.webp){kind=icon}
Na tržištu Bosne i Hercegovine (BiH) zabilježen je rast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Usljed čestih kontrola inspektora na terenu i suzbijanja nelegalne prodaje, šverceri su našli nove online kanale prodaje, što je izazov kako kontrolnim organima tako i duvanskoj industriji.
Istraživanje IPSOS agencije pokazuje da, u proteklom periodu, na tržištu BiH postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta proizvoda. Naime, bilježi se povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana.
Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan, zbog kontinuiranih aktivnosti državnih agencija (SIPA, UIO GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Istraživanje je danas predstavio Rade Šegrt iz Udruženja ekonomista RS SWOT i istakao da se bilježi pad nelegalne prodaje cigareta, ali da se ne može proglasiti pobjeda nad crnim tržištem koje se iznova pojavljuje u novoj formi.
"Ono što zabrinjava je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana, procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini", istakao je Šegrt.
Većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača ili poznanika.
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je UIO uradila mnogo na suzbijanju nelegalne prodaje duvanskih proizvoda.
"Ako pogledamo količinu oduzete robe, možemo zaključiti da je ta količina iz godine u godinu manja, oko 5,5 miliona KM bila je vrijednost oduzetih cigareta u 2021. godini, u 2022. godini je to bilo oko 1,8 miliona i u prvoj polovini ove godine oko 800.000 KM, iako se radi istim intenzitetom. Presječeni su lanci trgovine, a i rasla je cijena tih proizvoda i približila se legalnoj cijeni te je smanjen interes za kupovinu", ističe Kovačević.
Da je smanjena prodaja cigareta na crnom tržištu BiH govori i podatak o broju izdatih akciznih markica. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2022. godini izdato je nešto više od 21 milion komada markica, što je rast u odnosu na godinu ranije, a što pokazuje da su građani iz više razloga prelazili na konzumaciju cigareta koje se legalno prodaju na tržištu.
UIO je u 2022. podnijela 17 krivičnih prijava za nedozvoljen promet akciznim proizvodima s ukupnim iznosom štete od oko 48 miliona maraka, a u 2023. godini podnesene su četiri prijave, vrijednosti 20 miliona KM. "I to govori o tome da se smanjuje prodaja cigareta na crnom tržištu".
"Što se tiče duvana na crnom tržištu, izazov su platforme i društvene mreže, radimo i na tome, pokušavamo naći kontakte onih koji oglašavaju prodaju i imamo i pomoć nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova, koji su bolje obučeni i opremljeni za te istrage. Mi kao UIO trebamo napredak po tom pitanju i u smislu obuke i u smislu opremljenosti", poručio je Kovačević.
Ratko Kovačević (Fena)
Dodaje da detaljnije kontrolišu pošiljke iz inostranstva i preko poštanskih operatera, ali da je ovo problem unutrašnjeg prometa gdje nemaju nadležnost.
"Većinom se radi o licima koja su mimo sistema indirektnog oporezivanja. To su fizička lica i ne podliježu našoj kontroli. Kada se prodaja dešava preko registrovanih platformi, onda možemo da postupamo. Prednost švercera je što vrlo često mijenjaju kanale, zatvorene forume i bez prijave se vrlo teško može otkriti. Trebalo bi se ići u pravcu da se sasječe mogućnost da postoji količina duvana koja se može ponuditi, a to je bolja kontrola proizvodnje", zaključuje Kovačević
Borko Kuzmić iz Inspektorata RS kaže da postupaju po Zakonu o trgovini i da su imali više slučajeva oduzimanja duvana i duvanskih proizvoda bez akcizne markice. "Pretežno se radi o fizičkim licima koja po ulici ili manjim objektima vrše prodaju. Rjeđe je slučaj da su to pakovane cigarete, češći je rezani duvan", kaže on i dodaje da su kazne blage, od 300 do 1.500 KM.
Dodaje da se šverceri na sve načine pokušavaju sakriti, broj jeste smanjen.
"Nismo imali slučajeva postupanja za online prodaju duvana, niti imamo osoblje, niti opremu, teško je locirati lica. Imali smo stan na dan pa i tu neće da se jave, baš nam je problematika online prodaja. To bi trebalo MUP da se uključi i locira ljude, jer se s raznih profila nudi roba", kaže on.
Većom naplatom akciza do manjih doprinosa
Ekonomista Saša Grabovac kaže da bi povećana naplata akciza otvorila prostor za smanjenje doprinosa, a što bi moglo uticati na povećanje plata u vrijeme odliva radne snage.
"Sve to utiče na krajnji ekonomski rezultat države. Smanjenje obaveza za poreze i doprinose bi bila dobra makroekonomska mjera. Javna uprava mogla bi biti puno efikasnija, problem je motivisanost i kvalitet radnika. Sigurno bi se digitalizacijom i drugim mjerama, koje zahtijevaju novac, moglo doprinijeti da uprava bude efikasnija", dodaje.
Ekonomska situacija, rast inflacije i povećanje socijalnih davanja i duga otežavaju funkcionisanje svih nivoa. "Ključno bi bilo povećanje prihoda po ovom osnovu, akciza za duvan", poručuje.
Njegov kolega ekonomista Faruk Hadžić dodaje da podaci UIO daju nadu, ali da trebamo biti zabrinuti zbog rasta prodaje rezanog duvana.
"Ogromno crno tržište je smanjeno, ali i dalje prisutno. Pronalaze se, pored ulice, online kanali prodaje. Prihodi od akciza idu najviše entitetima, idu u tekuću potrošnju, plate, penzije... U slučaju većih prihoda, smanjenja crnog tržišta, može se razmisliti o smanjenju doprinosa ili ukidanju doprinosa i pružiti prilika za rast plata. Različiti ekonomski ciljevi su tu", navodi.
Facebook
Smatra da je BiH prebrzo usklađivala akcize, što je dovelo do rasta crnog tržišta, te da je dobro što je usklađivanje zaustavljeno. "Bilo bi dobro da se kroz novi zakon ne dođe do povećanja akciza, jer bi dovelo do povećanja crnog tržišta".
Duvanska industrija spremna dati doprinos u borbi protiv crnog tržišta
Zinaida Babović, menadžer korporativnih poslova i komunikacija u JTI za BiH, ističe da su se efekti oporavka tržišta dogodili zbog presječenih lanaca krijumčarenja, a da je osnovni lanac bio luka Bar u Crnoj Gori te da je odluka o zabrani bescarinskog skladištenja imala efekat na oporavak tržišta.
"Krijumčari ne spavaju, nalaze nove kanale kojima će biznis ostaviti živim, na nama je da se stalno trudimo da zbog rizika upotrebe i štete po budžet o ovom razgovaramo. Nije čudo da se težište prebacilo na rezani duvan i radi se o povećanju, bilo bi dobro da vidimo gdje je korak dalje u iskorištavanje zakonskih mogućnosti, većoj saradnji inspekcija i šta možemo učiniti da budemo dobar partner", istakla je ona.
Igor Prača, nezavisni konsultant za regulatorna pitanja, smatra da postoji neizvjesnost šta će UO UIO donijeti u vezi s minimalnom evropskom akcizom kako bi BiH pratila taj dio. "Mi se svake godine borimo da ta akciza ostane na 1,65 KM i njeno smanjenje bi doprinijelo smanjenju crnog tržišta i prihodima države. Zadovoljni smo i ovim sad, trendovi su povoljniji i trebamo nastaviti raditi po ovom pitanju", zaključio je Prača.
