Poljska raste tri puta brže od EU, može li biti naša nova Njemačka

Poljska, nekada simbol siromaštva i iseljavanja, danas je motor rasta Evropske unije. Od ulaska u Evropsku uniju 2004. godine postala je magnet za strane investicije i središte modernih industrija, a njen ekonomski zamah dolazi u trenutku kada se Njemačka, najveća evropska ekonomija, suočava s ozbiljnom krizom. Ovo otvara pitanje može li Poljska postati nova Njemačka za bh. tržište?

Ključni akter u Evropi

Enes Dendić, predsjednik EDOM Connect, za Bloomberg Adriju ističe da Evropa traži novu ekonomsku dinamiku, te da sve više dolazi do izražaja poređenje između Njemačke i Poljske.

"Poljska više nije junior partner. Danas se pozicionira kao ključni akter u Evropi i ekonomski i geopolitički", kaže Dendić.

Brojke potvrđuju ovu ocjenu: dok se za Njemačku u 2025. godini predviđa rast od samo 0,3 posto, Poljska očekuje rast između 3,3 i 3,5 posto. Razlika je rezultat strukturne snage: rastući IT sektor, stabilna industrijska baza i usmjerene investicije u tehnologije budućnosti čine poljsku ekonomiju otpornijom i raznovrsnijom.
Dendić dodaje da je Poljska redefinirala i svoju geopolitičku ulogu. Kao ključna tačka istočnog krila NATO-a, s natprosječnim ulaganjima u odbranu i bliskim partnerstvom sa SAD-om, Poljska ima centralnu ulogu u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, što otvara nove prilike za stratešku saradnju i strane investicije.

"Samo 2023. godine Poljska je privukla 26,4 milijarde stranih investicija, a za 2025. najavljuju rekordnu godinu", navodi Dendić.

Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, Poljska nudi konkretan model partnerstva. Saradnja u sektorima automobilske industrije, IT-a i infrastrukture pokazuje da Poljska nije samo ulaz na tržište EU, već i strateški most ka snažnijoj regionalnoj integraciji.

"Blizina evropskim centrima odlučivanja i investicijskim fondovima čini Poljsku idealnim saveznikom za zemlje Zapadnog Balkana", dodaje Dendić.  

Depositphotos

 

Poljska će, prema njegovim riječima, imati ključnu ulogu u obnovi Ukrajine, ali i postati logistički centar, politički saveznik i ekonomski dobitnik tog procesa. To otvara prostor i za bh. kompanije koje kroz saradnju s poljskim partnerima mogu učestvovati u projektima obnove i pristupiti novim tržištima.

Strukturne promjene osjete se i u društvu. U Poljskoj se sve više kvalifikovanih mladih ljudi vraća iz dijaspore. Motivacija su bolji prihodi, moderna infrastruktura i rastuće povjerenje u budućnost zemlje.

"Poljska uspijeva ono što mnoge države još pokušavaju, povratak talenata i znanja u domovinu", ističe Dendić, te dodaje da Poljska više nije samo rastuća ekonomija, već strateški igrač koji objedinjuje ekonomsku otpornost, geopolitičku odgovornost i društvenu stabilnost.

"U godinama koje dolaze, poljski model može biti snažna inspiracija i za zemlje Jugoistočne Evrope koje traže svoj put ka održivom razvoju i većoj međunarodnoj ulozi", zaključuje naš sagovornik.

Trgovinski deficit s Poljskom raste

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2025. godine nastavila trgovinski deficit s Poljskom, koji je iznosio oko 180 miliona KM. To je blagi rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je deficit iznosio 175 miliona KM. Poljska se nalazi među deset zemalja s najvećim minusom u vanjskoj trgovini BiH, s udjelom od gotovo šest posto u ukupnom deficitu.

 

 

 

Prema podacima iz analize vanjskotrgovinske razmjene za prva tri mjeseca ove godine, Poljska se u posljednjih pet godina nije našla među deset najznačajnijih destinacija bh. izvoza, dok je u istom periodu redovno među vodećim zemljama po uvozu u BiH. Poljska je jedna od zemalja koja u prva tri mjeseca 2025. godine bilježi najveći doprinos na pad ukupnog bh. izvoza sa 49,81 milion KM i padom od 22,82 posto u odnosu na isti period prošle godine. Značajan pad bilježe i Njemačka, Nizozemska i Slovačka.

Izvoz u Poljsku u periodu januar–august 2025. dostigao je 149.323.851 KM. Najznačajniji izvozni proizvodi su anorganski hemijski proizvodi i jedinjenja plemenitih metala (34.8 miliona KM), namještaj (27,16 milion KM), rudače, troske i pepeli (16,99 miliona KM), nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i aparati (14,38 miliona KM), aluminij i proizvodi od aluminija (10,37 miliona KM), te plastične mase, drvo i proizvodi od drveta, papir i karton, eksplozivi i pirotehnički proizvodi, te električne mašine i oprema.

 

 

S druge strane, uvoz iz Poljske iznosio je 615,3 miliona KM, pri čemu najviše uvozimo odjeću i pribor za odjeću, heklani i pleteni, (47,28 miliona KM), tračnička vozila i njihove dijelove (46,85 miliona KM), nuklearne reaktore, kotlove, mašine i aparate (45,54 miliona KM), plastične mase i proizvode (41,07 miliona KM), odjeću i pribor za odjeću, osim pletenih i heklanih, (40,39 miliona KM), meso i jestive klaoničke proizvode (31,30 miliona KM9, namještaj, željezo i čelik, staklo, te kaučuk i njegove proizvode.

Ukupno, struktura trgovinske razmjene pokazuje da BiH i dalje ostvaruje značajan deficit s Poljskom. Uvoz (615,3 miliona KM) višestruko premašuje izvoz (149,3 miliona KM), što deficit čini izrazitim. Primarno se uvoze industrijski proizvodi, metalni i plastični proizvodi, vozila te odjeća i prehrambeni artikli, dok izvoz, iako raznovrstan i uključuje hemijske proizvode, metalne sirovine, namještaj i industrijsku opremu, još uvijek nije dovoljno snažan da bi balansirao trgovinski minus.