Ilegalni duvan profitabilan kao kokain, kako se boriti protiv švercera

Crno tržište duvana i cigareta donosi organizovanim kriminalnim grupama profite uporedive sa zaradom od prodaje kokaina. Prema podacima Svjetske banke, države godišnje izgube prihode u iznosu od oko 50 milijardi dolara uslijed ilegalne trgovine cigaretama i duvanom. Što se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), procjenjuje se da šteta po budžet, od pomenute kriminalne aktivnosti, iznosi od 400 do 500 miliona konvetibilnih maraka (KM) godišnje.

Veće akcize dovele do rasta crnog tržišta

U BiH postoji proporcionalna akciza po stopi od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta, zatim specifična (fiksna) akciza u iznosu od 1,65 KM za pakovanje od 20 komada cigareta i akciza na duvan za pušenje u iznosu od 143,20 KM / kg. Na sve to obračunava se i PDV od 17 odsto.

BiH je 2009. godine ušla u proces usklađivanja oporezivanja akcizom duvana i duvanskih prerađevina s regulativom Evropske unije. Te godine je izdato 535 miliona akciznih markica, a fiksna akciza je bila 0,15 KM po paklici cigareta.

Nakon toga, fiksna akciza je rasla svake godine, sve do 2019. godine, od kada iznosi 1,65 po kutiji cigareta. Sve to dovelo je do rasta cijena cigareta i duvana na tržištu, uslijed čega su potrošači sve više kupovali jeftinije proizvode - švercovane cigarete i duvan.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kaže da je trend pada broja izdatih akciznih markica, od 535 miliona u 2009. godini do 185 miliona u 2019. godini, bio znak da legalno tržište cigareta i duvana pada, a da crno tržište raste.

"Prihodi, koji su rasli kao rezultat rasta akciza, prestali su rasti jer je broj izdatih markica padao i zaključeno je da se mora nešto preduzeti, pa je 2019. godine zaustavljen rast fiksne akcize", rekao je Kovačević.

Ratko Kovačević (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Mašina za proizvodnju cigareta već od 2.700 evra

Zoran Đokić, menadžer kompanije Japan Tobacco International (JTI), za borbu protiv ilegalne trgovine duvanskim proizvodima u jugoistočnoj Evropi, s fokusom na zapadni Balkan, kaže da je nelegalna trgovina cigaretama i duvanskim proizvodima jedan od najunosnijih vidova organizovanog kriminala.

"Kriminalne grupe kao najnoviji trend dislocirale su nelegalne fabrike cigareta što bliže krajnjem tržištu, odnosno zemljama gdje je visoko oporezivanje, a to su EU i druga tržišta. Profiti od ove kriminalne djelatnosti su uporedivi s profitima koji se ostvaruju trgovinom kokaina. Oko 50 milijardi dolara su globalno gubici poreskih prihoda na godišnjem nivou, prema podacima Svjetske banke", istakao je Đokić.

Globalni problem zahtijeva globalna rješenja, jer kriminal ne poznaje granice. "Neophodno je da države sarađuju i razmjenjuju podatke, da sprovode zajedničke akcije... Kod nas na Balkanu, na primjer, u Sloveniji su otkrivene tri nelegalne fabrike, u kojim je jedan od organizatora državljanin BiH i koji je dio tih mašina prebacio u BiH. Samo jedan korak dijeli kriminalne grupe od rezanja duvana i motanja cigareta do nabavke mašina i instaliranja nelegalnih fabrika", naglašava Đokić.

Na zapadnom Balkanu je 16,3 odsto duvanskih proizvoda koji se konzumiraju nelegalno, a od toga su 22 odsto cigarete, 78 odsto je rezani duvan. Prema istraživanju u BiH, 94 odsto ispitanika koristi rezani duvan koji nabavlja na crnom tržištu.

JTI

 

Mašina za proizvodnju cigareta može da se nabavi online po cijeni već od 2.700 evra, a njen kapacitet je proizvodnja od dvije do tri hiljade cigareta u satu.

Mašine za proizvodnju cigareta u više navrata je zaplijenila i UIO, a u BiH se uvoze i tube i to u količinama koje su disproporcionalne količinama leglanog duvana. Ovu oblast neophodno je regulisati na način da se uvedu kvote ili akcize i na te proizvode, poruka je koju šalju iz duvanske industrije.

Opasniji aspekt od finansijskog gubitka je šteta po javno zdravlje. Đokić navodi da se nelegalni duvan skladišti u nehigijenskim uslovima, sumnjivog je porijekla, nije ispitan i predstavlja mnogo veliki rizik za zdravlje krajnjeg potrošača.

Zoran Đokić (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Rezultati akcija iz Srbije i Crne Gore

Kao i u BiH, i u Srbiji je povećanje akciza (2016. godine) dovelo do pada legalnog tržišta cigareta i duvana za 40 odsto, a taj prostor na tržištu zauzeo je ilegalni duvan.

Đokić navodi da su uz pomoć satelitskih snimaka locirani zasadi duvana i otkriveno 1.500 hektara nelegalnih zasada, što je ekvivalentno s tri hiljade tona duvana godišnje. Kao rezultat saradnje s državom, uništeno je do danas 850 tona duvana i spriječena šteta od 68 miliona evra za budžet. Za 98 odsto su smanjeni nelagalni zasadi duvana.

U slobodnoj carinskoj zoni u Luci Bar zaplijenjeno je 1,5 milijardi cigareta, što je samo dio onoga što je prošlo dalje u regiju i EU. Preko Crne Gore su organizovane grupe krijumčarile jeftine bijele cigarete (Illicit Whites), najčešće iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, bez akcizne markice.

JTI

 

Zinaida Babović, menadžer JTI za korporativne poslove i komunikacije za BiH, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju, dodala je da je luka Drač u Albaniji preuzela djelimično ulogu luke Bar. Identifikovane su rute preko Crne Gore i Kosova kojima se vrši krijumčarenje robe u Srbiju i BiH, i dalje prema EU.

Kao i u BiH i Srbiji, i u Crnoj Gori podizanje akciza imalo je isti efekat.

"Crna Gora je 2017. godine imala tri povećanja akcize, što je rezultiralo padom tržišta u prvom kvartalu 2018. godini za 60 odsto. To je bio znak da raste crno tržište i Crna Gora je vratila iznos akcize koju naplaćuje na cigarete i duvan. Napravili su akcizni kalendar i to je ono što industrija traži - jasan vidljiv rast akcize kako bi se mi kao biznis mogli tome prilagoditi i kao poreski obveznik bili u mogućnosti da izvršavamo obaveze", naglasila je Babović.

Zinaida Babović (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Problem u BiH je rezani duvan, štete enormne

Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine u kompaniji British American Tobacco (BAT), kazao je da igranje s akcizama nije nešto što si države trebaju priuštiti, a to se vidjelo u Crnoj Gori, gdje se tržište još nije oporavilo od pada od 60 odsto.

"Problem u BiH je rezani duvan, dvije hiljade tona se potroši godišnje, to je dvije milijarde stikova, to je jedna trećina ukupne potrošnje", poručio je Gašpar.

Akciza utiče na cijenu, dodao je, a cijena tjera ljude da traže ilegalne tokove. Rezultat je oko 500 miliona KM godišnje koje država propusti da prikupi od akciza, odnosno pet ili šest milijardi KM koje je BiH izgubila za posljednjih 10 godina.

Darko Gašpar (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da tržište nelegalnog duvana cvjeta, te da ga koristi 94 odsto ukupnog broja potrošača duvana.

"Smanjena je razlika u cijenama legalne (prosjek 6,12 KM) i ilegalne (prosjek 4,8 KM) kutije cigareta, prije nekoliko godina je ta razlika bila veća. U cijeni kutije cigareta gotovo 90 odsto toga ide državi, a zbog nelegalnog tržišta BiH na ime akciza i PDV-a godišnje gubi preko 400 miliona KM", rekao je Hadžić.

Samir Omerhodžić iz kompanije Philip Morris International (PMI) jedno od rješenja za poboljšanje vidi u novom zakonu o akcizama u BiH, za koji kaže da je u pripremi i da se nada da će postojati politička volja da se tržište dodatno reguliše i unaprijedi.

Posebnu je pažnju skrenuo na proizvode kao što su električne cigarete, proizvodi koji podrazumijevaju grijanje duvana, vejp proizvodi, nikotinske vrećice i slični proizvodi koje je neophodno regulisati.

Samir Omeragić (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Kovačević je zaključio da zaustavljanje rasta akcize i sprovođenje niza akcija na suzbijanju ilegalne trgovine, kako u BiH, tako i u regiji, daje rezultate, a u UIO ove godine očekuju više od 300 miliona izdatih akciznih markica.

"Prošlu, 2024. godinu smo završili sa 1,1 milijardu KM prihoda po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine, a u 2025. godini očekujemo više. Zaustavljanje rasta akciza dovelo je do rasta prihoda", istakao je Kovačević.

Ako građani kupuju cigarete na kojima je akcizna markica druge države, oni pune budžet tuđe, a ne svoje države, zajednička je poruka predstavnika institucija, duvanske industrije i ekonomskih stručnjaka koji su prošle sedmice na temu crnog tržišta duvana razmijenili stavove s predstavnicima medija na skupu koji su organizovali UIO i Udruženje ekonomista SWOT.

Saša Grabovac, izvršni direktor u Udruženju ekonomista SWOT, ističe da su mediji važna karika u borbi protiv ilegalne trgovine cigaretama i duvanom te da u saradnji s UIO i predstavnicima duvanske industrije već šestu godinu provode akciju Stop švercu.

Saša Grabovac (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)

 

Poziv građanima da prijave švercere

Iz UIO pozivaju građane da potpuno anonimno pozivom na besplatni broj 080020607 dojave saznanja o mjestima nelegalne prodaje cigareta i duvana. "Prije početka kampanje Stop švercu u prosjeku smo imali 80-100 poziva godišnje, a s kampanjom i pomoći medija bude i više od 600 poziva godišnje", rekao je Kovačević.