Budućnost jezika u doba umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija (AI) danas igra ključnu ulogu u razvoju i očuvanju jezika širom svijeta. Veliki jezički modeli, poput OpenAI-jevog ChatGPT-ja ili Googleovog Geminija, donose revoluciju u pisanju, prevođenju i učenju jezika. Međutim, postavlja se pitanje, koliko su spremni razumjeti i koristiti jezike Adria regiona?

Jezici s manjim brojem govornika, poput bosanskog, hrvatskog i srpskog, često su u sjeni globalnih jezika poput engleskog, španskog ili kineskog. AI modeli treniraju se na ogromnim količinama podataka, ali većina tih podataka dolazi s interneta, gdje dominira engleski jezik. To rezultira ograničenom preciznošću u obradi složenih jezičkih konstrukcija i specifičnih kulturnih izraza u našim jezicima.

Ipak, AI je uveo značajne promjene u način na koji koristimo i učimo jezik. Automatsko prevođenje, alati za provjeru gramatike i sintakse te generativni modeli omogućavaju brže i efikasnije pisanje. Sve to utječe na način na koji komuniciramo, ali i na jezičke norme – neki termini se mijenjaju, gramatičke strukture postaju jednostavnije, a digitalna komunikacija sve češće uključuje anglicizme i skraćenice, a to se naročito vidi u komunikaciji Z generacije.

Jedan od ključnih izazova je to što AI modeli često imaju problema s razlikovanjem bosanskog, hrvatskog i srpskog, s obzirom na njihovu sličnost. Ovo može dovesti do netačnih prijevoda ili neprecizne obrade teksta, posebno kada se radi o specifičnim kulturnim ili administrativnim terminima.

Profesorica savremenog bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amela Šehović izjavila je za Bloomberg Adriju da vještačku inteligenciju i njenu primjenu u jezičkim istraživanjima posmatra iz perspektive koautorice Rječnika bosanskog jezika i istraživanja koja je radila.

"Pomislila sam da bi bilo zanimljivo provjeriti koliko je AI sposobna da prepozna značenje frazema, poput 'ići grlom u jagode', što znači postupati nepromišljeno i bez plana. Odabrala sam određeni broj frazema – neke s leksemima orijentalnog porijekla, a druge sa slavenskom leksikom – kako bih testirala preciznost AI u njihovom definiranju", pojasnila je Šehović.

Rezultati su pokazali da AI može biti korisna kao pomoćno sredstvo u jezičkim istraživanjima, ali nikako ne može davati konačne odgovore. "U 60 posto primjera AI je tačno prepoznala značenje, ali u preostalih 40 posto rješenja su bila ili potpuno pogrešna ili neprecizna, što je i dalje značajan procenat", istakla je.

Šehović planira proširiti istraživanje na širi korpus podataka, ali naglašava da se na AI još uvijek ne može potpuno osloniti. "Ne znamo šta će budućnost donijeti, ali u ovom trenutku konačne odgovore moraju davati jezički stručnjaci", ipak, vjeruje da će se s vremenom procenat grešaka znatno smanjiti.

Veliki jezički modeli i trenutno stanje AI u jezicima

Jezik nije samo alat komunikacije, on oblikuje kulturu, identitet i društvene odnose. Kako AI sve više učestvuje u pisanju i prevođenju, postavlja se pitanje kako će to utjecati na jezičke norme i komunikacijske stilove u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

Razvoj specijaliziranih AI modela za B/H/S jezik postaje sve važniji. Primjeri uključuju lokalizirane modele kao što su Google Translate poboljšanja za balkanske jezike, automatska transkripcija govora i razvoj AI prevodilaca prilagođenih lokalnim dijalektima.

S druge strane, AI može pomoći u standardizaciji jezika i očuvanju dijalekata. Projekti poput digitalizacije arhiva, automatske transkripcije historijskih dokumenata i razvoja specijaliziranih jezičkih modela za B/H/S jezik mogu doprinijeti njihovom očuvanju i jačanju u digitalnom dobu.

Profesorica Amila Akagić, vanredna profesorica na Odsjeku za računarstvo i informatiku Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ističe da je danas prisutan veliki broj različitih algoritama i metoda koje su razvile pretežno strane kompanije, koje ih daju na raspolaganje javnosti.

Dodaje da svako od nas na neki način koristi ChatGPT u svom radu, što čini njegov utjecaj ne samo vidljivim, već vjerovatno - naročito u skorijoj budućnosti - i mjerljivim. Međutim, još uvijek nije detaljno analiziran taj utjecaj, s obzirom na to da su alati relativno novi, objašnjava Akagić za naš medij. 

Naglašava da će istraživači iz oblasti društvenih nauka imati mnogo posla u analiziranju društvenih posljedica ovih tehnologija. "Možemo očekivati pojavu sve većeg broja algoritama, a napredniji modeli će imati šire mogućnosti. Neće se koristiti samo jezički modeli poput ChatGPT-ja, već će se integrirati različiti podaci – zvuk, video i drugi sadržaji – u složene sisteme koje ćemo svakodnevno primjenjivati."

Depositphotos

Akagić ističe da u praksi već vidi interes istraživača iz oblasti jezika, koji je kontaktiraju radi zajedničkih istraživačkih projekata, što pokazuje rastući značaj ovih tehnologija u naučnim i akademskim krugovima.

Novi modeli edukacije

Umjetna inteligencija otvara nove horizonte u učenju jezika, bilo kroz personalizirane AI asistente, napredne prevoditeljske sisteme ili interaktivne chatbotove koji simuliraju dijalog s izvornim govornicima.

• AI kao tutor za učenje jezika – Platforme poput Duolinga i Memrise već koriste AI za prilagođavanje lekcija pojedinačnim korisnicima. Personalizirano učenje omogućava brže usvajanje vokabulara i gramatičkih struktura.

• Simulacija razgovora – Chatbotovi i AI asistenti omogućavaju korisnicima da vježbaju razgovor u realnom vremenu, bez straha od grešaka. Ova tehnologija posebno može pomoći u učenju jezika s manjim brojem dostupnih nastavnika.

•  Analiza izgovora i transkripcija – AI alati za prepoznavanje govora omogućavaju korisnicima da analiziraju svoj izgovor i poboljšaju akcent. Ove tehnologije su ključne za razvoj jezičkih vještina kod učenika i profesionalaca.

Razvoj umjetne inteligencije postavlja pitanje – može li AI stvoriti univerzalni jezik koji bi omogućio globalnu komunikaciju bez jezičkih barijera, slično esperantu?

Dok AI može pomoći u razbijanju jezičkih barijera, važno je osigurati da tehnologija ne dovede do homogenizacije jezika, čime bi se izgubila kulturna specifičnost pojedinih naroda. Neki lingvisti predviđaju da bi naredni AI modeli mogli razviti "vještački jezik" – oblik komunikacije koji ne bi bio vezan za specifičnu nacionalnu kulturu.

Depositphotos

Primjena umjetne inteligencije u lingvistici donosi revolucionarne metode analize jezika. Od korpusne lingvistike do analize sentimenata u tekstovima, AI omogućava istraživačima dublje razumijevanje jezičnih struktura i evolucije jezika.

Jezična tehnologija nije samo alat – ona oblikuje i način na koji percipiramo vlastiti jezik i kulturu. Kako sve više koristimo AI alate za pisanje i prevođenje, postoji rizik da se jezik pojednostavi ili da se izgubi dio autentične izražajnosti. Također, algoritmi mogu nesvjesno favorizirati određene jezičke varijante ili norme, što može imati dugoročne posljedice na razvoj jezika.

Ipak, prilagođavanje AI tehnologije lokalnim potrebama otvara nove mogućnosti za promociju i očuvanje jezika. Razvoj specijaliziranih modela koji bolje razumiju B/H/S jezik mogao bi osigurati njihovu relevantnost u digitalnom svijetu i pomoći u unapređenju obrazovanja, novinarstva i poslovne komunikacije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar