Osiguravajuća društva između pasivnih čuvara kapitala i pokretača investicija

Osiguravajuća društva u regionu raspolažu značajnim kapitalom, ali taj potencijal nije dovoljno iskorišten kada je riječ o investiranju u razvojne projekte. Umjesto da budu generatori rasta kroz ulaganja u infrastrukturu, zelenu tranziciju i inovacije, ona uglavnom ostaju konzervativni čuvari kapitala, usmjeravajući sredstva u depozite i državne obveznice.

Mladenka Balaban, redovna profesorica na Beogradskoj Bankarskoj Akademiji - Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije, istakla je da su društva za osiguranje u regionu, čija je osnovna funkcija zaštita i očuvanje kapitala osiguranika, trenutno više pasivni čuvari kapitala.

"Društva za osiguranje imaju kapacitet da postanu aktivni pokretači investicija - posebno u zelenoj ekonomiji, infrastrukturi i inovacijama. Portfelji su im dominantno uloženi u državne obveznice, depozite i niskorizične hartije - što obezbjeđuje sigurnost i likvidnost, ali ne doprinosi značajno ekonomskom rastu", istakla je Balaban za Bloomberg Adriju.

Kako da se to promijeni, da li je kapital kojim raspolažu osiguravajuća društva adekvatno iskorišten i koja regulatorna ograničenja treba preispitati, pitanja su na koja će odgovor ponuditi stručnjaci na četvrtoj konferenciji Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2025) gdje će profesorica Balaban moderirati panel na temu "Investicioni potencijal i mogućnost ulaganja društava za osiguranje".

Ona dodaje da u jugoistočnoj Evropi društva za osiguranje još uvijek imaju konzervativnu strukturu ulaganja, odnosno preko 70 odsto sredstava u državnim obveznicama ili depozitima. Međutim, s rastućim potrebama za infrastrukturnim i energetskim investicijama, poručila je, ova društva mogu postati jedan od glavnih generatora kapitala za razvoj.

Mladenka Balaban (DORS)

 

Apetiti za ulaganje u korporativne obveznice umjereni

Dragana Garača, direktorica Brokersko-dilerskog društva (BDD) "Monet broker" Banja Luka je istakla da osiguravajuća društva većinu likvidnih sredstava tradicionalno drže u bankama, dok je interes za tržište kapitala umjeren i najčešće usmjeren na sigurne instrumente poput državnih obveznica.

"Apetiti za ulaganje u korporativne obveznice su umjereni, dok interesovanja za rizičnije investicije, uključujući akcije i regionalne ili globalne fondove, gotovo da nema", rekla je za Bloomberg Adriju Garača, koja će biti učesnica na prvom panelu pomenute konferencije.

Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj pri ulaganju u tržišta kapitala suočavaju se s nekoliko ključnih prepreka, a Garača je naglasila da je ključan faktor u svim djelatnostima edukovan i kvalitetan kadar, pa tako i u industriji osiguranja.

"Pored toga, domaće tržište je plitko i nedovoljno likvidno za potrebe osiguravajućih društava, što otežava diverzifikaciju portfelja i ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa s obzirom na nivo rizika ulaganja. Faktor na koji promptno možemo da utičemo su regulatorna ograničenja i strogi limiti ulaganja u određene instrumente, dok neki instrumenti uopšte nisu prepoznati kroz legislativu koja se odnosi na osiguravajuća društva", kazala je Garača.

Dragana Garača (DORS)

 

Svi navedeni faktori, dodala je Garača, dovode do činjenice da se investiciona politika ne razvija potrebnom brzinom, te da kapital društva za osiguranje nije adekvatno uposlen.

"Kada je riječ o regionalnim i globalnim tržištima, problem predstavljaju valutni rizici, složene administrativne procedure u slučaju da osiguravajuća društva samostalno nastupaju, u svoje ime i za svoj račun, na međunarodnom tržištu, kao i nedostatak edukovanog kadra za upravljanje kompleksnim portfeljima", zaključila je Garača.

DORS 2025 održaće se u Banjoj Luci 15. i 16. oktobra, a organizator je Udruženje društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske. Predavanja i paneli će, pored razmatranja investicionih mogućnosti i ograničenja, biti posvećeni stanju na tržištu osiguranja, prilagođavanju prodajne mreže novim uslovima na tržištu, inoviranju kriterijuma za obradu šteta u autoosiguranju, kao i efektima digitalizacije u autoodgovornosti.