Đokić: Svi gubimo zbog šverca duvana, neophodan veći angažman država u regiji

Zemlje regije gube značajne prihode uslijed nelegalne trgovine duvanskim proizvodima. Iako cigarete bez akciznih markica srećemo rjeđe nego ranije, duvan je dostupan skoro na svakom koraku. Hercegovački duvan to najčešće nije i upitnog je porijekla i kvaliteta, vrlo vjerovatno sadrži štetne materije i predstavlja rizik za zdravlje.

Koliko je nelegalna trgovina cigaretama i duvanom zastupljena u regiji, šta rade kontrolni organi, a šta duvanska industrija, koliku štetu svi trpimo i šta je neophodno unaprijediti, pitanja su na koja za Bloomberg Adriju odgovara Zoran Đokić, menadžer kompanije Japan Tobacco International (JTI), zadužen za borbu protiv ilegalne trgovine duvanskim proizvodima u Jugoistočnoj Evropi.

Šta je generator ilegalne trgovine duvanskim proizvodima u Adrija regiji?

Osnovni generator je cijena cigareta, odnosno visoko oporezivanje cigareta, jer od 20 cigareta u kutiji sigurno 15 cigareta uzme država kroz poresko opterećenje. Ilegalni proizvodi nemaju akcizu, porez na dodanu vrijednost, carine i kao takvi donose veliki profit krijumčarima i ljudima koji se bave nedozvoljenom trgovinom. Postoje tri kategorije nelegalnih proizvoda, prva su proizvodi koji idu s jeftinijih tržišta ka skupljim, odnosno države s niskim porezima su izvor krijumčarenja cigareta prema državama gdje su porezi viši. Druga kategorija nelegalnih proizvoda su krivotvorene cigarete. Najnoviji trend je da se ilegalne fabrike cigareta otvaraju što bliže krajnjem tržištu, pri čemu se maksimalno iskorištavaju efekti globalizacije, odnosno ukidanja granica. Na primjer, što se tiče regije, Hrvatska je sada prva zemlja Šengen zone i neko teba preći samo jednu granicu da bi prošvercovao cigarete i ostvario profit.

Postaju li time zemlje regije, koje nisu članice EU, izvor nelegalnih duvanskih proizvoda koji idu u EU?

Zemlje regije su i prije bile izvor nelegalnih proizvoda s obzirom na to da su kod nas nešto niže cijene nego u EU. Treća kategorija nelegalnih proizvoda su takozvane jeftine bijele cigarete (eng. illicit white) koje se proizvode u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Kini, a zatim se zloupotrebom režima slobodnih carinskih zona krijumčare širom svijeta. Takva situacija je bila doskoro s lukom Bar, sada druge luke preuzimaju tu funkciju.

Koliki je omjer ilegalnog duvana u odnosu na ilegalne cigarete, šta dominira u ovoj regiji?

Kod nas je i dalje dominantan rezani duvan. Procjena je da u regionu Zapadnog Balkana nelegalna trgovina duvanskih proizvoda iznosi 16,2 procenta, od čega je 86 odsto nelegalni rezani duvan. Imamo dva izvora nelegalnog duvana, jedan je nekontrolisani uvoz, a drugi je neprijavljena i nelegalna proizvodnja domaćeg duvana. Njegovo kretanje je olakšano jer imamo veoma porozne granice.

Zoran Đokić (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Kako u tom smislu ocjenjujete postupanje državnih institucija u borbi protiv nelegalne trgovine duvanskim proizvodima, šta bi se trebalo unaprijediti?

Zagovornik sam toga da je dobra zakonska regulativa najbolje oružje u rukama organa za sprovođenje zakona, koja će da pospješi prevenciju krijumčarenja cigareta. U tom smislu treba uvesti dobru kontrolu, ne samo duvana, već i svih materijala koji se koriste za proizvodnju cigareta, kao što su npr. tube. Treba pojačati prekograničnu saradnju državnih organa u regiji i na međunarodnom nivou, razmjenjivati informacije, podatke i preduzimati akcije. Carinske službe u regiji ne mogu da kontrolišu sve što prelazi preko granice. Kontroliše se možda od pet do 10 odsto onoga što prođe. Takođe, oni imaju različite metode korištenja obavještajnih podataka, tehničkih sredstava, službenih pasa, analize rizika i svega drugog.

Kompanije iz duvanske industrije u tom smislu nude saradnju državnim institucijama?

Ne samo da sarađujemo, već imamo izuzetno partnerstvo s državnim kontrolnim organima, ne samo u smislu doniranja opreme nego i edukacija kod nas u fabrici u Senti (Srbija) i Centru za istraživanje i razvoj u Triru (Njemačka). U Srbiji smo pomogli projekat daljinske detekcije nelegalnih zasada duvana putem satelitskih snimaka i otkriveno je 1.500 hektara nelegalnih zasada. Za nekoliko godina smanjena je nelegalna proizvodnja duvana za više od 98 odsto. U BiH je u posljednjih nekoliko godina koordinacija s mnogobrojnim kontrolnim organima na mnogo višem nivou, akcije su zajedničke, veće je razumijevanje i prevencija. Efekti naše i borbe organa za suzbijanje krijumčarenja doveli su do velikog oporavka legalnog tržišta. Potičemo prekograničnu saradnju, podržavamo događaje, treninge, edukacije. Između ostalog, radimo na širenju svijesti o opasnosti koju nelegalni duvanski proizvodi predstavljaju za javno zdravlje. Nelegalni duvan najčešće nije kontrolisan i može da sadrži veću količinu štetnih materija koje negativno utiču na zdravlje.

Prepoznajete li istinski interes država da posvete pažnju problemu ilegalne trgovine ili je riječ o deklarativnom zalaganju?

Interes države sigurno postoji, ali problem koji je ovdje, nažalost, prisutan je određen nivo korupcije državnih organa, negdje više, negdje manje izražen. Kod nas je negdje na srednjem nivou, nije pretjerano visok, ali ima i toga. Imamo primjer bivšeg direktora Granične policije u BiH i zamjenika direktora SIPA-e, prema onome što su prenijeli mediji, postojale su veoma jake koruptivne veze sa švercerima cigareta.

Oduzet duvan (UIO BiH)

 

Koliko države gube prihoda uslijed ilegalne trgovine duvanskim proizvodima?

Na globalnom nivou procjena je da se gubi više od 350 milijardi dolara godišnje, to je količina od 40-50 miliona komada cigareta koje završe na crnom tržištu. Procjena Svjetske banke je da zemlje Evropske unije na godišnjem nivou gube više od 10 milijardi dolara. Što se tiče Bosne i Hercegovine, procjena je da se gubi više od 400 miliona KM godišnje. To su izuzetno visoki iznosi za siromašnije ekonomije kao što su ove naše na zapadnom Balkanu. Zamislite koliko se korisnih stvari može uraditi s tim novcem, od škola, bolnica, puteva, finansiranja raznih akcija...

Spomenuli ste dijelove za nelegalnu proizvodnju cigareta, tube, folije, mašine... da li države to oporezuju i može li se na taj način uticati na suzbijanje ilegalnog tržišta?

Nažalost, to se ne oporezuje višim stopama. Imamo veliku disproporciju u legalnom tržištu rezanog duvana i uvozu tuba. Tuba je prazna cigareta s filterom i služi za punjenje rezanim duvanom u mašinama koje imaju kapacitet proizvodnje od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada cigareta na sat. UIO BiH je u posljednjih pola godine zaplijenila pet takvih mašina, a procjena je da se zaplijeni do 10 odsto onih koje su u opticaju. Kada se izračuna njihov kapacitet, možemo da zaključimo da 50 takvih mašina pokriva kompletno nelegalno tržište duvana u BiH. Ključno pitanje je, ako u BiH više ne postoje fabrike duvana, za koju svrhu se uvozi duvan i za šta se koristi? Veoma jednostavno bi mogao da se formira registar uvoznika, a da odobrenje za uvoz dobije samo onaj koji opravda za šta taj duvan koristi. Takođe, uvezene tube legalno se prodaju, a neproporcionalna je količina s količinom legalnog duvana, pa se nameće pitanje za šta se one koriste? To je moguće regulisati uvođenjem kvota, veoma je lako izračunati koliko cigareta se može proizvesti od legalno uvezenih tuba i legalnog duvana. Šta je s razlikom koja postoji u količini tuba i duvana?

Pored moguće nelegalne proizvodnje cigareta, s kojih tržišta dominantno stižu nelegalni proizvodi?

Do zatvaranja slobodne carinske zone u luci Bar najviše su bile zastupljene jeftine bijele cigarete iz UAE. Sa zaustavljanjem toga, vidimo da se u znatnoj mjeri oporavilo legalno tržište, kako u BiH tako i u drugim zemljama regiona, prije svih u Crnoj Gori. Međutim, nakon toga se u BiH povećala nelegalna trgovina rezanim duvanom, a u cijelom regionu imamo cigarete s akciznim markicama drugih jurisdikcija, kao što je Kosovo. Mi kao kompanija operativna saznanja o tome dijelim s organima za provođenje zakona. Nažalost, jedan proizvođač cigareta u EU na Kosovo izvozi mnogo više cigareta nego što bi bila legitimna potrošnja, tako da ćemo pokušati preko OLAF-a i drugih međunarodnih institucija da utičemo na smanjenje i neku vrstu kontrole.

Čuli smo koliko države gube, neprocjenjiva je šteta za zdravlje, a kolika je procjena da su gubici duvanske industrije?

Prije oko sedam-osam godina u Srbiji su u kratkom periodu znatno povećane akcize i druge dažbine na cigarete. U tom trenutku eksplodiralo je crno tržište rezanog duvana, a legalna potrošnja cigareta pala je za blizu 40 odsto. U BiH smo imali izuzetno tešku situaciju jer su dugi niz godina rasle akcize na cigarete i 2018-2019. godine ilegalno tržište je prijetilo da preuzme više od 50 odsto legalnog, toliki je bio pad legalne prodaje cigareta. Pad legalnog tržišta je ustvari pad duvanske industrije. Nakon toga su pokrenute akcije, prepoznat je problem ogromne ilegalne trgovine,  ustanovljeno je da je taj sistem neodrživ i od 2019. godine u BiH nije bilo rasta akcize. Uz to, 2021. je zaustavljeno bescarinsko skladištenje cigareta u Crnoj Gori. Ovi događaji istovremeno su doveli do oporavka legalnog tržišta, ali se u BiH javlja problem ilegalnog duvana. Uvijek se nađe neka zamjena.

Zoran Đokić (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Svjedoci smo popularizacije proizvoda za zagrijavanje duvana i drugih proizvoda kojima se potrošači okreću, vejp, elektronske cigarete, nikotinske vrećice... Koliko se duvanska industrija orijentiše na razvoj ovih proizvoda?

To su proizvodi sa smanjenim rizikom koji prilikom konzumacije zagrijavaju duvan i proizvode paru, ne proizvode dim, i po tome su drugačiji od cigareta. Oni jesu budućnost, ali naša politika je da zauzimaju samo jedno mjesto u portofliju. Naš moto je da potrošači treba da imaju slobodu izbora, da li da izaberu cigarete ili proizvod za zagrijavanje duvana, nikotinske vrećice... Imamo velika ulaganja u proizvode za zagrijavanje i očekujemo njihov rast u budućnosti. Oni već imaju svoju poziciju na tržištu, više ih koriste mlađe generacije, a imate i veliki broj potrošača koji koriste i ove proizvode i cigarete, zavisno od prilike. Ima dosta proizvoda koji su samo duvanski ili samo nikotinski. JTI ima fokus i na cigarete i na proizvode za zagrijavanje duvana.