Spor oko obračuna PDV-a na transakcije platnim karticama dodatno opterećuje sektor bankarstva u BiH, s obzirom na to da ukupna potraživanja UIO sada dosežu procijenjenih 100 miliona KM, a presude sudova do sada idu u prilog bankama. Pitanje zakonitosti razreza PDV-a ostaje ključno i moglo bi imati dugoročne posljedice po poslovanje domaćih i stranih banaka u zemlji.
Banke u BiH smatraju da obračunavanje PDV-a na usluge plaćanja karticama predstavlja retroaktivnu promjenu tretmana usluga koja nije bila predviđena zakonima i važećim pravilnicima. Upravni sporovi pred Sudom BiH ključni su jer bi njihovo rješenje moglo potvrditi ili osporiti pravo UIO na ovakav način oporezivanja. Iz Suda BiH je za Bloomberg Adriju potvrđeno da je u ovom trenutku aktivno 18 upravnih sporova koje banke vode protiv UIO. Konačne presude još nisu donesene, ali se, prema raspoloživim informacijama, očekuje da će banke dobiti spor i da će rješenja UIO biti poništena kao nezakonita.
UIO je, na osnovu izdatih rješenja, pokrenuo i prekršajne postupke protiv banaka i njihovih odgovornih osoba. Međutim, nadležni sudovi su u svim do sada pokrenutim slučajevima pravomoćno obustavili postupke, potvrdivši da ne postoji prekršajna odgovornost banaka i njihovih rukovodilaca.
Utjecaj globalnih faktora na domaće tržište
Vanjski faktori, poput privremene administrativne blokade u SAD-u, pokazuju kako političke odluke u inozemstvu mogu direktno ili indirektno utjecati na poslovanje u BiH. Naime, posljedice administrativne blokade u SAD-u osjete se i u našoj zemlji. Ambasada SAD-a u BiH saopćila je da zbog privremenog prekida finansiranja profili na društvenim mrežama neće biti redovno ažurirani, osim hitnih objava vezanih za sigurnost i bezbjednost. Postojeći termini za izdavanje viza i pasoša nastavit će se u mjeri u kojoj to okolnosti dopuste.
Sarajevo (Vlada Kantona Sarajevo)
Američka vlada je privremeno obustavila rad nakon što republikanci i demokrate nisu postigli dogovor o privremenom finansiranju, što je dovelo do slanja stotina hiljada zaposlenih na prisilni dopust i gubitka od oko 400 miliona dolara dnevno u neisplaćenim naknadama. Ova situacija ukazuje na to kako vanjski politički i administrativni faktori mogu direktno ili indirektno utjecati na poslovanje u BiH, posebno u sektorima koji zavise od međunarodnih usluga i saradnje.
U kontekstu domaćih investicija, razvoj trgovačkih centara u BiH i regiji pokazuje da zemlje poput Hrvatske i Slovenije dosežu zasićenje tržišta, dok Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija još nadoknađuju zaostatak.
Bosna i Hercegovina danas ima oko 80 trgovačkih centara različitih veličina. Još 2011. znatno je zaostajala jer nije imala nijedan veliki centar po svjetskim standardima, ali se situacija u posljednjih 10 godina promijenila. Trgovački centri u zemlji i dalje nude atraktivne prinose za investitore, uz premije za rizik i likvidnost koje nadmašuju standarde u uređenim tržištima regije.
Primjeri novih projekata uključuju Supernova Grude od približno 15.000 m², dok regija bilježi trend prema manjim, fleksibilnim formatima izvan glavnih metropola.
S druge strane, osiguravajuća društva raspolažu značajnim kapitalom, ali njihov potencijal za finansiranje razvoja ostaje nedovoljno iskorišten. Umjesto da budu generatori rasta kroz ulaganja u infrastrukturu, zelenu tranziciju i inovacije, ona uglavnom ostaju konzervativni čuvari kapitala, usmjeravajući sredstva u depozite i državne obveznice.
Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2025) održat će se u Banjoj Luci 15. i 16. oktobra, a organizator je Udruženje društva za osiguranje Privredne komore RS. Predavanja i paneli će, pored razmatranja investicionih mogućnosti i ograničenja, biti posvećeni stanju na tržištu osiguranja, prilagođavanju prodajne mreže novim uslovima na tržištu, inoviranju kriterija za obradu šteta u autoosiguranju, kao i efektima digitalizacije u autoodgovornosti.
Istovremeno, BiH nastavlja balansirati svoje ekonomske odnose s Poljskom, koja se od ulaska u EU 2004. godine nametnula kao magnet za strane investicije i motor rasta evropske ekonomije. Poljska danas simbolizira uspješan ekonomski zamah u regiji, što BiH postavlja pred pitanje – može li Poljska postati novi ekonomski uzor ili partner za bh. tržište?
Depositphotos
U prva tri mjeseca 2025. godine trgovinski deficit BiH s Poljskom iznosio je oko 180 miliona KM, što je blagi rast u odnosu na isti period prošle godine. Poljska se nalazi među deset zemalja s najvećim minusom u vanjskoj trgovini BiH, s udjelom od gotovo šest posto u ukupnom deficitu.
Analiza vanjskotrgovinske razmjene pokazuje da Poljska nije među deset najznačajnijih destinacija bh. izvoza, dok je redovno među vodećim zemljama po uvozu u BiH. Izvoz u Poljsku u periodu od januara do augusta 2025. dostigao je 149.323.851 KM, dok je uvoz u istom periodu iznosio 615,3 miliona KM.
CBAM i GDPR: novi standardi za bh. privredu
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje cijena ugljika (CBAM) od januara 2026. ulazi u novu fazu primjene. EU je kroz "Omnibus" paket pojednostavila pravila uvoza i smanjila birokratski teret, posebno za male uvoznike. Privredna društva čiji uvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om ne prelazi 50 tona godišnje bit će izuzeta, što praktično oslobađa oko 90 posto uvoznika.
Izmjene uključuju i dozvolu uvoza dok traje registracija uvoznika, pojednostavljenja u prikupljanju podataka i izračunu emisija, te prilagodbe u sistemu sankcija. Za BiH je potvrđeno da CBAM počinje 1. januara 2026., uključujući i obavezu kupovine certifikata za emisije. Privrednici upozoravaju da će mehanizam posebno utjecati na sektore koji najviše izvoze u EU.
Primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, koji donosi najveće promjene u ovoj oblasti u posljednjih deset godina u Bosni i Hercegovini (BiH) počinje 4. oktobra 2025. Zakon usklađuje BiH s evropskim propisima poput GDPR-a i Policijske direktive te građanima garantira veća prava nad vlastitim podacima, od lakšeg pristupa i informiranja, do prava na brisanje podataka i obavještavanja u slučaju povrede. Za kompanije to znači novi nivo odgovornosti imenovanja službenika za zaštitu podataka, ali i visoke novčane kazne koje mogu dosegnuti do 40 miliona KM. Najveći teret, poručuju stručnjaci, snosit će privredna društva koja obrađuju veliki broj, posebno osjetljivih, podataka.
S jedne strane, kapital u regiji ostaje nedovoljno iskorišten za razvoj, dok s druge strane globalne promjene redefiniraju i kriterije održivog investiranja. Rat u Evropi i energetske krize promijenili su pravila održivog ulaganja. Nekada je bilo nezamislivo da fond s ESG oznakom ulaže u proizvođače oružja, a danas je upravo to nova realnost sve većeg broja evropskih portfelja.
Inovacije u sportu
U svijetu sporta, inovacije prate sličan trend transformacija. UEFA reformira proces konkursa za prijenos prava za svoje najvažnije takmičenje Ligu prvaka, dijelom zbog nastojanja evropske nogometne krovne organizacije da poveća privlačnost za streaming servise poput Amazona i Netflixa.
Prema anonimnom izvoru, televizijske kuće i streaming servisi sada će moći licitirati za prava u više tržišta istovremeno.
Depositphotos
Uloga sudaca u sportu prolazi kroz najveću transformaciju u modernoj historiji. Napredak umjetne inteligencije i praćenja podataka već nameće pitanje hoće li tehnologija, i kada, potpuno istisnuti "djelitelje pravde" s terena? Tenis je već eliminirao linijske suce uz elektronički line-calling na ATP Touru i Wimbledonu 2025. Nogomet ubrzano prelazi na poluautomatizirane ofsajd odluke (SAOT) i već godinama koristi gol-linijsku tehnologiju. Bejzbol od 2026. uvodi "robot umpires" za strike/ball pozive, ali uz zadržavanje glavnog suca. Kratki rok donosi mjerljivo smanjenje intervencija i brže odluke, dok dugi rok mijenja opis posla. Potpuna eliminacija sudačke profesije ostaje rijetkost, a ne pravilo.
.webp){kind=icon}
