Mnogobrojni izazovi za širu primjenu AI u zdravstvu u BiH

Vještačka inteligencija (AI) u zdravstvu u Bosni i Hercegovini (BiH) još nije zaživjela. Iako AI ima ogroman potencijal u medicini, njena šira primjena u BiH još uvijek zahtijeva značajna ulaganja, razvoj infrastrukture i prilagođavanje lokalnim potrebama.

Ljekarima i klinikama su potrebni kvalitetni podaci, specijalizirana oprema i bolje integrisani AI sistemi kako bi se iskoristile sve mogućnosti ove tehnologije. Ipak, s obzirom na rastući interes i tehnološki napredak, AI bi u budućnosti mogla igrati sve značajniju ulogu u medicinskom sektoru BiH.

Potencijal primjene AI u zdravstvu

Senad Burak, profesor Univerziteta u Sarajevu iz naučnih oblasti "Računarsko inženjerstvo" i "Programiranje", u razgovoru za Bloomberg Adriju govorio je o trenutnim mogućnostima, izazovima i perspektivama primjene AI u medicini, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.

"Vještačka inteligencija je vrlo perspektivna grana, s mogućnošću velike primjene u medicini. Vidljiv je veliki napredak, ali trenutno AI još nije u masovnoj upotrebi", kaže Burak.

Jedna od ključnih oblasti primjene AI u medicini je hirurgija, gdje robotski podržane operacije omogućavaju ljekarima veću preciznost i povratne informacije u realnom vremenu. Fizički navigacijski sistemi, dodaje Burak, uz podršku AI, asistiraju ljekarima tokom operacija, pružajući povratne informacije i samim tim poboljšavajući ishode liječenja.

AI u zdravstvu (Ilustracija Depositphotos))

 

Najveći napredak u budućnosti očekuje u dijagnostici. "Sistemi s vještačkom inteligencijom mogu analizirati ogromne količine medicinskih podataka kao što su podaci laboratorijskih ispitivanja, skeniranih medicinskih slika (RTG, CT, mamografija) mnogo brže, a nerijetko i preciznije od samih doktora specijalista", naglašava on i dodaje da AI može znatno unaprijediti prepoznavanje kritičnih pokazatelja, naročito u radiologiji, omogućavajući automatsko prepoznavanje poremećaja i ubrzavanje analize medicinskih snimaka.

Ipak, kako profesor Burak naglašava, iako je primijetio da postoji izražen interes među ljekarima u BiH, ove tehnologije još nisu široko implementirane kako se to očekuje da će biti u budućnosti.

Poseban uspjeh AI je, prema njegovom mišljenju, postigla u otkrivanju bolesti poput raka, kardiovaskularnih stanja i neuroloških poremećaja. "AI sistemi mogu identificirati abnormalnosti u rendgenskim snimcima, magnetnoj rezonanci ili CT-u s preciznošću koja je na nivou ili viša od one koju imaju obučeni stručnjaci". Konkretan primjer je rano otkrivanje raka pluća u ranom stadiju, gdje AI pomaže u smanjenju netačnih rezultata.

U stomatologiji se takođe nazire potencijal za primjenu AI, gdje bi tehnologija mogla prepoznavati karijes i druga oboljenja gornje i donje vilice. Međutim, dodaje Burak, za to je potrebna specijalizirana oprema koja omogućava kvalitetno snimanje, pohranu i obradu podataka, što trenutno predstavlja prepreku za širu primjenu.

"Uglavnom se sve svodi na to kakve su mogućnosti automatizacije. Automatizacija podrazumijeva nabavku specijalizirane opreme", poručuje on.

Novi saveznik života Na koji način se vještačka inteligencija primjenjuje u zdravstvu u zemljama regije čitajte opširnije u naslovnoj temi "Novi saveznik života" u novom broju Bloomberg Businessweek Adria časopisa.

AI u svakodnevnoj medicinskoj praksi

Osim dijagnostike, AI se koristi i kroz chat botove i virtuelne medicinske asistente, omogućujući brzu online konsultaciju i za ljekare i za pacijente. Medicinski centri i privatne poliklinike već danas koriste prednosti AI, posebno kroz prediktivnu analitiku. Ovi sistemi pomažu klinikama u efikasnom upravljanju resursima, predviđanju toka pacijenata i sprečavanju stvaranja uskih grla u zdravstvenom sistemu, dodaje profesor Burak.

Izazovi i perspektive

Burak sarađuje s privatnim poliklinikama koje koriste elektronski medicinski informacioni sistem medex.emis, čiji je autor, za upravljanje privatnim klinikama, stomatološkim klinikama i drugim ordinacijama. Sistem ima elemenata AI, ali prije svega u obradi podataka, bez direktne primjene u medicini.

Jedan od glavnih izazova implementacije AI u medicini jeste potreba za kvalitetnim bazama podataka. Profesor naglašava da, iako pojedine poliklinike u BiH imaju i po desetine hiljada pacijenata, taj obim podataka još uvijek nije dovoljan za napredne AI sisteme koji se oslanjaju na velike količine informacija za analizu obrazaca i donošenje zaključaka.

AI u zdravstvu (Ilustracija Depositphotos))

 

Dodatni izazov, prema njegovom mišljenju, predstavlja i jezička barijera. Većina naprednih AI sistema, posebno oni zasnovani na velikim jezičkim modelima (LLM), fokusirana je na engleski jezik, što otežava razvoj lokalizovanih rješenja.

Ipak, dodaje on, pojavljuju se novi globalni akteri, poput kineskih AI modela DeepSeek i drugih, koji se šire na više jezika, otvarajući mogućnosti za širu primjenu AI u medicini.

Sistem medex.emis za sada u potpunosti automatizira sve aspekte rada poliklinika, ljekari i klinike pokazuju veliki interes u tom smislu, ali profesor ističe da su "možda malo i nerealna očekivanja, jer živog ljekara ne može niko zamijeniti".

"Što se tiče automatizacije obrade podataka, koliko god obim podataka kod neke od naših klinika izgledao veliki, on je ipak mali za umjetnu inteligenciju. Neophodne su veće baze podataka gdje umjetna inteligencija igra bitnu ulogu u analizi tih podataka uočavajući neke obrasce, uzorke, na osnovu kojih izvlači odgovarajuće kvalitativne zaključke", zaključuje profesor Burak.

Etičke dileme primjene AI u zdravstvu

Iako donosi značajne koristi, profesor Burak upozorava da primjena AI u medicini nije oslobođena izazova. "Jedan od najvećih izazova je etička strana upotrebe AI u zdravstvu. AI algoritmi mogu biti pristrasni ako su trenirani na podacima koji nisu reprezentativni za datu populaciju ili geografsko područje, što može dovesti do dispariteta u ishodima zdravstvene zaštite."

Osim toga, ključno pitanje ostaje zaštita privatnosti pacijenata i sigurnost njihovih ličnih i medicinskih podataka. Zbog toga su, naglašava, implementacija zakonske regulative, kao što je HIPPA u SAD-u ili GDPR u EU od suštinskog značaja.

Privatna praksa ima ambiciozne planove

Doktor Bojan Kozomara, vlasnik i direktor Specijalne bolnice za oftalmologiju Dr Kozomara u Banjoj Luci, kaže da se AI u posljednjih nekoliko godina počeo koristiti svakodnevno u dijagnostičkim procedurama u oftalmologiji.

Bojan Kozomara (bolnica-drkozomara.com)

 

"Za sada, najviše se koristi u dijagnostici zadnjeg segmenta oka (optička koherentna tomografija-OCT), kao i u kalkulaciji intraokularnih sočiva prije operacije katarakte (sive mrene). Na primjer pacijentu s dijabetičkim makularnim edemom (otok žute mrlje u dubini oka kao posljedica šećerne bolesti) dolazi na redovne kontrole i svaki put mu se radi OCT žute mrlje. Uz pomoć AI tačno može da se odredi koliko je bolest napredovala/nazadovala u odnosu na prethodnu kontrolu, te čak i da se preporuče daljnji vidovi liječenja u odnosu na rezultate dobijene snimanjem", ističe Kozomara.

Očekuje da u dogledno vrijeme počne da primjenjuje ovu tehnologiju, nakon što budu okončane započete procedure nabavke potrebnog aparata.

Doktor Ammar Đugum, vlasnik Poliklinike Atrium u Sarajevu, ističe da trenutno nemaju implementirana AI rješenja u radu poliklinike, ali da svakodnevno razgovaraju s različitim stručnjacima o načinu primjene.

"Razgovaramo o primjeni AI u radiologiji, u očitanju radioloških snimaka gdje već imamo softvere koji se koriste u oređenim ustanovama za prepoznavanje i klasifikaciju oboljenja, za skolioze, za kičmeni stub, za procjenu cističnih formacija na bubrezima. Ti softveri veoma dobro prepoznaju i klasifikuju te promjene, to je nešto o čemu sam razgovarao s firmama iz Indije i drugih zemalja, koje rade na taj način i što planiramo, nadam se čak i u ovoj godini, implementirati u našoj poliklinici", ističe Đugum.

Zajedno s profesorima u poliklinici Atrium razvijaju medicinski informacioni sistem i planiraju uz pomoć AI napraviti alat za pacijente, putem kojeg bi, uz simptomatologiju, mogli saznati koji pregled treba da zakažu, ako nisu u prilici da kontaktiraju s ljekarom. "To su prvi koraci gdje planiramo primijeniti AI, to već postoji razvijeno u drugim zemljama i nije prisutno kod nas, bar ne u zdravstvenim ustanovama", kaže Đugum.

Što se tiče softverskih rješenja s uključenom AI, kaže da postoje ona koja su preskupa za domaće ustanove, ali da imaju i rješenja koja su pristupačna, a pokazala su se veoma tačnim prilikom dijagnostike. "Kada uzmemo vrijeme koje ljekar potroši za kompletnu obradu podataka, ta rješenja ispadnu isplativija za jednu zdravstvenu ustanovu", naglašava Đugum.

Ammar Đugum (Privatna arhiva/ustupljena fotografija))

 

Javno zdravstvo ispipava teren i ide ka chat botovima

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH trenutno ne koristi AI u svom radu, međutim, prate trendove i mogućnosti primjene AI u javnom zdravstvu te planiraju razmatrati načine na koje bi AI mogao doprinijeti optimizaciji određenih procesa u budućnosti. "Trenutno ne postoje konkretni planovi ili projekti koji uključuju primjenu AI, ali s obzirom na digitalizaciju zdravstvenog sektora, prepoznajemo potencijal AI tehnologija u analizi podataka, prediktivnoj analitici i poboljšanju efikasnosti javnozdravstvenih usluga", rekli su za Bloomberg Adriju u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Što se tiče drugih javnih ili privatnih zdravstvenih ustanova, nemaju zvanične informacije o tome da li i na koji način koriste potencijal AI.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske već je analizirao sve prednosti AI kako bi određene segmente mogli da iskoriste za unapređenje rada. "Primjera radi, u pripremi je chat bot koji će biti vidljiv na našoj internet stranici upravo kako bi osiguranici lakše i brže dolazili do informacija o pravima iz zdravstvenog osiguranja", rekla je za Bloomberg Adriju Darija Filipović Ostojić, rukovodilac Odjeljenja za odnose s javnošću FZO RS.

Osiguranici će, na taj način, u realnom vremenu dobiti odgovor na pitanja o pravima i procedurama iz zdravstvenog osiguranja, a u FZO RS smatraju da će time značajno olakšati i radnicima koji rade na poslovima informisanja osiguranika.

"Pored toga, već radimo i na još jednom projektu kako bi iskoristili prednosti AI, odnosno unaprijedili efikasnost  rada zaposlenih u Fondu, posebno u kontekstu lakšeg pretraživanja propisa i drugih akata u vezi s radom Fonda", poručuje Filipović Ostojić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar