Nakon što su banke izgubile sporove pred Sudom BiH zbog dodatno razrezanog PDV-a na usluge Visa i MasterCard, slučaj bi mogao dobiti i međunarodnu dimenziju. Podsjetimo, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u 2023. godini prvi put bankama u BiH obračunala i naplatila PDV na transakcije putem platnih kartica, koje su do tada tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena plaćanja PDV-a. Banke su tada uplatile 43 miliona KM dodatnog PDV-a, a naplata je nastavljena i u narednom periodu, tako da se procjenjuje da ukupna vrijednost spora danas iznosi oko 100 miliona KM.
Zahtjevi za preispitivanje presuda
Advokat Branko Marić, koji zastupa većinu banaka u ovom sporu, najavljuje nastavak pravne borbe, uključujući mogućnost pokretanja investicione arbitraže u Washingtonu, uz ocjenu da su sudske presude ozbiljno narušile pravnu sigurnost u Bosni i Hercegovini.
"Protiv svih presuda banke su već uložile zahtjeve za preispitivanje i očekuju da će apelaciono vijeće Suda BiH detaljno razmotriti sve navode i dokaze, te donijeti odluke utemeljene na utvrđenim činjenicama i važećim propisima", navodi Marić. Ako ni ti postupci ne dovedu do drugačijeg ishoda, bankama ostaje mogućnost obraćanja Ustavnom sudu BiH, a potom i Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Čitaj više
Koje su posljedice za građane kod naplate PDV-a na kartične usluge
Retroaktivna naplata PDV-a na provizije kartičnih transakcija, koju je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) nametnula tokom kontrola u 2023. godini, izazvala je snažne reakcije bankarskog sektora, ali otvorila i niz pravnih i ekonomskih pitanja.
20.11.2025
Banke vs. UIO: Spor zbog plaćanja PDV-a na kartične transakcije težak 100 miliona KM
Uprava za indirektno oporezivanje BiH je 2023. godine prvi put bankama obračunala PDV na transakcije putem platnih kartica, što je izazvalo uplatu dodatnih 43 miliona KM. Banke, koje osporavaju ovu obavezu, vode upravne sporove protiv UIO pred Sudom BiH. Presude još nisu donesene, ali se očekuje da bi rješenja UIO mogla biti poništena kao nezakonita.
29.09.2025
Banke ratuju protiv UIO - presude koje mogu promijeniti obračun PDV-a
Spor oko obračuna PDV-a na transakcije platnim karticama dodatno opterećuje sektor bankarstva u BiH, s obzirom na to da ukupna potraživanja UIO sada dosežu procijenjenih 100 miliona KM, a presude sudova do sada idu u prilog bankama. Pitanje zakonitosti razreza PDV-a ostaje ključno i moglo bi imati dugoročne posljedice po poslovanje domaćih i stranih banaka u zemlji.
04.10.2025
Banke potražuju 100 miliona KM od UIO - 5 vijesti za danas
Bankarski sektor u BiH i UIO našli su se u sukobu teškom stotine miliona maraka. Prvi put u 2023., UIO je bankama obračunao i naplatio PDV na transakcije platnim karticama. Iako su banke tada uplatile 43 miliona KM, neslaganje se nastavilo, a danas se ukupna sporna vrijednost procjenjuje na čak 100 miliona KM.
30.09.2025
Bloomberg
Marić ističe da su banke od uvođenja PDV-a u BiH, pa sve do momenata kada je UIO pokrenuo ovu aktivnost, tretirale usluge Visa i MasterCarda kao neoporezive. "Odjednom, bez najave i promjene propisa ili činjenica, UIO je pokrenuo inspekcije u svim bankama i utvrdio dodatne PDV obaveze na te usluge", kaže Marić za Bloomberg Adriju.
Advokat upozorava da takvo postupanje direktno narušava pravnu sigurnost na tržištu.
"Nažalost, izgleda da je ovakvo postupanje prihvatljivo jedino UIO i Prvostepenom sudskom vijeću koje je donijelo nekoliko pomenutih presuda, dok u određenom broju postupaka još nije odlučilo", navodi Marić.
Udruženje banaka BiH, u ime svojih članica, ranije je tražilo zvanično mišljenje UIO, kojim je potvrđeno da usluge Visa i MasterCard nisu oporezive. Banke su se tokom upravnog spora protiv UIO pozivale na to mišljenje, ističući da je ono, po zakonu obavezujuće za UIO. Prema riječima advokata, UIO je priznao postojanje mišljenja, ali je tvrdio da nije dužan postupati po njemu jer ono nije obavezujuće.
Advokat smatra da je besmislen stav UIO da mišljenje važi samo za Udruženje banaka, a ne i za članice Udruženja, te pojašnjava da je "mišljenje traženo u ime banaka kako bi one mogle postupati u skladu sa stavom UIO, što su i činile".
Pošto je sama činjenica da se radi o obavezujućem pravnom mišljenju dovoljna da se konačni upravni akt smatra nezakonitim i kao takav poništi, Marić ističe da je sud bio dužan obrazložiti zbog čega smatra da ono nije obavezujuće.
"Nakon što je na ovo detaljno ukazano u tužbi, vijeće za upravne sporove je trebalo obrazložiti svoj stav i izjasniti se na argumente iznesene u tužbi, a ne da cijelo obrazloženje svede na sadržaj jedne rečenice i ignorira glavninu argumenata banaka", ističe Marić.
Marić podsjeća da je UIO ranije davao ista mišljenja i pojedinačnim bankama, a godinama nije tražio oporezivanje ovih usluga. On postavlja pitanje je li moguće preko noći promijeniti stav i retroaktivno naplatiti obaveze.
Glavni pravni argument banaka je član 25. Zakona o PDV-u, koji jasno propisuje da su sve finansijske usluge oslobođene plaćanja PDV-a. Usluge Visa i MasterCarda su neophodne za kartični platni promet, bez njih transakcije ne bi bile moguće. Stoga su, po zakonu, oslobođene PDV-a.
Takvo oslobađanje je nužno da bi cijeli sistem PDV oporezivanja mogao funkcionirati. Naime, teret PDV-a uvijek snosi krajnji korisnik, a to nije banka nego vlasnik kreditne kartice. Nesporno je, pojašnjava advokat, da banka pruža uslugu vlasniku kartice, a usluga se prema istoj zakonskoj odredbi smatra finansijskom uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a. Polazeći od toga, pošto je cijena usluge koju banka pruža vlasniku kartice (u koju je uključena cijena usluge Vise ili MasterCrada) oslobođena plaćanja PDV-a, po toj istoj zakonskoj odredbi i usluge Vise i MasterCarda moraju biti oslobođene plaćanja PDV-a.
Prema riječima advokata, umjesto takvog rješenja, koje je u skladu sa zakonom i zadovoljava sve principe PDV oporezivanja, UIO nameće potpuno nakaradno rješenje po kojem banke treba da snose teret PDV-a iako je očigledno da one nisu krajnji korisnici usluga Vise i MasterCrada.
UIO je, kaže dalje advokat, tokom upravnog postupka pokušao uvesti dodatne kriterije za oslobađanje od PDV-a koji nisu propisani zakonom, što prema njegovim riječima, predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava. Dalje navodi da je Prvostepeno vijeće fokus s primjene člana 25 Zakona skrenulo na diskusiju o tim dodatnim kriterijima, zanemarujući bitno pitanje jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti, odnosno jesu li sporne usluge povezane s platnim prometom.
Osnovna nezakonitost presuda, prema riječima advokata, leži u tome što vijeće nije utvrdilo jesu li uslovi za oslobođenje od PDV-a propisani zakonom ispunjeni, već je cijenilo jesu li ispunjeni izmišljeni kriteriji UIO. Banke su, ističe advokat, pružile jasne dokaze da su usluge Visa i MasterCard po svojoj prirodi finansijske usluge i da su povezane s platnim prometom.
Marić također napominje da je BiH prilikom uvođenja PDV sistema preuzela obavezu primjene standarda Evropske unije. Banke su se u sporu pozivale na praksu Evropskog suda i propise EU, ali je UIO u početku odbacivao evropsku praksu, da bi kasnije selektivno prihvatio jednu presudu koja se, navodi advokat, uopće ne odnosi na usluge Visa i MasterCard.
Sud BiH, tvrdi advokat, nekritički je prihvatio argumente UIO, ignorirajući brojne presude Evropskog suda i nacionalnih sudova država članica EU koje potvrđuju oslobađanje PDV-a na usluge povezane s kartičnim platnim prometom.
"Prvostepeno vijeće je u svojim presudama jednostavno u potpunosti zanemarilo stavove Evropskog suda, kao i nacionalnih sudova evropskih zemalja, koje su prezentirale banke, te je jedino prihvatilo obrazloženje UIO u odnosu na jedinu presudu koju su prezentirali. U suštini, ako se uporedi obrazloženje dato u odgovoru na tužbu UIO, s obrazloženjem prvostepene presude, postavlja se pitanje je li se Prvostepeno vijeće ovom materijom uopće bavilo, ako je jednostavno prepisalo obrazloženje koje je dao UIO", kaže advokat, ističući da argumenti banaka uopće nisu uzeti u razmatranje.
Advokat podsjeća da su banke u svojim tužbama isticale kako je nepoznato na osnovu čega UIO u konačnom upravnom aktu zaključuje da se predmetne usluge u velikoj većini država članica EU posmatraju na isti način, odnosno da se tretiraju oporezivim uslugama.
"Umjesto da cijeni ove razloge tužbe i utvrdi jesu li ove usluge oporezive po lokalnom pravu, kao i u EU ili ne, vijeće za upravne sporove ni u ovom slučaju ne prihvata argumente banaka", navodi advokat. Prema njegovim riječima, netačna je tvrdnja da su usluge Visa i MastarCard oporezive u većini zemalja, te se, navodi, od Prvostepenog vijeća u najmanju ruku očekivalo da obrazloži na koji način je došlo do ovakvog zaključka.
"Ostaje nejasno kako je moguće ovakvo nešto konstatirati nakon brojnih materijala, presuda i mišljenja o praksama unutar EU i šire, koje je tužitelj priložio u okviru svoje tužbe", tvrdi advokat.
Šta su utvrdili vještaci
On navodi i da su banke angažovale nezavisne vanjske stručnjake, kao i sudske vještake finansijske struke, koji su u svojim nalazima detaljno pojasnili način funkcioniranja kartičnog platnog prometa. Dodatno, kartične kuće su dostavile vlastita pojašnjenja, kojima su potvrdile navode banaka.
"Stručnjaci i vještaci su detaljno objasnili mehanizam kartičnog platnog prometa i, s obzirom na karakter usluga koje pružaju Visa i MasterCard, zaključili da se radi o finansijskim uslugama. Kako ovaj nalaz očigledno ne odgovara UIO, u konačnom upravnom aktu je potpuno proizvoljno, i bez ikakvog obrazloženja, navedeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, te da su njihovi nalazi zbog toga neprihvatljivi", kaže Marić.
Tokom upravnog i sudskog postupka upravnog spora ukazano je na to da Visa i MasterCard u kartičnom platnom prometu vrše onu istu ulogu koju Centralna banka BiH vrši prilikom obavljanja unutrašnjeg platnog prometa. Prema tvrdnjama advokata, one provode sve one korake koje provodi i Centralna banka BiH prilikom obavljanja unutarnjeg platnog prometa, ali nikome ne bi palo na pamet da te usluge tretira na način kao što to radi tuženi, niti da tvrdi da Centralna banka BiH nije finansijska institucija, odnosno da ne pruža finansijske usluge u unutarnjem platnom prometu.
"Umjesto da postupi u skladu sa zakonom i da razmotri ove navode, vijeće za upravne sporove prelazi preko njih kao da ne postoje", ističe advokat. Dodao je i da je nejasno kako je Vijeće utvrdilo da Visa i MasterCard pružaju usluge "obrade", a ne usluge plaćanja, iako su, tvrdi, dostavili mnoštvo dokaza.
Depositphotos
Marić ističe da su ovakve presude Prvostepenog vijeća Suda BiH kreirale potpuno apsurdnu situaciju. Naime, UIO je protiv banaka i njihovih odgovornih osoba pokrenuo prekršajne postupke, ali su svi ti postupci obustavljeni pošto je sud utvrdio ne samo da ne postoji njihova prekršajna odgovornost, nego i da u skladu sa članom 25 Zakona o PDV-u ne postoji obaveza banaka na plaćanje PDV-a.
Iako su odluke u prekršajnim postupcima donesene i postale pravomoćne prije presuda Suda BiH, te iako je o tome Sud BiH obaviješten, navodi advokat, taj sud je donio potpuno kontradiktorne presude. Prema riječima advokata, to je potpuno nedopustivo i prema Ustavu BiH se smatra povredom prava na pravično suđenje.
"Potpuno je neprihvatljivo da UIO ograničava prava poreznih obveznika tvrdeći da odredbe o oslobađanju od PDV-a treba tumačiti restriktivno. Odredbe zakona o PDV-u ne predstavljaju monopol UIO. Sistem PDV oporezivanja nije nikakav patent UIO, nego je osmišljen u Evropi kao cjeloviti sistem koji se mora u potpunosti poštovati da bi mogao funkcionirati. Ako Zakon o PDV-u propisuje šta su finansijske usluge i da su one oslobođene plaćanja, onda to znači da zakon garantira pružateljima tih usluga da na njih nisu dužni plaćati PDV. Zakon važi ne samo za porezne obveznike nego i za UIO, te bi on, umjesto da postupa na opisani način, trebalo da poštuje prava koja zakon garantira poreznim obveznicima, a ne da svojim nezakonitim postupanjem podriva osnovne principe PDV oporezivanja i direktno narušava pravnu sigurnost privrednim subjektima", zaključuje advokat.
Džidić: Usluge kartičnih kuća su finansijske i ne podliježu PDV-u
Ante Džidić, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i partner u konsultantskoj kući Prime Consulting s dugogodišnjim iskustvom rada u oblasti indirektnih poreza, na LinkedInu je pojasnio da su davanja i obrada podataka nesporno dio usluga kartičnih kuća, ali da je njihova ukupna, jedinstvena funkcija – finansijska usluga.
To je u skladu i s judikaturom Evropskog suda pravde, tvrdi Džidić, te dodaje da PDV koji primjenjuje UIO mora biti u skladu sa standardima Evropske unije kako je to propisano člankom 23. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja.
"Čak je i iz samog Zakona o PDV-u to prilično jasno. Naime, člankom 25. stava 1. tačka 4 pod b) Zakona o PDV-u propisano je da se finansijskim uslugama smatraju i usluge povezane s vođenjem platnih transakcija. Ako bez kartičnih kuća nema ove usluge, valjda je to dovoljno za zaključak da su ove usluge povezane s vođenjem platnih transakcija", pojašnjava Džidić.
On dodaje da je važan dokaz ove povezanosti i činjenica da takve usluge utječu na promjene u finansijskom i pravnom statusu klijenata, budući da kartične kuće netiraju obaveze i potraživanja kroz kliring.
Džidić također ističe da porezni organ u praksi zanemaruje činjenicu da je prebijanje i poravnanje implicitno prepoznato kao finansijska usluga u Pravilniku o primjeni Zakona o PDV-u, aktu koji je sam donio. "Pravilnikom je propisano da su plaćanja PDV-a oslobođena, kao i sve usluge koje pružaju registri vrijednosnih papira. A upravo člankom 2. stavak 2. Zakona o registru vrijednosnih papira FBiH propisano je da Registar može pružati usluge prebijanja i poravnanja", navodi Džidić.
Zaključuje da su usluge prebijanja i poravnanja finansijske usluge, neovisno o vrsti podložne imovine. "Nevažno je je li riječ o novcu ili vrijednosnim papirima, jer transakcije s novcem i vrijednosnim papirima isto tretira članak 25. Zakona o PDV-u", pojašnjava.
Džidić tvrdi da ne stoji ni argument da je oslobađanje plaćanja PDV-a za Registar VP opravdano njegovim državnim vlasništvom. "Vlasnici Registra VP su, između ostalog, i privatna društva (banke, posrednici i slično), a u skladu s razvojem tržišta kapitala, predviđena je njegova postupna privatizacija. Različit porezni tretman sličnih usluga za dva društva na istom finansijskom tržištu predstavlja klasičan primjer narušavanja fiskalne neutralnosti, jednog od temelja sistema PDV-a", kaže Džidić.
On zaključuje da su obje vrste usluga ključne za funkcioniranje finansijskog sistema – jedne za tržište kapitala, a druge za platni promet. "Gdje god da su banke u krivu, ovdje su, mislim, u pravu. Bojim se da bi ovaj slučaj mogao postati novi 'Vi(s)adukt', a građani ponovo platiti visoke zatezne kamate od 14,6 posto godišnje, što je bankama bolji plasman od bilo kojeg kredita", upozorava Džidić.
UIO se poziva na članove 13. i 15. Zakona o PDV-u
Iz UIO su ranije za Bloomberg Adriju kazali da je tokom kontrole utvrđeno da se ne radi o finansijskim uslugama iz člana 25. Zakona o PDV-u, te da se zato na njih ne može primijeniti oslobađanje predviđeno istim članom. Umjesto toga, UIO se poziva na odredbe člana 13. u vezi sa članom 15. stav (2) tačka 4. ovog zakona. Prema tom tumačenju, primalac usluga, u ovom slučaju banka, obavezan je obračunati i platiti PDV u BiH.
UIO BiH
Iz UIO su, između ostalog, kazali da su svrstavanjem banaka u kategoriju velikih poreskih obveznika omogućili učestaliji poreski nadzor, s obzirom na složenost i dinamiku razvoja unutar djelatnosti, čime se smanjuju rizici nepravilnosti u primjeni propisa ove kategorije poreskih obveznika.
.webp){kind=icon}
