ESG – šansa za nove proizvode i veći profit osiguravajućeg sektora

ESG (Environmental, Social and Governance) kriterijumi predstavljaju potencijal za osiguravajuća društva, ali zahtijevaju pažnju i podršku u primjeni. ESG je ispravan put, a ako i napravimo pogrešan korak, idemo u ispravnom smjeru, smatra profesor dr. Edin Glogić iz revizorske kuće Grant Thornton Bosna i Hercegovina.

"Uvođenjem ESG kriterijuma u poslovanje, osiguravajuća društva mogu dobiti priliku za kreiranje novih proizvoda i povećanje profita", poručio je Glogić.

Šta osiguravajući sektor treba da zna o ESG-u

ESG su tri grupe kriterijuma koje čine koncept baziran na održivosti, a do kojeg smo došli nakon prelaska s linearne na cirkularnu ekonomiju.

Organizacije bi trebale, bez obzira na to da li su to osiguravajuća društva, banke ili privredna društva, inkorporirati kriterijume koji proizilaze iz ESG-a u svoje poslovanje i poslovati na principima održivosti. Zašto?

Glogić odgovara da finansijski pokazatelji danas nisu dovoljni kada je riječ o procjeni, prije svega, rizika, planiranja, upravljanja preduzećima..., već da je potrebno sagledati i okoliš (E), društvo (S) i korporativno upravljanje (G).

Što se tiče okoliša (grupa kriterijuma E), tu se prvenstveno misli na smanjenje emisije ugljen-dioksida, na upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikost, odnosno kako bi jedna organizacija generalno trebala da bude u interakciji s onim što je okružuje.

Kriterijumi S odnose se na društvo i govore o tome kako bi trebalo uspostaviti prava zaposlenih, odnos prema zajednici, radne uslove. "Danas imamo puno raznolikosti i izazova koje nismo imali u prethodnom periodu. Banalan primjer je da smo do prije 20-30 godina imali opciju da se osoba izjasni da li je muško ili žensko, a danas imamo više opcija", pojašnjava Glogić.

Što se tiče korporativnog upravljanja (G grupa kriterijuma), ono se tiče transparentnosti upravljanja kompanijom, etičnosti, smanjenja korupcije i drugih neetičnosti u poslovanju...

Sve navedeno otvara mogućnost nastanka mnogobrojnih rizika, a Glogić potencira da se upravo osiguravajuća društva bave rizicima i treba da budu spremna da upravljaju svakim novim rizikom.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Zašto je važno inkorporirati ESG kriterijume u poslovanje, prednosti i rizici

ESG faktori postaju ključni u donošenju investicionih odluka i investitori različito gledaju na one koji su primijenili ESG i one koji nisu.

Glogić je nedavno na panelu Stanje i perspektive primjene ESG kriterijuma na tržištu osiguranja, u okviru konferencije DORS 2024, govorio o svim prednostima i rizicima primjene ESG kriterijuma.

Potencijalne koristi primjene ESG kod osiguravajućih društava su poboljšana reputacija, finansijska stabilnost i regulatorne prednosti.

"Ako osiguravajuća društva posluju na principima održivosti i primjenjuju te kriterijume u poslovanju te o tome sačinjavaju nefinansijske izvještaje, time poboljšavaju svoju reputaciju jer jačaju povjerenje klijenata i investitora. Svaki investitor će, ako vidi da kompanija upravlja i takvim rizicima, steći veće povjerenje, a posljedično će lakše donijeti odluku da investira u takvu organizaciju", istakao je Glogić.

Što se tiče finansijske stabilnosti, za osiguravajuća društva je bitno smanjenje dugoročnih troškova koji se mogu pojaviti, zato što ESG kriterijumi zagovaraju konstantnu procjenu i analizu svih rizika kojima onda jednostavnije upravljaju.

"Nikada ne možemo eliminisati sve rizike, ali svakako ih možemo svesti na minimalan nivo, bar zadovoljavajući. Ako smo to uradili, onda smo povećali otpornost organizacije na štetne događaje koji se mogu desiti", naglasio je Glogić.

 

 

Regulatorne prednosti odnose se na usklađivanje s propisima, iako u BiH ne postoji jasna regulativa za ESG. Kada usklađivanje s ESG kriterijumima bude zakonska obaveza, oni koji ih već primjenjuju biće u prednosti i ispred konkurencije koja nije na vrijeme reagovala.

Potencijalni rizici primjene ESG kriterijuma su, prema Glogiću, visoki troškovi, jer su u određenim oblastima potrebne značajne investicije da bi se prešlo na "čista" rješenja i sredstva za rad. Tu je pitanje i kompleksnosti mjerenja, pošto nije riječ o finansijskim parametrima, već nefinansijskim, te je jako nezgodno mjeriti napredak, ako ne postoje prethodni podaci.

Izazov je i ograničenost resursa za mnogo industrija, ali je ovaj rizik manji za osiguravajuća društva jer je to grana koja je poprilično uređena i gdje su informacije lakše dostupne nego u drugim sektorima.

Edin Glogić (Udruženje društava za osiguranje RS)

ESG izazov i za revizore

S obzirom na to da dolazi iz revizorske kuće, Glogić se osvrnuo i na ulogu revizora u primjeni ESG kriterijuma, koju je ocijenio značajnom.

"Kao i kod finansijskih izvještaja, značajno je da potvrdimo vjerodostojnost nefinansijskih izvještaja, da damo dodatno kredibilitet onome što firme rade i o čemu izvještavaju. Evidentno je da revizori moraju imati drugačija znanja od onih koja su do sada imali i da moraju unaprijediti ta znanja", ističe Glogić i dodaje da za revizijsku profesiju to neće biti problem zato što kontinuirano uče i prinuđenu su da, ako hoće da odgovore adekvatno na sve zahtjeve, kontinuirano unapređuju svoja znanja.

Uticaj ESG faktora na profitabilnost

Integracija ESG faktora u dugoročno finansijsko planiranje, odnosno njihov uticaj na profitabilnost i likvidnost je jako značajna.

"Svaka organizacija treba da ostvari planirani profit i da stabilno posluje, a to može samo ako analizira sve rizike koji mogu doprinijeti ili poljuljati stabilno poslovanje. Osiguravajuća društva koja odluče da počnu poslovati na principima održivosti moraju to da postave kao ciljeve kroz svoju strategiju, a onda da vrše budžetiranje i kako ići ka realizaciji ciljeva", poručuje Glogić.

Tu se fokus dalje stavlja na zelene investicije koje smanjuju troškove, poboljšavaju reputaciju osiguravajućeg društva, a ne smijemo zaboraviti klimatske promjene za koje smo nedavno bili svjedoci kakve posljedice mogu proizvesti. "Vremenske nepogode nose rizike i mogu preko noći uništiti društva koja imaju fantastične finansijske performanse i napraviti krah za takve kompanije", naglašava Glogić.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Na kraju postoje i izazovi implementacije ESG kriterijuma, a među prvima je otpor zaposlenika kod novih stvari, a zatim je tu izazov obezbjeđivanja dodatnih investicija, nejasna regulativa za ovu oblast, promjena strategije poslovanja društva...

Prednosti koje na kraju dobijaju društva koja primijene ESG kriterijume su povećano povjerenje investitora i lakše pribavljanje kapitala. Već imamo prakse da su velike korporacije isključive i neće da rade s onima koji ne rade po ESG-u. Glogić ponavlja da ESG otvara vrata osiguravajućim društvima i da uvedu nove proizvode u svoju ponudu, kreirane na osnovu ESG rizika.

Negativni efekti koje će osjetiti oni koji se na vrijeme ne okrenu ESG-u su, prije svega, povećana cijena pozajmljenog kapitala.