Trend investiranja u zlato raste, bh. građani kupuju u regiji

U posljednjih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini primjetan je porast uvoza zlata i plemenitih metala, što odražava globalne trendove povećane potražnje za ovim vrijednim resursima. Podaci o uvozu i izvozu jasno pokazuju da se sve veći broj građana i investitora okreće zlatu kao sigurnom obliku ulaganja. Također, građani BiH sve više ulažu u investicijsko zlato koje uglavnom kupuju u Hrvatskoj s obzirom na to da su tamo oslobođeni plaćanja poreza.

Potražnja za zlatom i plemenitim metalima porasla je na bh. tržištu u posljednjih pet godina, što potvrđuju podaci o uvozu. Tako je u 2020. ukupan uvoz zlata i plemenitih metala s dažbinama iznosio 33,4 miliona KM, da bi u 2024. narastao na 67,3 miliona KM prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO BiH). Kada je riječ samo o zlatu, uvoz sa dažbinama je 2020. iznosio 1,8 miliona KM, a u 2024. 2,5 miliona KM. Zlato je BiH najviše uvozila iz Slovenije, Italije i Švicarske.

Istovremeno, rastao je izvoz zlata i plemenitih metala iz BiH. Izvoz u 2020. je iznosio 34,1 milion KM, a u 2024. 43,1 milion KM. Samo zlata je BiH u 2020. izvezla u vrijednosti od  1,07 miliona KM, a u 2024. izvoz je narastao na 1,5 miliona KM. U 2024. najviše zlata je izvezeno u Tursku i Italiju.

''Interes građana BiH za investicijskim zlatom posljednjih godina značajno raste, što je trend koji bilježimo i u Hrvatskoj, ali i u ostatku Evrope. Zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, a cijena mu je u posljednjih pet godina izražena u eurima porasla za više od 80 posto'', za Bloomberg Adriju kaže Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, distributera poluga i kovanica od plemenitih metala.

Dodaje da je upravo to glavni razlog povećane potražnje – građani zbog inflacije i geopolitičkih napetosti ne žele više držati svu svoju štednju u obliku novca, bilo u gotovini ili na bankovnim računima, pa se zlatne poluge i zlatnici nameću kao prirodan odabir.

Ističe da građani BiH mogu bez ograničenja kupiti investicijsko zlato u Hrvatskoj, te da bilježe porast upita iz BiH, budući da je kupovina poluga i zlatnika oslobođena plaćanja poreza. Kupovinu je moguće obaviti lično u poslovnici ili na daljinu putem web trgovine ili po ponudi, nakon čega se obavi bankovna uplata.

''Većina kupovina se obavlja upravo na taj način, na daljinu, a zbog carinskih ograničenja građani BiH u pravilu biraju opciju besplatne pohrane zlata u sefovima Centra Zlata u Hrvatskoj, uz mogućnost preuzimanja fizičkih proizvoda kada to požele'', naglašava Ivanović.

Da je pojačan interes za kupovinu investicijskog zlata bh. građana u Hrvatskoj zbog neplaćanja poreza potvrđuje i Krunoslav Marčinko, direktor kompanije Tetragram projekt iz Zagreba, regionalnog brokera investicijskim plemenitim kovinama.

''Dodatna pogodnost za kupce iz BiH je činjenica što tvrtka Tetragram projekt, s brendom Plemenit.hr, ima dobro organiziranu mrežu dostave kupljenih proizvoda u različita mjesta u Hrvatskoj uz granicu s BiH, čime se građanima BiH olakšava kupovina", kaže Marčinko.

Skladištenje uglavnom u Hrvatskoj

Kupovina se može obaviti gotovinom do iznosa od 9.954 eura, a za iznos veći od 9.954 eura potrebno je napraviti prijenos s bankovnog računa kupca na bankovni račun prodavca. To se može obaviti u poslovnici internet bankarstvom. Budući da Plemenit.hr u pravilu na zalihama ima sve investicijske proizvode za trenutnu isporuku, osim za velike narudžbe nije čak potrebno ni najaviti kupovinu unaprijed.

''Veliki broj naših klijenata opslužujemo po načelu 'uzmi-plati-nosi''', dodaje Marčinko.

Bh. građani, prema njegovim riječima, češće se nego drugi kupci iz regije odlučuju za pohranu u njihovim sigurnim trezorima, budući da se na kupovinu, odnosno uvoz investicijskog zlata u BiH, plaćaju carine i porez. To nije slučaj u zemljama Evropske unije, pa tako ni u Hrvatskoj, zbog čega je kupcima iz BiH povoljnije ostaviti kupljene proizvode u njihovim zaštićenim i 24 sata nadziranim sefovima.

''Ipak, ima i dosta kupaca iz BiH koji kupljene plemenite kovine preuzimaju fizički i potom ih pohranjuju u privatnom aranžmanu, što ne predstavlja veliki problem, budući da je zlato vrlo kompaktno s obzirom na vrijednost. Primjerice, zlatna poluga veličine kutije cigareta imala bi vrijednost od preko 100 hiljada eura'', naglašava Marčinko.

Također, nema velike razlike u vrsti proizvoda koje kupuju građani BiH u odnosu na druge kupce iz regije. Među najpopularnije proizvode spadaju zlatne poluge od 100 grama i manje (50 grama, 1 unca ili 31.103 grama, 20 grama itd.), koje se mogu kupiti za gotovinu, potom austrijski investicijski zlatnici i srebrnjaci "Bečka filharmonija" od jedne unce (31,103 grama) i manje (pola unce ili 15.55 grama, četvrtina unce ili 7.77 grama itd.).

''Često se kupuju i jednostruki i četverostruki zlatni dukati Franc Ios, koji još iz doba Austro-Ugarske monarhije imaju tradiciju u našim krajevima. Na sreću, ti austrougarski dukati još se i danas proizvode u velikim količinama u bečkoj kovnici 'Munze Osterreich', zbog čega su lako dostupni na tržištu, te imaju povoljnu cijenu'', dodaje Marčinko.

Marčinko ističe da cijena zlata ima uzlazni trend već više od dvije decenije. Dugoročni trend pada cijene zlata završio je 1999. godine, kada je gram zlata dosegnuo cjenovno dno od nešto ispod devet američkih dolara za gram. Od tada do danas, cijena zlata se gotovo udeseterostručila, te se trenutno kreće na nivoima od oko 92 dolara za gram, pri čemu je samo u posljednjih od 12 do 15 mjeseci vrijednost zlatu porasla za oko 50 posto, s oko 60 američkih dolara za gram na 92 dolara za gram.

Cijena zlata u eurima u posljednjih je 12 mjeseci porasla za više od 40 posto, naglašava Ivanović, što je znatno više od stope inflacije u istom periodu, ali i od mnogih drugih oblika ulaganja. To je donijelo visoku zaradu ulagačima u fizičko investicijsko zlato u doba inflacije i tržišnih neizvjesnosti.

''To je dio dugoročnog trenda rasta cijene zlata koja je u proteklih 20 godina porasla za više od 700 posto, što znači da je prosječan godišnji porast u tom periodu bio iznad devet posto. Naravno, cijena ne raste uvijek istim tempom i mogući su periodi stagnacije ili pada, ali zlato je isključivo dugoročno ulaganje, tako da je uvijek potrebno gledati kretanje cijene u roku barem nekoliko godina'', pojašnjava Ivanović.

Otkup zlata se ne dešava često

Kada je riječ o prodaji kupljenog zlata, Marčinko kaže da se to ne dešava prečesto. Omjer kupljenog investicijskog zlata u odnosu na otkupljeno u vremenu kada cijena zlata stabilno raste, ne prelazi 20 posto ukupno protrgovane količine. To znači, primjerice, ako se u mjesec dana protrguje 10 kilograma zlata, u pravilu je osam kilograma prodano kupcima, a samo dva kilograma je otkupljeno natrag.

''U vremenima kada započne cjenovna korekcija plemenitih kovina na svjetskom tržištu, omjer se blago poveća na oko 65-70 posto prodaje prema 30-35 posto otkupa, ali budući da je ukupna količina zlata koja se može naći u vlasništvu građana regije niža od evropskog prosjeka, u našim krajevima još uvijek postoji golema potražnja za investicijskim plemenitim kovinama, za koju očekujemo da će se nastaviti u godinama koje su pred nama", pojašnjava Marčinko.

Dodaje da ne očekuje da će se u bližoj budućnosti dogoditi da će količine otkupljenog investicijskog zlata biti veće od količina prodanog zlata.

Istog mišljenja je i Ivanović, koji kaže da je, s obzirom na trenutnu situaciju u svjetskoj ekonomiji, koju karakterizira visok nivo nesigurnosti uslijed pojačanih političkih sukoba, na tržištu zlata puno više kupovina poluga i zlatnika nego prodaje od građanstva.

"Štediše i investitori žele sačuvati vrijednost svog teško zarađenog novca pa ga prebacuju u zlato, a prodaja se vrši u pravilu ili kada se ostvari zadovoljavajuća zarada nakon nekoliko godina ili ako iskrsne neki nagli trošak koji je potrebno podmiriti gotovinom", zaključuje Ivanović.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar