike studentima.
Amina Juković iz organizacije Studying in Germany, specijalizirane za informiranje i podršku studentima s Balkana, za Bloomberg Adriju je kazala da specijalizirani programi stvaraju mnogobrojne prilike koje domaći studenti mogu itekako iskoristiti kao potencijale u svojoj zemlji, naglašavajući da stečeno znanje ne mora ostati van granica.
"Nakon povratka u BiH studenti imaju potencijal da pokrenu lokalne zelene startupe, učestvuju u razvoju energetske efikasnosti ili rade u javnim institucijama koje kreiraju politike zelene tranzicije. Njihova ekspertiza omogućava prenošenje inovativnih tehnologija i pristupa, usmjerenih ka lokalnim potrebama, čime direktno doprinose razvoju održivih rješenja u BiH", kazala je Juković.
Tražena znanja
Pojedini programi u obrazovnom sistemu Njemačke, kao što su Renewable Energy Engineering, Environmental Engineering, Data Science i Urban Planning, nude interdisciplinarno znanje koje je danas izuzetno traženo. Ovi programi kombiniraju teorijsko znanje s praktičnom obukom, uz korištenje akreditiranih softverskih i naučnih alata, pripremajući studente za globalno konkurentna zanimanja u sektorima poput obnovljivih izvora energije, zelene mobilnosti, upravljanja klimatskim rizicima i digitalne održivosti.
Juković naglašava da osim prestižnih diploma i međunarodnog priznavanja, prednosti studiranja u Njemačkoj uključuju pristup najsavremenijoj opremi i istraživačkim projektima, ali i sveobuhvatan pristup koji objedinjuje tehničke, društvene i ekonomske aspekte održivosti.
Depositphotos
"To je nešto što još uvijek nedostaje obrazovnim programima u BiH", kaže Juković.
Zelena radna mjesta su među najbrže rastućim sektorima na globalnom nivou, a prognoze pokazuju da će potražnja za stručnjacima u ovim oblastima samo rasti, posebno u Evropi, gdje je zelena tranzicija okosnica ekonomskog razvoja.
Na institucionalnom nivou, između Njemačke i BiH postoje zvanični bilateralni protokoli o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke i kulture još od 2006. godine.
Za one koji razmatraju odlazak na studije, dostupne su i brojne stipendije kao što su DAAD CEE Fellowship Programme za master i doktorske studije u oblasti zaštite okoliša, EPOS programi - stipendije za razvojne postdiplomske studije za studente iz zemalja u razvoju, ali i Erasmus+ program, iako BiH nije punopravna članica, studenti mogu učestvovati u određenim programima iz Regiona 1 - Zapadni Balkan, uz određena ograničenja.
Zeleno studiranje - razvojna šansa
Zeleno studiranje predstavlja ne samo obrazovnu, već i razvojnu šansu za BiH. Studiranjem u EU zemljama, posebno Njemačkoj, bh. studenti ne stiču samo diplomu, već viziju i alate za izgradnju održive budućnosti. Kroz povratak, saradnju i znanje, oni mogu postati pokretači promjena koje će oblikovati novu zelenu ekonomiju BiH.
Jasno je da se danas zeleni studiji nude više od znanja, oni razvijaju svijest, odgovornost i multidisciplinarne vještine koje su danas nužne. Kroz rad u međunarodnim timovima, učestvovanje u EU projektima i praksu na realnim slučajevima, studenti stiču iskustva koja ih pripremaju ne samo za tržište rada, već i za aktivnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti.
Za mlade iz BiH ovo predstavlja jedinstvenu priliku da postanu dio globalne promjene uz obrazovanje koje ne poznaje granice.
.webp){kind=icon}
