Marnix van Rij, bivši nizozemski državni sekretar za fiskalnost i poreznu upravu te dugogodišnji političar i stručnjak za porezne politike, odnedavno je preuzeo funkciju zamjenika izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za nizozemsko-belgijsku izbornu jedinicu koja uključuje i zemlje jugoistočne Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina. U intervjuu za Bloomberg Adriju Van Rij detaljno govori o ulozi MMF-a u podršci članicama, izazovima globalne ekonomije, te specifičnim prioritetima i preporukama za zemlje poput Bosne i Hercegovine u svjetlu aktuelnih ekonomskih i geopolitičkih turbulencija.
Za početak, možete li ukratko objasniti svoju ulogu izvršnog direktora u MMF-u i kako zastupate zemlje poput Bosne i Hercegovine unutar institucije?
Kao izvršni direktor u Izvršnom odboru MMF-a, zastupam raznoliku grupu zemalja članica Andoru, Armeniju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Gruziju, Izrael, Luksemburg, Moldaviju, Crnu Goru, Kraljevinu Nizozemsku (uključujući Karipske zemlje: Arubu, Curaçao i Sint Maarten), Sjevernu Makedoniju, Rumuniju i Ukrajinu. Ova grupa još obuhvata zapadnu i istočnu Evropu, Kavkaz i Bliski istok, sa širokim spektrom ekonomskih struktura i razvojnih prioriteta.
Moja uloga uključuje učešće u odlukama Odbora o politikama MMF-a, kreditiranju i nadzoru, a istovremeno sam kao ključna veza između MMF-a i državnih vlasti. Zalažem se da se interesi zemalja koje predstavljam odraze u radu MMF-a, a sve kroz prilagođene preporuke politika, pristup resursima i podršku u izgradnji kapaciteta.
Nekoliko zemalja iz mog izbornog okruga trenutno ima aktivne programe uz podršku MMF-a, uključujući Ukrajinu, gdje Fond pomaže u očuvanju makroekonomske stabilnosti, provođenju reformi u oblasti upravljanja i planiranju oporavka.
Kako se MMF prilagodio svojoj ulozi kao odgovor na nedavne globalne krize poput inflacije, energetskih šokova i geopolitičkih napetosti?
MMF je značajno prilagodio svoju ulogu odgovora na globalne izazove kao što su inflacija, energetski šokovi i geopolitičke tenzije. Proširena je finansijska pomoć kroz instrumente poput onih za brzo finansiranje i Mehanizma za hitnu pomoć u slučaju prehrambenih šokova, dok su savjeti u pogledu politika prilagođeni kako bi balansirali između kontrole inflacije i zaštite najugroženijih slojeva stanovništva.
Fond je također produbio rad na pitanjima prekida u trgovini i otpornosti lanaca snabdijevanja, prepoznajući efekte globalne fragmentacije. Rastuća uloga MMF-a u oblasti klimatskih promjena i energetike pomaže zemljama da izgrade otpornost i pređu na održive sisteme. Također je ojačan okvir za održivost duga i proširena podrška za digitalne i upravljačke reforme.
Bloomberg
Završetak 16. opće revizije kvota u decembru 2023. godine predlaže povećanje kvota za 50 posto, što, nakon odobrenja članica, znači veći obim stalnih resursa Fonda i smanjenje oslanjanja na pozajmljena sredstva, čime se jača sposobnost MMF-a da odgovori na potrebe svojih članica.
U kriznim situacijama, poput pandemije ili energetske krize nakon ruske agresije na Ukrajinu, MMF je pokazao da igra ključnu ulogu kao "finansijski vatrogasac".
Koji su danas glavni globalni rizici i kako oni mogu utjecati na manje ekonomije poput Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje predstavljate?
Danas se globalna ekonomija suočava s nekoliko ključnih rizika, upornom inflacijom i restriktivnom monetarnom politikom, geopolitičkom fragmentacijom, klimatskim promjenama i energetskom tranzicijom, ali i rastućom ranjivosti vezanom za javni dug.
Za manje ekonomije poput Bosne i Hercegovine ovi izazovi mogu dovesti do sporijeg ekonomskog rasta, inflatornih pritisaka i povećane socijalne ranjivosti. Ipak, oni također nude prilike kao što su ulaganje u diverzifikaciju izvora energije, jačanje fiskalne otpornosti i produbljivanje regionalne trgovinske integracije koja može unaprijediti dugoročnu stabilnost i konkurentnost.
Evropska unija suočena je s ekonomskim izazovima uslijed geopolitičkih tenzija. Kako se to odražava na širu regiju i koja je uloga MMF-a u jačanju stabilnosti i otpornosti u EU i susjednim zemljama?
EU se suočava s ekonomskim pritiscima zbog geopolitičkih napetosti, zabrinutosti za energetsku sigurnost i strukturne promjene, a sve to je pojačano ratom u Ukrajini i rastućim obrambenim izdacima. Ove promjene utječu i na susjedne zemlje kroz trgovinu, investicije, mobilnost radne snage i prelijevanje politika.
Ipak, ove okolnosti također otvaraju šanse poput ubrzanja energetske diverzifikacije, digitalnih inovacija i regionalne integracije. Jačanje konkurentnosti i usklađivanje sa standardima EU može pomoći zemljama kandidatima da od trenutnih izazova stvore dugoročne koristi.
Nakon nedavnog NATO samita, evropske članice NATO-a obavezale su se da povećaju budžete za sigurnost do pet posto BDP-a. Ovo podrazumijeva ogromne investicije koje bi trebalo uskladiti s preporukama iz Draghijevog izvještaja o produbljenju unutrašnjeg tržišta i proširenju EU.
Pred nama je historijski trenutak koji može biti iskorišten samo ako lideri pokažu političku hrabrost.
Kako je podrška MMF-a – finansijska i tehnička – pomogla zemljama jugoistočne Evrope, posebno Bosni i Hercegovini, tokom nedavnih izazova?
MMF podržava zemlje jugoistočne Evrope kroz finansijsku pomoć, savjete o ekonomskim politikama, tehničku pomoć i ekonomski nadzor, a sve s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti, podrške reformama i podsticanja održivog i inkluzivnog rasta.
U slučaju Bosne i Hercegovine, ta podrška uključivala je Prošireni aranžman (EFF) odobren 2016. godine, nakon niza stand-by aranžmana koji datiraju još od 1998. godine. Tokom pandemije COVID-19, BiH je 2020. godine dobila hitnu pomoć kroz Instrument za brzo finansiranje (RFI), kako bi se ublažile ekonomske posljedice krize.
U okviru godišnjih konsultacija iz člana IV, MMF procjenjuje fiskalne, monetarne, finansijske i strukturne politike BiH, identificira rizike i daje preporuke. BiH je također veliki korisnik tehničke pomoći MMF-a, posebno u oblastima poreske politike i upravljanja prihodima, javnih finansija, centralnog bankarstva, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT), makroekonomskog modeliranja i statistike.
Bloomberg
MMF trenutno provodi Misiju po članu IV u Bosni i Hercegovini. Koji su glavni fokusni pravci ove revizije i kako ona može pomoći u usmjeravanju ekonomske politike zemlje?
Kao i obično, misija je procijenila makroekonomsku situaciju, projekcije i ključne pravce politike uključujući javne finansije, monetarni i finansijski sektor te strukturne reforme. Uprkos kontinuiranim domaćim i vanjskim izazovima, ekonomija BiH pokazala je otpornost.
Ono što je misija preporučila jeste da se u 2025. izbjegavaju mjere koje bi povećale budžetski deficit, te da se od 2026. započne fiskalna konsolidacija temeljena na rashodima. Također je naglašena važnost izgradnje fiskalnih rezervi i povećanja potencijala za rast, što zahtijeva reforme fiskalnih pravila, upravljanja javnim poduzećima, efikasnosti javnih investicija, upravljanja fiskalnim rizicima i bolje ciljane socijalne pomoći.
Misija je također potvrdila podršku nezavisnosti Centralne banke BiH, čija je valutna politika ključna za makroekonomsku stabilnost već skoro tri decenije. Također su date preporuke za politike u finansijskom sektoru, a pohvaljeni su napori vlasti na integraciji BiH u jedinstveni prostor plaćanja u eurima (SEPA), što će smanjiti troškove transakcija i podstaći ekonomsku integraciju.
Treba naglasiti da su vlasti ohrabrene da ubrzaju reforme u energetskom sektoru i pripreme se za mehanizam EU za prekogranično ugljenično prilagođavanje (CBAM), uz nastavak reformi tržišta rada, upravljanja i digitalne transformacije. Za više detalja, preporučujemo da se pročita završna izjava misije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...