Mehanizam za prekogranično prilagođavanje cijena ugljika (CBAM) od januara 2026. godine ulazi u novu fazu primjene, a Evropska unija uvodi ključne novine koje pojednostavljuju pravila uvoza i smanjuju birokratski teret za male uvoznike. CBAM uvodi trošak ugljika na uvoz robe iz sektora s visokim emisijama, a to se posebno odnosi na sektore željeza i čelika, aluminija, cementa, gnojiva, električne energije i vodika, koji su navedeni u Aneksu I CBAM Uredbe prema CN kodovima.
Novi paket izmjena, u okviru "Omnibus" paketa, ima za cilj jačanje konkurentnosti i podsticanja dodatnih investicija te stvaranje povoljnijih uslova za ostvarivanje ciljeva Evropskog zelenog plana.
Ključna pojednostavljenja i olakšice
U okviru "Omnibus" paketa predviđene su i olakšice za uvoz proizvoda koji potpadaju pod CBAM, sa čim se smanjuje i administrativni teret. Ovo se posebno odnosi na male uvoznike, uvođenjem izuzeća s minimalnim pragom: privredna društva čiji uvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om ne prelazi 50 tona godišnje neće morati plaćati CBAM. Prema podacima EU, ovo omogućava prikupljanje približno 99 posto emisija, dok bi oko 90 posto uvoznika u EU praktično bilo izuzeto.
Depositphotos
Dodatno, izmijenjenom uredbom omogućit će se i izbjegavanje bilo kakvih poremećaja za uvoznike početkom 2026., dok čekaju registraciju u okviru CBAM-a. Uvoz robe u okviru CBAM-a bit će dopušten, uz ispunjavanje nekoliko uslova, do formalne registracije uvoznika. Među ostalim ključnim izmjenama su i pojednostavljenja postupaka prikupljanja podataka, izračuna emisija, ovlasti i verifikacije, te prilagodbe u sistemu sankcija i pravima indirektnih carinskih zastupnika.
Ova regulatorna revizija dio je šire strategije pojednostavljenja zakonodavstva EU-a, potaknuta preporukama iz izvještaja Enrica Lette o jačanju unutarnjeg tržišta i izvještaja Marija Draghija o budućnosti evropske konkurentnosti.
Neke od obaveza koje i dalje ostaju iste jesu da kupovina i predaja CBAM certifikata za emisije robe počinje od 1. januara 2026., da su sektori poput čelika, aluminija, cementa, đubriva i električne energije i dalje obuhvaćeni CBAM-om, ali i da uvoznici moraju pratiti da ne prekorače prag od 50 tona kako bi ostali oslobođeni, dok električna energija i vodik nisu obuhvaćeni de minimis izuzetkom.
Mehanizam za ugljično prilagođavanje na granicama EU stupio je na snagu 1. oktobra 2023. godine. Tokom prijelazne faze, kompanije iz zemalja koje izvoze određenu robu u EU, poput čelika, cementa, đubriva, aluminija i električne energije, moraju podnositi kvartalne izvještaje o emisijama ugljendioksida (CO₂) u određenim kategorijama proizvoda. Ova faza ne uključuje finansijska plaćanja, ali je obavezna.
Utjecaj na BiH
Što se tiče BiH, u javnosti se u nekoliko navrata spominjalo moguće odgađanje primjene CBAM-a, ali su iz EU jasni - puna primjena CBAM-a, uključujući i finansijsku obavezu kupovine CBAM certifikata za pokriće stvarnih emisija CO₂, počinje 1. januara 2026. godine.
Privrednici u BiH izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih utjecaja mehanizma na domaću privredu, naročito u sektorima koji najviše izvoze u EU. Zabrinuti su kako će CBAM imati negativne utjecaje. Tako je na konferenciji "Priprema industrije u vezi s primjenom Uredbe o prekograničnom prilagođavanju cijene ugljika - ključna pitanja, zahtjevi, obaveze" u Sarajevu istaknuto da će CBAM imati značajan utjecaj na bh. privredu jer su pogođene grane koje najviše izvoze u EU, izvijestila je Fena.
Sa sastanka u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (Fena)
Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović navela je da bi utjecaj CBAM-a na cijene bh. proizvoda koji se izvoze u EU mogao biti poskupljenje do 20 posto, u zavisnosti od proizvoda. Podsjetila je da od 1. januara 2026. počinje obavezno podnošenje izvještaja i kalkulacije emisije CO2, ali da još uvijek postoji dosta nepoznanica u samoj direktivi i očekuju se određene izmjene u narednih mjesec dana.
Lalović je naglasila da institucije u BiH moraju poduzeti određene korake kako bi olakšale privatnom sektoru, koji istovremeno nastoji da "ozelenjava" svoje poslovne modele kako bi povećao konkurentnost. Generalni direktor Lukavac Cementa Stjepan Kumrić istakao je da njihove procjene pokazuju porast cijena proizvoda od dva do šest posto, što kratkoročno ne mogu izbjeći, ali mogu raditi na smanjenju svog karbonskog otiska. Dodao je da bi razvijanje proizvodnje alternativnih goriva i sirovina u BiH predstavljalo priliku za uvođenje novih tehnologija, novu industrijsku revoluciju i zapošljavanje, što bi donijelo korist za cijelo društvo.
.webp){kind=icon}
