Koje su posljedice za građane kod naplate PDV-a na kartične usluge

Retroaktivna naplata PDV-a na provizije kartičnih transakcija, koju je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) nametnula tokom kontrola u 2023. godini, izazvala je snažne reakcije bankarskog sektora, ali otvorila i niz pravnih i ekonomskih pitanja koja bi mogla imati dugoročne posljedice za tržište, investitore i krajnje korisnike usluga.

PDV je višefazni porez na promet i glavna karakteristika mu je da se može prebaciti na narednu fazu. U ovom tekstu analiziramo postoji li opasnost da se ovaj slučaj odrazi na građane, kao finalne potrošače. 

Sudske bitke i pravne opcije banaka

Gotovo sve banke u BiH podnijele su upravne sporove protiv UIO pred Sudom BiH. Do sada je nekoliko banaka izgubilo ove sporove, o čemu je ranije pisala Bloomberg Adrija. Sud je u svim dosadašnjim presudama potvrdio da je odluka UIO bila ispravna, odbacujući tužbene navode banaka. Radi se, međutim, o prvostepenim presudama.

Bankama su na raspolaganju različite pravne opcije, uključujući zahtjev za preispitivanje presuda Sudu BiH, što je najizgledniji naredni korak.

"S obzirom na raspoložive informacije i zakonske osnove, očekujemo da će banke koristiti ovu mogućnost. Krajnja opcija uključuje i pokretanje arbitražnih postupaka pred međunarodnim institucijama od vlasnika banaka", navode iz Udruženja banaka.                                                                                                                      

Dodaju da svaka banka samostalno odlučuje o korištenju raspoloživih pravnih sredstava, te da Udruženje u tom dijelu nema utjecaja. Ipak, banke od početka ističu da ovakvo obračunavanje PDV-a nije u skladu sa zakonskim propisima i da dovodi do vrlo ozbiljnog stanja pravne nesigurnosti u kojem se može naći svaki investitor i privredni subjekt.

Sud BiH

 

"Banke su uvijek poštovale i provodile sudske odluke te ni na koji način ne dovode u pitanje odluke sudova. Ipak, u okviru svojih zakonskih prava i odgovornosti, banke će iskoristiti sva raspoloživa zakonska sredstva kako bi zaštitile svoja prava i interese, ali i potvrdile principe pravne sigurnosti, što je temelj poslovnog ambijenta i povjerenja investitora",  naveli su iz Udruženja. 

Podsjećaju da je UIO više od dvije decenije redovno provodila kontrole PDV obaveza kod banaka, uključujući i usluge kartičnih kuća, ali u tom periodu nikada nije zahtijevala obračun PDV-a na te usluge niti ih je smatrala oporezivim. Prema njihovim navodima, UIO je u više navrata, uključujući i 2019., izdala pisana mišljenja u kojima je jasno potvrđeno da usluge kartičnih kuća ne smatraju predmetom PDV oporezivanja, jer predstavljaju sastavni dio pružanja finansijskih usluga, odnosno platnog prometa.

Uprkos tome, tokom 2023. UIO mijenja dugogodišnji stav i bankama nalaže plaćanje PDV-a na usluge koje inozemne kartične kuće pružaju u okviru kartičnog sistema, ne samo za buduće periode, nego i retroaktivno i do pet godina, uključujući periode u kojima je sama UIO potvrdila suprotan pravni termin. Takva praksa, ističu iz Udruženja, dovela je do različitog tretmana među bankama i dodatno ugrozila načelo pravne sigurnosti.

Naglašavaju da Zakon o PDV-u, kao ni način pružanja kartičnih usluga i uloga banaka u platnom prometu nisu mijenjani.

"Jedina promjena odnosi se na novu, neobrazloženu interpretaciju UIO-a, koja, prema našem mišljenju, nema zakonsko utemeljenje", navode iz Udruženja banaka. Smatraju da ovakav obračun PDV-a nema zakonsko uporište i da je u suprotnosti s principima pravne sigurnosti.

Depositphotos

 

Iznenadna promjena prakse i pitanje pravne sigurnosti

Iz Udruženja se pozivaju na član 49. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, koji propisuje da je UIO dužna poreskim subjektima pružati informacije i pomoć u vezi s njihovim pravima i obavezama, uključujući i objavljivanje mišljenja i tumačenja zakonskih propisa.

"Umjesto da koristi te mogućnosti, UIO je promjenom prakse dovela do stanja pravne nesigurnosti i različitog tretmana među bankama, pa čak i do slučajeva u kojima je porezna obaveza razrezana za godinu u kojoj je sama UIO navela da PDV nije primjenjiv", ističu iz Udruženja.

Navode da usluge kartičnih kuća, prema Zakonu o PDV-u, imaju karakter finansijskih usluga, što potvrđuju i pravosnažne odluke kantonalnih sudova, koje su utvrdile nepostojanje prekršajne odgovornosti banaka i neosnovanost postupanja UIO-a.

"Ovakvi sudski epilozi potvrđuju opravdanost pravne pozicije banaka", naglašavaju iz Udruženja banaka. Dalje pojašnjavaju da su usluge kartičnih kuća neodvojivo povezane s kartičnim platnim transakcijama koje obavljaju banke, te kao takve ne mogu biti tretirane drugačije od finansijskih usluga koje su izuzete iz PDV oporezivanja, kako to jasno propisuje član 25. Zakona o PDV-u. Stav UIO-a iz 2023. godine nema uporište u lokalnim propisima, tvrde iz Udruženja, već predstavlja isključivo novu interpretaciju, suprotnu ranijoj praksi i standardima Evropske unije. Banke su dostavile brojne dokaze i očitovanja kartičnih kuća koja potvrđuju njihov stav, što je, prema njihovim riječima, UIO potpuno ignorirala.

Kao krajnja instanca, dodali su, vlasnicima banaka ostaje mogućnost pokretanja međunarodne arbitraže ako principi pravne sigurnosti i zaštite investicija ne budu osigurani u domaćim postupcima. Banke, međutim, vjeruju da će njihova argumentacija, zasnovana na zakonu i dugogodišnjoj praksi, biti potvrđena pred nadležnim tijelima.

Nema osnova za tužbe

Mišljenje da je UIO u ovom slučaju promijenila ustaljenu praksu i zauzela novi stav dijeli i Dina Duraković, advokatica i voditeljica Advokatskog ureda dmb partners. Za Bloomberg Adriju ističe da je UIO svakako ovlaštena da vrši kontrole obračuna i naplate PDV-a, koje su po svojoj prirodi retroaktivne, ali da izmjena ustaljene prakse preko noći, bez prethodnog obavještenja poreznika i, prema njenom mišljenju, bez adekvatne pravne argumentacije, predstavlja ozbiljan udar na pravnu sigurnost i vladavinu prava.

Duraković pojašnjava da je u poreznom pravu, a svakako i u svim drugim pravnim oblastima, od suštinske važnosti da obveznici znaju kakva je praksa nadležnih organa, da mogu na nju računati, da postoji dosljednost u postupanju i da nema iznenađenja.

Dina Duraković (Foto: dmbpartnerts)

 

"Jedna od najgorih stvari koja se jednom privrednom subjektu može desiti jeste da ima neočekivan milionski trošak koji nije planirao niti budžetirao", naglašava ona.

U tom kontekstu, dodaje, treba razmisliti kakvu poruku šalju privrednim subjektima koji svakako već rade u izuzetno nepovoljnoj poslovnoj klimi.

"Smatram da je potpuno opravdana kritika koja kaže da naša privreda nekako uspijeva preživjeti i ostvarivati neke rezultate, ne zahvaljujući, nego uprkos radu naših institucija", ističe advokatica. Napominje da je ovo sada dodatni trošak koji su banke morale apsorbirati jer je utvrđen retroaktivno. Ipak, ako nova praksa UIO bude potvrđena pred nadležnim sudovima, realno je očekivati da će usluge kartičnog plaćanja poskupjeti za iznos obračunatog PDV-a.

Duraković pojašnjava da su ove usluge dio kompleksnog procesa plaćanja platnim transakcijama u kojima postoji više učesnika: globalne kartične kuće, banke, trgovci, korisnici kartica, pružatelji različitih usluga u postupku poravnanja.

"Koji od učesnika će snositi trošak ovog poskupljenja ili hoće li se on podijeliti na različite učesnike, ostaje da vidimo. Međutim, iskustva nam pokazuju da se trošak indirektnog poreza uglavnom prenese na krajnje korisnike", kaže Duraković.

Trenutno, trgovci koji prodaju svoju robu ili usluge uglavnom plaćaju naknade za kartične transakcije, pa se može očekivati da će oni prvi biti pogođeni. Za njih bi ovo predstavljalo dodatni trošak poslovanja, koji na kraju, može biti prebačen na krajnjeg kupca kroz povećanje cijena proizvoda ili usluga koje se plaćaju na ovaj način.

U javnosti su se pojavile špekulacije da bi kompanije mogle tražiti povrat ili pokrenuti tužbe protiv banaka zbog obračunatog PDV-a na provizije. Duraković, međutim, pojašnjava da bi banke, ako odluče da neki budući dodatni trošak PDV-a prebace nekom od učesnika u lancu kartičnog plaćanja, to učiniti kroz povećanje naknada, što bi se reguliralo ugovornim odnosom između banaka i takvih subjekata.

Ako do toga i dođe, kaže ona, ne radi se o samovolji banaka, nego o činjenici da će njihovi troškovi porasti zbog promjene stava UIO o oporezivanju ovih transakcija.

"Stoga, ako se to uradi na zakonit način i putem ugovora, ne vidim osnova za tužbe", naglašava advokatica. Dalje tvrdi da praktične posljedice mogu biti u povećanju cijena zbog povećanih troškova poslovanja, i to je sigurno najveći problem za korisnike platnih kartica, bilo da se radi o pravnim subjektima ili građanima.

Podsjetimo, ranije su iz UIO BiH za Bloomberg Adriju rekli da je tokom kontrole utvrđeno da se ne radi o finansijskim uslugama iz člana 25. Zakona o PDV-u, te da se zato na njih ne može primijeniti oslobađanje predviđeno istim članom. Umjesto toga, UIO se poziva na odredbe člana 13. u vezi sa članom 15. stav (2) tačka 4. ovog zakona.

Depositphotos

 

Prema tom tumačenju, primalac usluga, u ovom slučaju banka, obavezan je obračunati i platiti PDV u BiH. Iz UIO su, između ostalog, tada rekli da su svrstavanjem banaka u kategoriju velikih poreskih obveznika omogućili učestaliji poreski nadzor, s obzirom na složenost i dinamiku razvoja unutar djelatnosti, čime se smanjuju rizici nepravilnosti u primjeni propisa od ove kategorije poreskih obveznika.