Vatrogasni kamion s merdevinama, ugaona brusilica, maksi-skuter i sedam minuta. Čini se da je to sve što je bilo potrebno lopovima da ukradu neprocjenjivi nakit iz Louvrea, najposjećenijeg muzeja na svijetu. Ranljivost ovog simbola francuske "meke moći" dodatno pojačava osjećaj nelagode u zemlji, a prstom se upire u očigledne propuste u sigurnosti.
Ali ovaj incident ukazuje i na nešto mnogo šire: nezasitnu pohlepu kriminalaca za zlatom, dragim metalima i draguljima, a ne za umjetničkim djelima, dok vrijednost ovih sirovina vrtoglavo raste.
Bloomberg
Grafikon iznad pokazuje kako muzejske pljačke postaju sve smjelije dok je cijena zlata udvostručena za samo godinu dana - i porasla deset puta tokom dvije decenije. Navala investitora koji bježe od nekada sigurnih ulaganja, poput državnih obveznica, čini fizičku imovinu koju možete čuvati u sefovima izuzetno privlačnom.
Pljačkaši to primjećuju. Samo prošlog mjeseca lopovi su pomoću let-lampe i ugaone brusilice ukrali zlatne grumene vrijedne 600 hiljada eura iz Prirodnjačkog muzeja u Parizu.
U novembru su četvorica maskiranih muškaraca drsko razbila vitrine u Muzeju Cognacq-Jay u francuskoj prijestonici i odnijela sedam burmutica iz 18. vijeka. Pet od sedam predmeta je pronađeno, navodi pariska muzejska asocijacija, ali ljudi koji rade u ovom dijelu umjetničkog svijeta žive u stanju trajne zabrinutosti.
Neki lopovi počinju topiti ukradeno zlato još u kombiju za bijeg, kako bi ga odmah pripremili za prelivanje | Akos Stiller/Bloomberg
Je li Francuska "laka meta"? Tri pljačke u toku jedne godine zaista djeluju nemarno. Zaposleni u Louvreu su već ranije upozoravali na manjak osoblja i štrajkovali u junu. Ali nigdje nije potpuno sigurno - u januaru su razbojnici raznijeli vrata Muzeja Drents u Holandiji i ukrali artefakte, među kojima i zlatnu kacigu iz oko 450. godine p. n. e.
Prema izvještajima iz svijeta trgovine umjetninama, neki lopovi počinju topiti ukradeno zlato još u kombiju za bijeg, kako bi ga odmah pripremili za prelivanje. Zlatna WC šolja vrijedna šest miliona dolara iščupana je iz Blenheim Palacea u Engleskoj prije nekoliko godina, navodno samo zbog vrijednosti metala.
Mašna za korset koja je pripadala carici Eugénie | Jb Reed/Bloomberg
Neorganizirana priroda pljačke u Louvreu ukazuje na novi nivo drskosti čak i nižih slojeva organiziranog kriminala, koji traže dio procvata tržišta ilegalne umjetnosti i antikviteta, procijenjenog na između dvije i šest milijardi dolara.
Poput cyber kriminala i digitalnih prevara s kriptovalutama, ovo je tužna posljedica našeg sve bezgotovinskijeg svijeta. Sa sve manje banaka za pljačku i manje gotovine u kasama prodavnica, lopovi koji preferiraju "stvarni svijet" sada ciljaju bogate kripto-poduzetnike ili lako prenosive predmete poput luksuznih satova. Umjetničke izložbe sada se nalaze na elitnijem, ali i opasnijem kraju ovog trenda.
Ovo će dodatno pogoršati situaciju malih muzeja - tri od pet kažu da brinu za svoju budućnost dok broj posjetilaca opada, a troškovi rastu. Kako u takvim uslovima finansirati dodatnu sigurnost? Ono što pljačku Louvrea čini "šamarom za sve muzeje", kako kaže umjetnički detektiv Christopher Marinello, jeste činjenica da, ako se to može dogoditi velikoj dami među muzejima, šta onda da očekuju ostali? Louvre je već planiran za luksuznu obnovu vrijednu 800 miliona eura, ali manje poznate institucije neće biti te sreće.
Pljačka Louvrea "šamar za sve muzeje" | Bloomberg
Šta slijedi? Cijela francuska država se pokrenula u potrazi za počiniocima. Tiare, broševi, ogrlice i minđuše iz kolekcije carice Eugénie i drugih članova kraljevskih porodica bit će teško preprodati čak i ako se rastave na dijelove i ponude u teško prepoznatljivom obliku. Mjere sigurnosti bit će pojačane, a umjetnička zajednica je u stanju pune pripravnosti.
Ali šta se može učiniti da se spriječi sljedeća banda oportunista? Muzeji će morati da budu mnogo pažljiviji u reklamiranju svojih izložbi kroz vrijednost eksponata, kao i privatni kolekcionari. Sudije će biti pod pritiskom da izriču strože kazne kako bi obeshrabrili imitacije.
A vanjske prijetnje nisu jedine. British Museum je 2023. otpustio zaposlenog nakon što je prijavljen nestanak, krađa ili oštećenje oko 2.000 artefakata. Sve je to daleko od krađe Mona Lise iz Louvrea prije jednog vijeka, koja je obilježila epohu i uvećala njen mit. Današnji Arseni Lupini, međutim, više su zagledani u blještavo zlato nego u Da Vincije, pa izgleda da je zlatna groznica od nas svih napravila - tvrdice.
.webp){kind=icon}
