Cijene zlata u proteklih pet godina, zahvaljujući između ostalog i inflacionom okruženju, porasle su za 80 posto, te je ovaj plemeniti metal ponovo došao u investicioni fokus. Uncom zlata na svjetskim tržištima ovih dana trguje se po cijeni od oko 2.900 dolara, te ne bi bilo iznenađujuće da uskoro premaši i psihološku granicu od tri hiljade dolara.
Tim povodom bacili smo pogled na svjetsku proizvodnju zlata, u kojoj dominiraju države s velikim teritorijama. Prema procjenama Američkog geološkog zavoda (engl. United States Geological Survey – USGS), prošle godine je u svijetu proizvedeno oko 3.300 tona zlata, pedesetak tona više nego u 2023. godini.
Najveći proizvođač bila je Kina sa 380 tona. Vrhunac proizvodnje ta je država dostigla 2016. godine s iskopanih 455 tona zlata, ali uprkos padu, godišnja proizvodnja joj nije pala ispod 300 tona. Pored toga što prednjači u proizvodnji, Kina je i jedan od najvećih svjetskih potrošača zlata, s godišnjom potrošnjom koja prelazi 800 tona.
Na drugom mjestu prošle godine našla se Rusija s proizvodnjom od 310 tona, što je ostalo na nivou iz 2023. godine. Kao i kod drugih država, proizvodnja zlata u Rusiji se ne mijenja drastično iz godine u godinu, ali se u dužim periodima mogu uočiti preovlađujući trendovi – još 2017. godine Rusija je proizvodila 255 tona.
Nakon Rusije slijedi Australija s prošlogodišnjom proizvodnjom od 290 tona, dok listu pet najvećih popunjavaju i Kanada s 200 tona i Sjedinjene Američke Države s proizvodnjom od 160 tona zlata.
Uz prosječnu cijenu zlata od oko 2.400 dolara po unci u 2024. godini, ukupna godišnja globalna proizvodnja prošle godine vrijedila je oko 250 milijardi dolara.
Američki geološki zavod navodi da se oko 45 posto godišnje proizvodnje zlata potroši na izradu nakita, dok centralne banke i slične institucije kupuju dodatnih 21 posto, 19 posto se slije u poluge, sedam posto se troši za izradu kovanica i medalja, oko šest posto završi u elektronici i elektroindustriji, a preostalih jedan posto se koristi u ostale svrhe.
Investicija za penziju
Zlato se kao investicija najčešće pominje u periodima raznih kriza. Pored direktne kupovine poluga ili nakita, u zlato se može investirati i posredno, putem kupovine udjela u investicionim fondovima koji su povezani sa cijenom zlata ili kompanijama koje ga proizvode, kao i kupovinom akcija rudarskih kompanija.
Na tu taktiku su se odlučili i pojedini penzioni fondovi u Adria regiji. Primjera radi, hrvatski AZ fondovi drže akcije dva velika proizvođača zlata – Newmont Corpa i Barrick Golda, dok Raiffeisen penzioni fondovi posjeduju vlasnički udio u Barricku.
Gotovo polovina svjetske proizvodnje zlata završi prerađena u nakit | Qilai Shen/Bloomberg
Prema dostupnim podacima, ove dvije kompanije zaslužne su za oko desetinu ukupne svjetske proizvodnje zlata. Newmont se često proglašava najvećim svjetskim proizvođačem, a njihov plan proizvodnje iznosio je 6,9 miliona unci, što odgovara 215 tona. Barrick je prošle godine završio s proizvodnjom od 3,9 miliona unci, odnosno oko 120 tona zlata.
U apsolutnim iznosima, cijena zlata ovih dana je na najvišim nivoima u historiji. Nivo od hiljadu dolara po unci prvi put je premašen prije otprilike 15 godina, a nivo od dvije hiljade dolara postignut je u augustu 2020. godine, zahvaljujući pandemiji.
Blistavi izgledi
Ipak, bez obzira na trenutno visoke cijene, zlato nije najskuplje što je ikada bilo. Kada se cijena prilagodi za inflaciju, zlato je u januaru 1980. bilo skuplje – u jednom trenutku dostiglo je 850 dolara po unci, što bi u današnjim uslovima iznosilo blizu 3.500 dolara.
Visoka vrijednost zlata na prelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine 20. vijeka bila je posljedica više faktora. Početkom sedamdesetih, američki dolar više nije bio vezan za zlato, a u narednim godinama rast cijena zlata doprinio je stagflaciji u Americi – visokoj inflaciji, visokoj nezaposlenosti i niskom ekonomskom rastu. Ti problemi su kulminirali krajem sedamdesetih, odnosno početkom osamdesetih.
Aktuelni izgledi za globalnu ekonomiju također nisu blistavi, što dodatno objašnjava zašto je zlato ponovo zasijalo pred investitorima.
.webp){kind=icon}
