Potrošači osjećaju pritisak na pumpama dok Rusija pokreće boom u preradi nafte

Ovo je odlično vrijeme za naftne rafinerije,  ali znatno lošije za vozače koji pune rezervoare.

U Evropi, SAD-u i Aziji, ogromne rafinerije zarađuju radeći ono što oduvijek rade: pretvaraju sirovu naftu u ključna goriva i prodaju ih uz profit.

Ono što je danas drugačije jeste razmjer prijetnje globalnim zalihama: neprestani napadi na rusku energetsku infrastrukturu, zastoji u ključnim postrojenjima u Aziji i Africi te trajna gašenja rafinerija širom Evrope i SAD-a izbacili su milione barela dizela i benzina s globalnog tržišta.

Pored tih stvarnih poremećaja, trgovci strahuju i od onoga što tek dolazi: predstojeće američke sankcije protiv Lukoila i Rosnefta te nove mjere EU protiv goriva proizvedenog iz ruske nafte dodatno prijete već zategnutim lancima snabdijevanja.

Rezultat su trajni pritisci na cijene goriva na pumpama uprkos padu globalnih cijena nafte, nešto što se teško uklapa u retoriku američke administracije koja “pristupačnu energiju” vidi kao ključnu.

"Globalne marže rafinerija su astronomsk", rekao je Eugene Lindell, šef sektora za rafinisane proizvode u konsultantskoj kući FGE NexantECA. "Signal koji šaljete globalnom rafinerijskom sistemu, bez obzira na to gdje se nalazi, jeste da radi punim kapacitetom."

Bloomberg

U SAD-u, Evropi i Aziji marže su najviše za ovo doba godine od najmanje 2018., prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Profiti su toliko visoki da rastu i vrijednosti dionica rafinerijskih kompanija: Valero Energy Corp. i Turkiye Petrol Rafinerileri AS bilježe snažne skokove, dok je Orlen SA porastao više od 100 posto od početka godine.

Dok očekivanja viškova zaliha pritišću cijenu sirove nafte, poremećaji u globalnom rafinerijskom sistemu ograničavaju količinu koja se može preraditi u benzin, dizel i kerozin. To pogoduje postojećim procesorima, ali i znači da pad cijena nafte ne stiže do potrošača.

Stalni tok napada na ruske rafinerije, samo ovog mjeseca Ukrajina je tvrdila da je pogodila postrojenja u Saratovu, Omsku i Volgogradu,  otežava proizvodnju goriva. Prošlog mjeseca, ruski izvoz naftnih derivata bio je na putu da padne na višegodišnji minimum, i to prije nego što su napadi dronovima oštetili ključne terminale u luci Tuapse.

Zalihe su dodatno stisnute i kvarovima na drugim lokacijama. U Kuvajtu je ogromna rafinerija Al-Zour, kapaciteta 615.000 barela dnevno, nedavno imala u pogonu samo jednu od tri jedinice, dok će ključna benzinska jedinica nigerijske rafinerije Dangote navodno biti zaustavljena oko 50 dana radi održavanja, tek nakon nedavnog ponovnog pokretanja.

U međuvremenu, prerada nafte u SAD-u posljednjih sedmica bila je više od milion barela dnevno niža nego u istom periodu prošle godine,  veliki pad u odnosu na ljetne mjesece kada su rafinerije radile najviše od 2019. Zemlja je u posljednjim godinama izgubila više rafinerijskih kapaciteta, kao i zapadna Evropa, što dodatno pritiska ponudu goriva.

"Globalna rafinacija suočila se sa nizom neplaniranih zastoja u oktobru, što je dodatno zateglo tržište i podiglo marže", saopštila je Međunarodna agencija za energiju. Veći profiti podstakli su povećanje procjena prerade u osjetljivim rafinerijama širom Evrope i Azije ovog i narednog mjeseca.

Bloomberg

 

Rezultat: prosječna cijena dizela u SAD-u porasla je od dolaska predsjednika Trumpa na funkciju, dok se cijena benzina malo promijenila i u četvrtak iznosila 3,08 dolara po galonu. Istovremeno, referentne cijene nafte pale su oko 20 posto od njegove druge inauguracije, zbog očekivanog viška zaliha.

"Sadašnja snaga rafinerijskih marži barem djelimično je posljedica neizvjesnosti oko predstojećih američkih sankcija protiv Rosnefta i Lukoila, kao i januarskih zabrana EU na proizvode napravljene od ruske nafte", kaže Rebecca Babin, viša trgovkinja energentima iz CIBC Private Wealth Group.

Lindell iz FGE procjenjuje da kombinovani ruski izvoz derivata Lukoila i Rosnefta prelazi 800.000 barela dnevno. Globalna pomorska trgovina naftnim proizvodima iznosi oko 22 miliona barela dnevno, pokazuju podaci Clarkson Research Services Ltd.

Bilo kakav veći poremećaj tog izvoza bio bi šok za globalno tržište goriva, premda nije jasno koliko bi tih barela zaista nestalo, Rusija je već više puta pokazala da umije zaobići sankcije.

Bloomberg

Otvoreno ostaje pitanje i šta će biti s rafinerijama van Rusije u kojima Lukoil ima udjele, poput bugarskog Burgasa, nizozemskog Zeelanda i rumunskog Petrotela.

Tu su i ograničenja EU koja stupaju na snagu 21. januara, a odnose se na isporuku derivata proizvedenih iz ruske nafte. Tek treba vidjeti kako će to utjecati na evropske zalihe dizela iz Indije i Turske,  obje zemlje su veliki uvoznici ruske sirove nafte.

"Sankcije protiv Rosnefta i Lukoila, uz nove mjere EU, dodatno stežu obruč oko Rusije", kaže Carolyn Kissane, prodekanesa na Centru za globalne poslove Univerziteta New York. "Istovremeno vidite i pojačane ukrajinske napade na rusku infrastrukturu, što pogađa tržište naftnih proizvoda."