Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u 2023. godini prvi put bankama u BiH obračunala i naplatila PDV na transakcije putem platnih kartica, koje su do tada tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena plaćanja PDV-a. Kako su mediji tada prenijeli, banke su tada uplatile 43 miliona KM dodatnog PDV-a. Plaćanja su nastavljena, kao i neslaganje banka oko tog tretmana i danas se procjenjuje da je spor oko PDV-a težak 100 miliona KM.
Osim toga, UIO je na osnovu izdatih rješenja pokrenuo i prekršajne postupke protiv banaka i njihovih odgovornih osoba. Međutim, dostupne informacije pokazuju da su nadležni sudovi u svim do sada pokrenutim slučajevima pravomoćno obustavili postupke, potvrdivši da ne postoji prekršajna odgovornost banaka i njihovih rukovodilaca. Sudovi su, saznajemo, prihvatili i argumente banaka i ocijenili da je samo postupanje UIO u vezi s razrezom poreza bilo neosnovano.
Upravni sporovi pred Sudom BiH
Trenutno, gotovo sve banke u BiH kojima je izrečena dodatna PDV obaveza vode upravne sporove protiv UIO pred Sudom BiH. Tokom takvog postupka sud ispituje je li upravni akt donesen u skladu sa zakonom. Presude još nisu donesene, ali se, prema raspoloživim informacijama, očekuje da će banke dobiti spor i da će rješenja UIO biti poništena kao nezakonita.
Iz Suda BiH su za Bloomberg Adriju potvrdili da je trenutno aktivno 18 predmeta, odnosno upravnih sporova koje su banke iz BiH pokrenule protiv UIO. Prema njihovim informacijama, radi se o sljedećim bankama: Addiko Bank d.d. Sarajevo, Asa banka d.d. Sarajevo, Atos Bank, Poštanska štedionica a.d. Banja Luka, Bosna Bank International d.d. Sarajevo, Intesa Sanpaolo banka dd BiH Sarajevo, MF Banka a.d. Banja Luka, NLB banka ad Banja Luka, NLB Banka dd Sarajevo, Nova banka ad Banja Luka, ProCredit bank d.d. Sarajevo, Sparkasse Bank, UniCredit bank ad Banja Luka, UniCredit bank d.d. Mostar i Ziraatbank BH d.d.
Prema dostupnim saznanjima, ako bi postupanje UIO ipak bilo prihvaćeno kao zakonito, stranim vlasnicima banaka na raspolaganju stoji i mogućnost pokretanja međunarodnih arbitražnih postupaka.
Depositphotos
Pravni stručnjaci podsjećaju da lokalni propisi obavezuju UIO da pri oporezivanju PDV-a primijeni standarde Evropske unije, koji idu u prilog stavovima banaka o neoporezivosti usluga Visa i MasterCard. Nasuprot tome, UIO se poziva na presedane iz prakse evropskih sudova za koje banke i eksperti tvrde da nisu povezani s pitanjem PDV oporezivanja ovih usluga.
Prema procjeni upućenih, ovakvo postupanje UIO narušava osnovni princip pravne sigurnosti na lokalnom tržištu, osobito sigurnosti investicija i održivosti poslovanja. Pravna neizvjesnost dodatno je naglašena činjenicom da su relevantni propisi u ovom dijelu jasni, primjenjivani godinama na isti način, te da je do promjene stava UIO došlo iznenada, bez pravnog utemeljenja i prethodne obavijesti.
Prema dostupnim informacijama, UIO je dugi niz godina kontrolirao obavezu plaćanja PDV-a kod banaka, uključujući i usluge inozemnih kartičarskih kuća MasterCard i Visa, koje su nužne za pružanje kartičnih usluga klijentima u BiH. Od donošenja Zakona o PDV-u (2005.) i drugih pratećih propisa, UIO nikada nije zahtijevao plaćanje PDV-a na ove usluge. U pojedinim slučajevima su davali i pisana obavještenja, poput onog iz 2019., po kojima usluge kartičnih kuća nisu PDV oporezive.
Tokom kontrola u 2023., UIO je naglo promijenio svoj stav bez prethodne obavijesti i naložio bankama plaćanje PDV-a na usluge kartičnih kuća, koje su nužne za obavljanje kartičnog prometa u BiH. Banke su, osim za buduće periode, morale platiti PDV i za prethodne godine, a u nekim slučajevima i za period do pet godina unazad, ovisno o posljednjoj izvršenoj kontroli, što je dovelo do različitog tretmana pojedinih banaka.
Ključno sporno pitanje je kvalifikacija usluga Visa i MasterCard. Prema stavu UIO, riječ je o tehničkim uslugama na koje se PDV treba obračunati, dok banke smatraju da je riječ o finansijskim uslugama oslobođenim PDV-a.
Član 25. Zakona o PDV-u jasno definira da se finansijskim uslugama oslobođenim oporezivanja smatraju i usluge povezane s obavljanjem platnog prometa. Kako su usluge kartičnih kuća nužne za funkcioniranje platnog prometa, banke smatraju da ih je potrebno tretirati upravo kao finansijske usluge oslobođene PDV-a.
Zakon o porezu na dodatu vrijednost Bosne i Hercegovine (Advokat Prnjavorac)
Šta kažu u Upravi za indirektno oporezivanje
Međutim, iz UIO su na naš upit kazali da je "bankama utvrđena obaveza obračuna i plaćanja PDV-a na usluge koje im pružaju kartične organizacije, kao što su Visa i MasterCard, kao i drugi operateri ili posrednici u sistemu pružanja ovih usluga bankama u BiH, gdje pružaoci usluga nemaju sjedište ili poreskog zastupnika u BiH".
Dalje navode da je tokom kontrole utvrđeno da se ne radi o finansijskim uslugama iz člana 25. Zakona o PDV-u, te da se zato na njih ne može primijeniti oslobađanje predviđeno istim članom. Umjesto toga, UIO se poziva na odredbe člana 13. u vezi sa članom 15. stav (2) tačka 4. ovog zakona. Prema tom tumačenju, primalac usluga, u ovom slučaju banka, obavezan je da obračuna i plati PDV u BiH.
Iz UIO su također potvrdili da su banke, kojima je utvrđen dodatni PDV po osnovu usluga kartičnih organizacija, uložile žalbe na prvostepena rješenja. Tokom maja 2024., kako navode, drugostepeni organ je okončao sve postupke po žalbama, potvrdivši rješenja prvostepenih organa. Bankama je, dodaju, ostavljena mogućnost pokretanja upravnog spora pred Sudom BiH, što je i naznačeno u pouci o pravnom lijeku koja je sastavni dio rješenja. Do sada, tvrde iz UIO, nisu zaprimili nijednu presudu po tužbama banaka podnesenim u ovim upravnim sporovima.
Depositphotos
Potvrdili su da banke i dalje plaćaju PDV na usluge koje im pružaju kartične organizacije sa sjedištem u inozemstvu, što je bio osnov dodatnog razreza obaveza u ranijim kontrolama.
Kako objašnjavaju, Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH propisano je da je cilj primjene ovog zakona jedinstveno provođenje indirektnih poreza na cijeloj teritoriji BiH. Shodno tome, UIO je jednako primijenio propise na sve banke registrirane u BiH, posebno kada je riječ o definiranju usluga koje banke primaju i pružaju, sa stanovišta Zakona o PDV-u.
Razlika između banaka, navode iz UIO, javlja se samo u visini utvrđenog razreza obaveza, koja zavisi od vrijednosti primljenih usluga od kartičnih organizacija i dužine kontroliranog perioda, što je povezano s tim koji je posljednji period bio obuhvaćen potpunom kontrolom.
Dodatno, UIO objašnjava da je svrstavanjem banaka u kategoriju velikih poreskih obveznika omogućio učestaliji poreski nadzor, s obzirom na složenost i dinamiku razvoja unutar djelatnosti, čime se smanjuju rizici nepravilnosti u primjeni propisa od ove kategorije poreskih obveznika.
"Predstavnici UIO su imali zajedničke sastanke s predstavnicima Udruženja banaka BiH, pored ostalog i o temi oporezivanja usluga kartičnih organizacija, a prethodno i o drugim pitanjima u vezi s kojim su postojale određene nejasnoće ili neslaganja", odgovorili su iz UIOBiH.
.webp){kind=icon}
