Američke carine uzdrmale su svijet i međunarodna trgovina više neće biti ista. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump tvrdi da su recipročne carine „vrlo jednostavne“, dok iz ostatka svijeta razmatraju daljnje poteze i procjenjuju koje industrije će najviše trpjeti zbog trgovinskog rata koji bukti.
Ovo su teme koje su obilježile sedmicu:
Trump je najavio da će primijeniti minimalnu carinu od 10 odsto na sve izvoznike u SAD i uvesti dodatne carine za oko 60 zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit. Formula po kojoj su izračunate carine bazira se na deficitima.
SAD će tako Kini naplaćivati carinu po stopi od 34 odsto, Evropskoj uniji 20 odsto. Najveće carine su za Vijetnam - 46 odsto.
Što se tiče zemalja Adria regiona, američke carine za Srbiju su 37 odsto, za Bosnu i Hercegovinu (BiH) su uvedeni nameti od 35 odsto, Sjevernoj Makedoniji od 33 odsto, a Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu od 10 odsto.
Minimalne uvozne carine stupiće na snagu u subotu poslije ponoći, dok će se više carine početi primjenjivati od 9. aprila.
Carine od 25 odsto na uvoz vozila u SAD, koje su stupile na snagu u četvrtak, već su potresle automobilsku industriju.
Krisztian Bocsi/Bloomberg
Više od 100 bh. firmi pod direktnim udarom
BiH je u periodu od 1. januara do 28. marta ove godine izvezla u SAD robu i usluge u vrijednosti od 60,8 miliona KM, a iz SAD-a je u BiH uvezena roba vrijednosti 19 miliona KM.
Najviše smo izvozili cink i proizvode od cinka, zatim proizvode od željeza i čelika, električne mašine i opremu i njihove dijelove... Više od 100 bh. firmi svoje proizvode plasira direktno na tržište SAD-a.
Iako BiH nema značajniju trgovinsku razmjenu sa SAD-om, ipak može osjetiti ozbiljne ekonomske posljedice kroz svoje ključne partnere. ''Naš ključni trgovinski partner - Evropska unija pogođena je dodatnim carinama od 20 odsto, što će u srednjem roku usporiti industrijsku aktivnost i smanjiti potražnju za robom koju BiH plasira u evropske proizvodne lance“, smatra ekonomista Faruk Hadžić.
Iz perspektive bh. ekonomije, dodaje ekonomista Damir Bećirović, direktne posljedice carina neće se značajnije osjetiti, osim, možda, u dijelu namjenske vojne proizvodnje, ali indirektno preko carina za proizvođače iz EU posljedice bi mogle biti itekako ozbiljne.
Američke carine pogodile su tržišta širom svijeta u četvrtak ujutru. Različite klase imovine bilježe pad vrijednosti. Pale su cijene bakra, aluminijuma i cinka, dok su i cijene drugih metala u riziku da se obruše. Zlato je dostiglo rekorde.
Carine su, sve u svemu, donijele haos i zbrku, a evo i kakav bi mogao da bude odgovor kompanija.
Najnovije informacije s finasijskih tržišta možete pratiti u našoj rubrici Trendovi na tržištu.
Tržište nekretnina i stambeni krediti
Dok cijene stambenih nekretnina ne prestaju da rastu u čitavom Adria regionu, tržište nestambenih nekretnina - poslovnih prostora, industrijskih objekata i logističkih centara - nije toliko u fokusu, no jednako je dinamično.
Nakon usporavanja rasta u 2023. i početkom 2024. godine, uzrokovanog rastom kamatnih stopa i povećanjem troškova života, tržište stambenih kredita u Adria regionu ponovo bilježi pozitivne trendove.
Bosna i Hercegovina prednjači s godišnjim rastom od čak 14 odsto u januaru ove godine. Iako su kamatne stope još uvijek relativno visoke, sve izraženiji fokus na kredite s fiksnom kamatnom stopom i dužim rokom otplate pokazuje promjenu u navikama zaduživanja. Istovremeno, zabilježen je i rast cijena nekretnina koje su krajem 2024. bile 80 odsto više u odnosu na kraj 2020.
Bloomberg Adria
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, kojim se omogućava povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine.
Otplata rata kredita biće olakšana onima koji su pogođeni posljednjim poplavama u BiH. Agencija za bankarstvo Republike Srpske, uvažavajući novonastalu situaciju izazvanu poplavama na području Republike Srpske, priprema hitne Odluke i konkretne mjere kako bi ublažila efekte i olakšala ekonomski oporavak od nastalih šteta.
Investiranje u narodne obveznice, zlato ili halal investicije
Narodne (štedne) obveznice Republike Srpske od ponedjeljka, 31. marta, moguće je kupiti na šalterima Pošta Srpske ili kod ovlaštenih berzanskih posrednika - brokera. Građani obveznice mogu kupiti još danas (5. april). Nakon toga će obveznice moći da kupuju i pravna lica, odnosno institucionalni investitori i ostala fizička lica putem berze.
U posljednjih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini primjetan je porast uvoza zlata i plemenitih metala, što odražava globalne trendove povećane potražnje za ovim vrijednim resursima. Podaci o uvozu i izvozu jasno pokazuju da se sve veći broj građana i investitora okreće zlatu kao sigurnom obliku ulaganja. Također, građani BiH sve više ulažu u investicijsko zlato, koje uglavnom kupuju u Hrvatskoj s obzirom na to da su tamo oslobođeni plaćanja poreza.
Halal investicije postaju sve važniji segment globalnog finansijskog tržišta, nudeći etički i održiv pristup ulaganju u skladu s islamskim pravom - šerijatom.
Depositphotos
Vještačka inteligencija (AI) u zdravstvu u Bosni i Hercegovini (BiH) još nije zaživjela. Iako AI ima ogroman potencijal u medicini, njena šira primjena u BiH još uvijek zahtijeva značajna ulaganja, razvoj infrastrukture i prilagođavanje lokalnim potrebama.
Kompanija Comsar Energy Group Limited s Kipra dobiće prvu tranšu od 58,6 miliona maraka od Republike Srpske na ime prenosa udjela u preduzeću Comsar Energy RS Banja Luka, koje je nosilac koncesije za izgradnju Termoelektrane Ugljevik 3 i eksploatacije uglja na jednom od kopova u Ugljeviku.
Druge vijesti iz svijeta i sport
Marine Le Pen, čelnica krajnje desnice u Francuskoj, osuđena je za pronevjeru i zabranjena joj je kandidatura za sljedeću predsjednicu Francuske u presudi koja preoblikuje politički krajolik zemlje.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni je na tankom ledu zbog udvaranja Trumpu, a što se tiče sirovina, evropski plinski sektor je pred izazovima.
U svijetu fudbala, koji se posljednjih decenija transformisao iz lokalnog sporta u globalnu industriju, jedan poslovni model u tišini, ali s ogromnim uticajem, mijenja pravila igre: multi-club ownership (MCO), odnosno višestruko vlasništvo nad klubovima.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...